Adolf Malić

Malić, Adolf

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia

PODRAVINA  Volumen 10,  broj 20,  Str. 115 - 162  Koprivnica 2011.	 Podravina 163PETAR FELETAR - INDUSTRIJA PODRAVINE – OD MANUFAKTURA DO DEINDUSTRIJALIZACIJEPRIKAZI NOVIH KNJIGA, ČASOPISA I ZNANSTVENIH SKUPOVAREVIEWS OF NEW BOOKS, MAGAZINES AND CONFERENCESSAMOBOR – ZEMLJOPISNO-POVIJESNA MONOGRAFIJA, UREDNIK DRAGUTIN FELETAR, 2 TOMA, IZDAVAČKA KUĆA MERIDIJANI, SAMOBOR 2011., STR. 824U Samoboru je 13. listopada 2011. promovirana opsežna knjiga u dva toma «Samobor – zemljopisno-povijesna monografija». Nakladnik je Izdavačka kuća Meridijani iz Samobora, a izdanje je imalo potporu Grada Samobora. To je dosad najobimnija i najtemeljitija knjiga o Samoboru i području Grada Samobora, koje obuhvaća 78 naselja od Save do Žumberka. Urednik je hrvatski geograf Dragutin Feletar, član suradnik HAZU, koji se već ogledao kao autor i urednik niza značajnih monografija mjesta i hrvatskih krajeva. Uspio je okupiti ekipu vrsnih stručnjaka, koji su iznjedrili jednu od trenutno najboljih monografija u Hrvatskoj.Autori su uglavnom sveučilišni profesori, ali i stručnjaci specijaliziranih struka: dr. sc. Nenad Buzjak (1968.) je asistent na Geografskom odsjeku PMF u Zagrebu i specijalist za krš i speleo-logiju, dr. sc. Ivan Dujmović (1937.) je doktorirao na geomorfologiji Samoborskog gorja i Pleši-vičkog prigorja, prof. dr. sc. Dragutin Feletar (1941.), redoviti sveučilišni profesor, specijalista je za ekonomsku geografiju i noviju povijest, doktorant Petar Feletar (1978.) asistent je na Fakultetu prometnih znanosti i specijalist za prometnu geografiju, dr. sc. Željko Holjevac (1973.) docent je na Odsjeku za povijest Filozofskog fakulteta i specijalist za povijest 19. stoljeća, Lovorka Jako-pec (1965.) stručni je voditelj u Parku prirode Samoborsko gorje-Žumberak, dr. sc. Hrvoje Petrić (1972.) docent je na Odsjeku za povijest Filozofskog fakulteta i specijalist za povijest ranog novoga vijeka, dr. sc. Jakša Raguž (1972.) znanstvenik je u Hrvatskom institutu za povijest i specijalist za noviju povijest i Domovinski rat, dr. sc. Stjepan Razum, (1960.) ravnatelj je Nad-biskupskog arhiva i specijalist za srednji vijek i crkvenu povijest, mr. sc. Milan Sijerković, (1935.) hrvatski meteorolog i specijalist za klimu, dr. sc. Danijel Vojak, (1980.) stručnjak je Insti-tuta društvenih znanosti Ivo Pilar i specijalist novije povijesti, Petra Somek, (1974.) direktorica Meridijana i specijalist za povijest umjetnosti, Milan Žegarac Peharnik, (1956.) samoborski pisac i istraživač povijesti plemstva, te Morena Žele, stručnjak Parka prirode Žumberak-Samoborsko gorje, specijalist je za arheologiju. Autor većine objavljenih fotografija je profesionalni fotograf Romeo Ibrišević, koji ima veliku arhivu fotografija Samobora i okolice. Većina starih fotografija ima izvorište u Knjižnici i čitaonici Samobor i Samoborskom muzeju, te nekim privatnim zbirkama.Ovaj tim stručnjaka, novu monografiju o Gradu Samoboru radio je pune četiri godine, a u knjigu je ugrađeno i njihovo veliko predznanje. Sada, 770 godina nakon Beline povelje Slobod-nom kraljevskom trgovištu Samoboru – Libera et regia oppidi de Zamobor – ovaj grad bit će na karti Hrvatske obilježen i kao jedno od rijetkih mjesta koja imaju temeljitu, znanstveno fundiranu zemljopisno-povijesnu monografiju.O privlačnom i spomenički atraktivnom gradu Samoboru, kao i o njegovu milovidnom pri-rodnom okružju, dosad je napisana mala biblioteka knjiga i publikacija. Stoga bi se moglo posta-viti i pitanje: što će sada još jedno obimno dvoknjižje?Ipak, knjiga Samobor – zemljopisno-povijesna monografija je i te kako potrebna. Lang je još početkom 20. stoljeća sjajno obradio etnografsku baštinu Samobora, kasnije se pridružio i Noršić Podravina PODRAVINA  Volumen 10,  broj 20,  Str. 115 - 162  Koprivnica 2011.164PETAR FELETAR - INDUSTRIJA PODRAVINE – OD MANUFAKTURA DO DEINDUSTRIJALIZACIJE sakralnim temama, a potom i mnogi drugi. O Samoboru su pisali ponešto i neki slavni hrvatski pisci i kulturnjaci. Pojedinačne teme iz povijesti, geografije i pogotovo kulture i gospodarstva obradili su i Miletić, Dumbović-Bilušić, Dujmović, Orešković, Toni, Sudnik, Žeželj, Brekalo, Čebušnik, Horvat, Razum i brojni drugi. Od 78 naselja koja pripadaju u Grad Samobor, ozbiljnu mjesnu monografiju ima tek Sveti Martin pod Okićem, koju je uredio Dragutin Pavličević.Dakle, nova znanstveno fundirana knjiga o području Grada Samobora danas je i te kako potrebna. Ona donosi sveobuhvatnu sintezu, u njoj su sabrani rezultati svih dosadašnjih ozbiljni-jih povijesnih i zemljopisnih istraživanja o ovom gradu i kraju, a ona donosi i velik dio novih podataka iz hrvatskih i inozemnih arhiva, muzeja i drugih izvora. Samobor je dobio novu povi-jesnu priču, znanstvenu sintezu temeljenu na modernoj historiografskoj metodologiji i iz pera ponajboljih hrvatskih geografa i povjesničara. Od stotinjak knjiga i knjižica o Samoboru, koje su tiskane od kraja 19. stoljeća do danas, na određenu sintezu pretendira samo sjajna knjiga Samo-bor izdana 1943. godine. Iako se sastoji od tridesetak omanjih članaka, koje su pisali tada ponaj-bolji poznavatelji grada i vrhunski intelektualci, ta knjiga čini jednu cjelinu i analizira razvoj Samobora od predpovijesti do Drugoga svjetskoga rata. Ipak i ta je knjiga tek lapidarni odsjaj bogate samoborske povijesti, uz izrazito reduciran ilustracijski materijal.Monografija koju ovdje predstavljamo maksimalno je iskoristila mogućnosti moderne geogra-fije i historiografije. Po prvi put su temeljito prikazane sve prirodno-geografske značajke samo-borskog područja. U metodološkom smislu nije primijenjena tradicionalna kronološka metoda. Prvo su prikazane sve relevantne značajke zemlje i ljudi, a tek potom povijesni slijed. Knjiga počinje s geoprometnim položajem, a zatim razrađuje geološku, geomorfološku, petrografsku i pedološku građu ovoga kraja s odličnim kartama i grafikonima. To isto vrijedi i za prikaz klimat-skih značajki, te flore i faune. Posebno poglavlje posvećeno je Parku prirode Žumberak-Samo-borsko gorje. Nakon toga slijedi analiza kretanja broja i strukture stanovništva svih 78 naselja od 1857. do 2011. godine. Tek nakon što smo saznali sve o zemlji i ljudima, kreće razrada povijesnih zbivanja. Preko najvažnijih arheoloških istraživanja prikazana je povijest ovoga kraja od kame-nih doba, preko brončanih i željeznih do kraja antike. Opsežna poglavlja, s doista velikim obiljem novih arhivskih istraživanja, razrađuju srednji vijek s osobitim osvrtom na vlastelinstva Samobor, Okić i Lipovec, zatim prva stoljeća novoga vijeka, te još detaljnije razdoblje kasnoga baroka, 19. stoljeća i prve polovice 20. vijeka, s osobitim osvrtom na prvi i drugi svjetski rat. Nisu prikazani samo važniji povijesni događaji i ličnosti, već i život i događanja običnih ljudi.Nakon toga slijede neka specijalizirana poglavlja. Uvrštena je kraća tema o grbovlju sitnoga samoborskog plemstva, ali i vrlo temeljita povijest svih katoličkih i grkokatoličkih župa, te crkvenoga života. Poglavlje o kulturno-povijesnim spomenicima prikazuje pojedinačno sve važ-nije objekte graditeljske baštine, s obiljem odgovarajućih ilustracija. Ova monografija po prvi put donosi znantveno utemeljenu sintezu razvoja područja Grada Samobora od 1945. do danas i to u svim oblicima života. To se pogotovo odnosi i na najnovije razdoblje, od 1991. do danas, s oso-bitim osvrtom na Domovinski rat. Donositi povijesnu sintezu i geografske značajke o najnovijem razdoblju osobito je osjetljivo. Zato su autori u dijelovima ove suvremene priče bili oprezni i ponegdje suzdržani, donoseći tek proširene popise događaja, ličnosti, društava i gospodarstva. Današnjicu će temeljitije prikazivati i ocjenjivati neki novi pisci i znanstvenici s veće povijesne distance.Sve u svemu, ova dva toma knjige o Gradu Samoboru sadrže oko 1500 kartica teksta, oko 800 ilustracija, više od 3000 bilježaka ispod teksta i 530 jedinica literature. Bio je to golem napor velikog tima autora i grafičara. Kao i sve knjige ovakovoga tipa, monografija Samobora je autor-sko djelo, odnosno ona odražava istraživačke i znanstvene mogućnosti autora. Prikupljena je golema građa, pa su način obrade, selekcija i zaključci zavisili od stavova autora i njihove upu-PODRAVINA  Volumen 10,  broj 20,  Str. 115 - 162  Koprivnica 2011.	 Podravina 165PETAR FELETAR - INDUSTRIJA PODRAVINE – OD MANUFAKTURA DO DEINDUSTRIJALIZACIJEćenosti i objektivnosti. Da su ovu građu obrađivali drugi autori, rezultat bi zasigurno bio druga-čiji. Ova je ekipa na sud javnosti dala knjigu na kojoj je radila u dobroj vjeri, s dobronamjernošću i punom odgovornošću. Mežebitni propusti, pogreške ili nepotpunosti nisu namjerne. Smatramo da je marom autorskoga tima i izdavanjem ove monografije stvorena solidna osnovica i poslana poruka za zamah daljnim istraživanjima o geografskim i povijesnim značajkama samoborskoga kraja.Adolf MALIĆJELA MARESIĆ, VLADIMIR MIHOLEK, OPIS I RJEČNIK ĐURĐEVAČKOGA GOVORA, GRADSKA KNJIŽNICA, ĐURĐEVAC 2011., STR. 890Nakon sjajnog rječnika kajkavskog govora Gole (Ivan Večenaj, dr. sc. Mijo Lončarić), sada je tiskan i znanstveno uređen rječnik kajkavskog govora Đurđevca. Prvenstveno zahvaljujući sustavnim istraživanjima hrvatskih jezikoslovaca, a posebice Zavoda za lingvistička istraživanja HAZU, te podravskih znanstvenika Mije Lončarića, prof. dr. sc. Velimira Piškorca, dr. sc. Jele Maresić i drugih, možemo se pohvaliti istraženošću jezičnoga blaga Podravine i Bilogore. Sveo-buhvatnost i znanstvena prezentacija Rječnika đurđevačkoga govora bez sumnje pripada u sam vrh takvih izdanja u ovom dijelu Europe.Starinske kajkavske riječi Đurđevca zapisivao je od 1988. godine đurđevečki pjesnik i pisac Vladimir Miholek (Đurđevac, 1962.), prikupivši do kraja 2010. godine oko 13.500 kajkavskih riječi i izraza. Tu građu stručno je obradila i valorizirala upraviteljica Zavoda za lingvistička istraživanja HAZU dr. sc. Jela Maresić (Podravske Sesvete, 1961.). Dakako, ona je dodala i rezultate svojih prikupljanja i istraživanja, jer je 2000. doktorirala na temi Morfologija podrav-skih govora. Rječniku je dodala i temeljit opis đurđevečkoga govora, te drugu potrebnu opremu, kao i popis literature. Nakon rječnika nalazi se i popis đurđevečkih narodnih poslovica, narodnih vjerovanja, brojalica, rugalica, uzrečica u stihovima, te uzrečica u obliku pitanja i odgovora.Govor Đurđevca pripada podravskom dijalektu kajkavskoga narječja hrvatskog jezika. Tom narječju pripada većina govora istočno od Koprivnice, sve do Podravksih Sesveta. Glavna obi-lježja toga govora su ograničenje naglaska na posljednja dva sloga akcenatske cjeline ili pojedi-načne riječi i ukidanje intonacije fonološke opreke. Za taj je govor karakterističan i šesteročlani vokalni sustav. Dakako, i đurđevečki govor podložan je sve većim promjenama pod utjecajem hrvatskog književnog jezika i tuđica.Rječnik đruđevečkog govora prezentira u ovoj knjizi 13.500 natuknica poredanih abecednim redom, a tu je još i nekoliko tisuća višečlanih frazema i sveza riječi. Ova leksikografska građa pripada različitim semantičkim poljima – čovjek i njegove svakodnevne aktivnosti, kućni poslo-vi, kućna proizvodnja, poljoprivredni poslovi, oruđe i alati, zanimanja, rodbinski nazivi, vjerski život, biljke, životinje, kultura, šport itd. U rječnik je uvršten i znatan broj imena – toponimi, antroponimi, mikrotoponimi, imena blagdana, fitonimi i brojni drugi.Sve natuknice stručno su obrađene i označene, tako da su jasne izgovorne odrednice – nagla-sak, nenaglašene dužine i izgovorne vrijednosti glasova. Iza svake natuknice navedena je i njezi-na morfološka odrednica, značenje na hrvatskom književnom govoru, a znatan broj natuknica ima i konkretne primjere uporabe u kontekstu. Ovako koncipiran rječnik, s temeljitim objašnje-njima, svakako je poticajan za daljnja jezikoslovna istraživanja u đurđevečkoj Podravini.Dragutin FELETAR

Samobor – zemljopisno-povijesna monografija, urednik Dragutin Feletar, 2 toma, Izdavačka kuća Meridijani, Samobor 2011., str. 824

Abstract

Similar works

Full text

Available Versions

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia