Ana ŠVOB

ŠVOB, Ana

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia

83Ure|uje: Ana [VOBNeki statisti~ki podatcio okoli{u u EU i u HrvatskojUvodEngleskom politi~aru Benjaminu Disraeliju(1804. - 1881.) pripisuje se izreka: Postojetri vrste la`i: la`, vra{ka la` i statistika. Una-to~ tomu, ovaj put u svezi s okoli{em, evonekih statisti~kih podataka. Od 31. svibnjado 3. lipnja ove godine odr`an je u Bruxelle-su Zeleni tjedan 2005 u organizaciji Upraveza glavna pitanja okoli{a Europske komisije(e. Directorate General Environment of theEuropean Commission). Tom je prigodom, au povodu Svjetskoga dana okoli{a 5. lipnja,Statisti~ki ured Europske zajednice (Euro-stat) objavio osnovne pokazatelje koji pokri-vaju razli~ita pitanja okoli{a u zemljamaEU 25, kao {to su potro{nja i izvori energije,gospodarenje otpadom itd.1Podatci su ne-dvojbeno zanimljivi i za ~itatelje Polimera,pogotovo nakon {to je Europska unija 3. li-stopada ove godine odlu~ila (kona~no!) ot-voriti pristupne pregovore s Hrvatskom. Nakraju teksta navedeni su i sli~ni podatci zaHrvatsku.Potro{nja energije u EUU EU je 2003. potro{eno 1 726,1 milijuntona ekvivalenata nafte, od ~ega se ve}ina,79 %, dobiva iz neobnovljivih izvora energi-je, 15 % iz nuklearne energije, a samo 6 % izobnovljivih izvora (tablica 1).1Gotovo polovica (12) zemalja EU nema nuk-learnih centrala, no Litva ~ak 44 %, a Fran-cuska 42 % svojih energetskih potreba pod-miruje iz toga izvora energije. U prosjeku sesamo 6 % energije u zemljama EU dobiva izobnovljivih izvora, no neke zemlje, primjeri-ce Letonija, ~ak tre}inu energije dobivaju izobnovljivih izvora. Zanimljivo je da se nekezemlje s obiljem sunca, kao Malta ili Cipar,njime uop}e ne koriste za dobivanje energi-je.Usporedba potro{nje energije i njezinih iz-vora u 1995. i 2003. pokazuje porast po-tro{nje, dok je od izvora najvi{i porast imaozemni plin, a gotovo jednako toliko i obnov-ljivi izvori energije. Ugljen se kao energent uzemljama EU sve manje koristi (tablica 2).1Zanimljiva je raspodjela potro{nje energije.Najvi{e, u prosjeku 30 %, tro{i se za tran-sport (najve}i one~i{}iva~ okoli{a), ponegdjei vi{e od 50 % (Malta i Luksemburg, a ne za-ostaje mnogo ni [panjolska), slijedi industri-ja (28 %), ku}anstva (27 %) te poljodjelstvo,usluge i ostalo (15 %) (tablica 3).1polimeri 26(2005)2Z A [ T I T A  O K O L I [ ATABLICA 1. Potro{nja primarne energije i izvori u EU u 2003.1Ukupnaenergija,MTOE*Nafta iderivati, %Ugljen iderivati, %Zemniplin, %Nuklearnaenergija, %Obnovljivaenergija, %Austrija 32,7 42 12 23 0 20Belgija 55,8 38 11 26 22 2Cipar 2,5 97 1 0 0 1^e{kaRepublika43,7 20 47 18 15 3Danska 20,7 40 27 23 0 13Estonija 5,5 19 62 12 0 10Finska 37,1 28 22 11 16 21Francuska 270,6 34 5 15 42 6Gr~ka 30,2 58 30 7 0 5Irska 15,3 57 16 24 0 2Italija 182,0 49 8 35 0 6Letonija 4,4 28 2 31 0 33Litva 9,0 26 2 26 44 8Luksemburg 4,2 64 2 25 0 1Ma|arska 26,7 25 14 44 11 3Malta 0,8 100 0 0 0 0Nizozemska 80,5 39 11 45 1 3Njema~ka 344,5 36 25 23 12 3Poljska 94,1 22 61 12 0 5Portugal 25,3 59 13 10 0 17Slova~ka 18,9 19 24 30 24 3Slovenija 6,9 35 21 13 19 11[panjolska 134,1 50 15 16 12 7[vedska 50,9 30 5 2 34 26VelikaBritanija229,8 35 17 37 10 1EU 15 1 513,6 39 15 24 15 6EU 25 1 726,1 37 18 24 15 6*MTOE - milijun tona ekvivalenata nafte (e. mn tonnes of oil equivalent)84U promatranom razdoblju od 1995. do2003. potro{nja energije je porasla, a naj-vi{e u transportu, ~ak 16,8 % (tablica 4).1U 2003. je promet unutar dr`ava EU iznosio2 032,4 milijarde tonskih kilometara. Ve}inatransporta te se godine (kao i 1995.) odvija-la cestovnim prometom, ~ak 76,4 %(72,2 %), `eljeznicom 18,1 % (20,9 %), avodenim putovima unutar dr`ava samo5,6 % (7,0 %). Valja naglasiti da je transportvodom energetski najdjelotvorniji, a cestov-ni je najmanje djelotvoran.U EU su 2002. na 1 000 stanovnika bila uprosjeku 463 putni~ka automobila. Pred-nja~io je Luksemburg sa 643, slijedio je Por-tugal s 558, Njema~ka s 541 itd. Najmanjeje imala Slova~ka, samo 247.Stvaranje i zbrinjavanjekomunalnoga otpada u EUKoli~ina komunalnoga otpada u EU u pro-matranom razdoblju tako|er je porasla (ta-blica 5), pa dok je 1995. stanovnik EU 15proizveo 482 kg otpada, 2003. je svaki sta-novnik EU 25 proizveo 534 kg otpada, a ustarim ~lanicama ~ak 577 kg. U koli~ini ot-pada prednja~i Irska sa 732 kg po stanovni-ku, pa ne za~u|uje inicijativa njihova mini-starstva okoli{a za uvo|enje akcije plati koli-ko baca{ (e. pay-as-you-throw).2Ta akcijaposti`e uspjeh i pridonosi smanjenju otpa-da. Sli~nom je akcijom u SAD-u, u Los Ange-lesu, smanjen otpad za 17 %.3Parafraziraju}i Aristotelovu misao da je ~ov-jek razumna `ivotinja, Vjekoslav Bajsi} je ueseju o sme}u 1989. napisao da je ~ovjek`ivotinja koja proizvodi sme}e. Mo`da smoto, kad nam to tako samo od sebe ide – nit-ko ne treba posebno u~iti kako se pravisme}e – naslijedili ~ak od svojih majmunskihpraro|aka. Kad stanuje{ u kro{nji, nijeva`no {to baca{ oko sebe, ionako sve padadolje.4Godine 1995. gotovo polovica dana{njih~lanica EU nije imala spalionice otpada, a2003. ih nije imalo samo jo{ pet dr`ava (Ci-par, Estonija, Gr~ka, Litva i Malta). Danskaspaljuje ~ak 53,8 % komunalnoga otpada(odla`e samo 5 %), a Luksemburg spaljuje41,6 %.Zbroj udjela odlo`enoga i spaljenoga otpa-da u tablici 5 nije 100 %, jer postoje i drugina~ini zbrinjavanja otpada, ponajprije me-hani~ka materijalna oporaba, recikliranje. U2003. se u zemljama EU oporabilo u prosje-ku 33,9 % otpada, a u starim ~lanicama36,4 %. Prvak u oporabi bila je Nizozemska,koja je oporabila ~ak 64,4 %. Slijedila je Au-strija s gotovo 60 %, a nisu mnogo zaostale niNjema~ka (57,2 %) i Belgija (51,7 %) (slika 1).Austrija svake godine u{tedi gotovo 270 mi-lijuna eura oporabom ambala`noga materi-jala, objavila je Austrijska savezna agencijaza okoli{, {to je ustanovila analizom isplati-vosti (e. cost-benefit analysis). Analiza jekombinacija ekonomskih i ekolo{kihtro{kova, no svi utjecaji na okoli{ ne moguse izraziti u nov~anim jedinicama (buka,smrad, utjecaj na krajobraz itd.). Zaklju~ak:26(2005)2 polimeriZ A [ T I T A  O K O L I [ ATABLICA 2. Promjene u potro{nji primarneenergije od 1995. do 2003. po energenti-ma1Promjena1995. - 2003., %Nafta i naftniderivati3,9Ugljen i derivati -9,0Zemni plin 31,9Nuklearna energija 14,9Obnovljivaenergija31,8EU 25 ukupno 9,5TABLICA 3. Finalna potro{nja energije u EU po podru~jima primjene u 2003.1Ukupnaenergija,MTOEIndustrija,%Transport,%Ku}anstva,%Poljodjelstvo,usluge,ostalo, %Austrija 26,3 30 28 29 13Belgija 38,1 35 27 26 13Cipar 1,8 25 53 14 9^e{kaRepublika.25,8 38 23 23 16Danska 14,9 19 33 29 19Estonija 2,7 22 24 37 17Finska 25,7 48 18 20 14Francuska 158,3 24 32 26 18Gr~ka 20,5 21 38 27 14Irska 11,3 17 39 24 21Italija 130,2 31 33 23 13Letonija 3,7 18 24 40 18Litva 4,0 20 30 35 16Luksemburg 3,9 23 59 16 3Ma|arska 17,6 20 21 38 22Malta 0,4 16 60 14 11Nizozemska 51,9 28 28 20 23Njema~ka 230,4 26 27 33 14Poljska 56,6 30 20 31 19Portugal 18,3 31 39 17 13Slova~ka 10,8 46 16 26 13Slovenija 4,7 33 28 26 13[panjolska 89,7 33 41 15 11[vedska 33,8 37 24 22 16VelikaBritanija150,1 24 35 29 12EU 15 1 003,5 28 32 26 15EU 25 1 131,5 28 30 27 1585odvojeno skupljanje otpadnoga amba-la`noga i ostalog papira (koje je u Austriji navisokoj razini) i gospodarski je isplativo, paga treba i dalje pove}avati. To, me|utim, nevrijedi za odvojeno skupljanje plasti~ne am-bala`e i ambala`e za napitke, koje sasada{nje razine treba sniziti na 50 % od pro-izvedenoga. Radi pozitivne ekonomske kori-sti treba odustati od izdvajanja kartona zanapitke iz ambala`noga otpada i njihoveposebne oporabe. Oporaba komercijalneplasti~ne ambala`e ima neznatne pozitivneefekte kada se uzmu u obzir cijene ure|enjaodlagali{ta i njegova vra}anja u prvobitnostanje te izbjegavanje nastanka CO2. Ako jespaljivanje alternativa oporabi, tada je ma-nje probita~no oporabljivati taj otpad.Skupljanje i oporabljivanje metalne amba-la`e iz ku}anstava ekonomski je odr`ivo uusporedbi s odlaganjem.5TABLICA 4. Rast potro{nje energije po po-dru~jima primjene od 1995. do 2003.1Promjena1995. - 2003., %Industrija 3,7Transport 16,8Kuæ}anstva 10,9Poljodjelstvo,usluge, ostalo9,3EU 25 ukupno 10,2Pou~an je i primjer iz Njema~ke. Oporabomoko 2,3 milijuna tona lagane ambala`e (pla-stika, aluminij, kompoziti i bijeli lim), DSD(njema~ki sustav za oporabu ambala`nogaotpada) u{tedio je 2001. godine 400 000tona CO2. To smanjenje koli~ine stakle-ni~koga plina odgovara koli~ini CO2 koju zagodinu dana proizvedu 64 000 prosje~nihnjema~kih ku}anstava, od kojih svako po-tro{i 2 000 litara ulja za grijanje. Oporabalagane ambala`e rezultira u{tedom energijeod oko 33 milijarde MJ.5Danski su istra`iva~i, glede papira, do{li dodruk~ijih rezultata od austrijskih. Oni tvrdeda papir treba spaljivati, a ne oporabljivati,jer je to probita~nije za njihovo gospodar-stvo. Zakonodavstvo, dodu{e, tra`i da se60 % papira i kartona iz ku}anstava, a 75 %iz poslovanja mora oporabiti, ali danskiInstitut za procjene okoli{a (IMV) smatra dato nije najbolje rje{enje za ekonomiju, a niza za{titu okoli{a i prirode. Naime, cijenapapira ni`a je od cijene ugljena, a i za okoli{je bolje spaljivati papir nego ugljen, zbogpolimeri 26(2005)2Z A [ T I T A  O K O L I [ ATablica 5. Stvaranje i zbrinjavanje komunalnoga otpada u EU u 1995. i 2003.1Ukupno otpada,kg/ osobiDeponirano, % Spaljeno, %1995. 2003. 1995. 2003. 1995. 2003.Austrija 438 610 46,8 30,0 12,3 10,7Belgija 455 446 47,9 12,6 35,8 35,7Cipar 600 724 100,0 90,2 0,0 0,0^e{kaRepublika302 280 100,0 71,8 0,0 13,9Danska 567 675 16,9 5,0 51,9 53,8Estonija 357 418 99,4 65,6 0,0 0,0Finska 414 450 64,7 63,3 0,0 9,1Francuska 489 561 44,8 38,1 37,4 33,7Gr~ka 306 428 100,0 91,8 0,0 0,0Irska 514 732 77,4 69,0 0,0 0,0Italija 450 523 93,1 61,8 5,3 9,4Letonija 263 362 93,9 68,5 0,0 2,8Litva 424 263 100,0 100,0 0,0 0,0Luksemburg 592 658 27,2 22,6 52,7 41,6Ma|arska 460 463 75,2 84,2 7,0 5,2Malta 338 549 92,0 100,0 0,0 0,0Nizozemska 549 599 28,8 2,7 25,3 32,9Njema~ka 533 638 46,0 19,9 18,2 22,9Poljska 285 260 98,2 96,5 0,0 0,4Portugal 385 452 51,9 74,8 0,0 21,7Slova~ka 340 319 49,4 69,6 0,0 9,1Slovenija 596 451 76,7 76,3 0,0 0,7[panjolska 467 609 66,2 59,3 5,1 6,6[vedska 380 471 35,8 13,6 39,2 45,0Velika Britanija 496 610 82,7 75,4 7,1 7,4EU 15 482 577 60,8 44,9 16,8 18,7EU 25 457 534 64,3 48,9 14.9 17,2SLIKA 1. Gospodarenje otpadom u EU86CO2 koji spaljivanjem papira ne nastaje, augljena itekako.6Statisti~ki podatci o okoli{u uHrvatskojDr`avni zavod za statistiku Republike Hrvat-ske izdao je ove godine publikaciju Stati-sti~ke informacije 2005.7Me|utim, umno{tvu podataka nema onih u vezi s ener-gijom i otpadom, no dani su podrobni po-datci vezani uz transport. Broj stanovnika uHrvatskoj sredinom 2003. procijenjen je utoj publikaciji na 4 442 000, pa su s tim bro-jem ra~unati podatci per capita.Svi podatci u svezi s energijom potje~u izizvrsne knji`ice Energija u Hrvatskoj 2003.8koju je izradio Energetski institut Hrvoje Po-`ar. Ukupna potro{nja energije po stanovni-ku 2003. iznosila je oko 2,2 TOE, {to zna~ida je Hrvatska imala ukupnu potro{njuenergije oko 9,8 MTOE. Ukupna potro{njaenergije u Hrvatskoj 1995. iznosila je314,08 PJ*, a 2003. 395,93 PJ (no 1990. jebila 407,51 PJ). Udjeli pojedinih izvora ener-gije za po~etnu godinu prikaza, 1990., i2003. vidljivi su na slici 2.Neposredna potro{nja energije 1990. g. iz-nosila je 257,74 PJ, a 2003. malo manje -247,50 PJ, od ~ega je najvi{e iznosila op}apotro{nja, dok je 1990. na drugome mjestubila industrija, a 2003. promet (slika 3).U Hrvatskoj se, kao i u EU, glavnina prijevo-za obavlja cestama, slijedi `eljeznica i vodeniputovi unutar zemlje. Znatan je udio po-morskoga prijevoza.Struktura prijevoza robe i putnika u Hrvat-skoj 2004. prikazana je na slikama 4 i 5, a na1 000 stanovnika bio je 291 automobil u2003., a 301 u 2004.7Podatci o otpadu potje~u iz radova objavlje-nih na pro{logodi{njem VIII. me|unarod-nom simpoziju Gospodarenje otpadom Za-greb 2004. U Hrvatskoj je 2002. nastalo oko1,2 milijuna tona komunalnoga otpada, {tozna~i da je svaki stanovnik Hrvatske proizveootpada oko 252 kg/god. ili 0,69 kg/dan. U2003. i po~etkom 2004. do{lo je dopove}anja nastajanja otpada, pa na dan na-staje 0,75 kg/stanovniku, a to zna~i 274kg/stanovniku na godinu. (Prema tim po-datcima pripadali bismo me|u bolje dr`aveEU, ali ne i po postupanju s otpadom.)Organiziranim skupljanjem i odvozom otpa-da obuhva}eno je oko 80 % stanovni{tva.9Otpadom se bavi 206 komunalnih podu-ze}a, koja ga odla`u na 126 slu`benih odla-gali{ta. No prema drugim podatcima, dosrpnja 2004. postojala su 272 odlagali{ta,potpuni podatci postojali su za 257, a uskladu s odredbama koje proizlaze iz va`e}eregulative, radila su samo 3 - 4.10Otpad se u Hrvatskoj uglavnom pohranjuje,oporabljuje se manje od 5 %, slu`beno seni{ta ne spaljuje, dok se stvarno to ~ini, pa ina odlagali{tima. Za{to je situacija s otpa-dom tako lo{a? Jedan od odgovora jest taj{to je naknada za otpad u Hrvatskoj mnogomanja nego u zemljama koje otpadom doi-sta gospodare. Npr. naknada za zabrinja-vanje komunalnoga otpada u Austriji i Nje-ma~koj ~ak je 6 puta vi{a no u Hrvatskoj doksu cijene pojedinih energenata gotovo iz-jedna~ene.11Umjesto zaklju~kaIz navedenih statisti~kih (i nekih drugih) po-dataka vidljivo je da i ~lanice EU imaju raz-li~ite probleme u okoli{u, kao i pristupe timproblemima. [to Hrvatsku ~eka u tom pogle-du? Mnogo posla. U mi{ljenju Europske ko-misije od 20. 4. 2004. o prijavi Hrvatske za~lanstvo u EU, pi{e: Gospodarenje otpadomje najve}i pojedina~ni problem za{tite okoli{au Hrvatskoj. Ne samo {to zakonodavni okvirtreba uskladiti sa zahtjevima i standardimaEU nego se ni postoje}a hrvatska regulativadosad nije provodila. Taj sektor predstavljaglavni izazov za Hrvatsku pa }e zahtijevatinajve}e napore pri uskla|ivanju.Prema najnovijim podatcima, Hrvatska }etrebati osam milijarda eura za postignu}eeuropskih ekolo{kih standarda. SusjednaSlovenija za to je potro{ila 1 300 eura postanovniku. Najve}i dio novca (60 %) trebalaje osigurati lokalna uprava, 20 % gospodar-stvo, a 12 % vlada. Mnogo se o~ekuje odeuropskih fondova, no taj dio novca mo`ebiti samo 4 %.12LITERATURA1. epp.eurostat.cec.eu.int2. Warmer Bull. (2003)92, 203. Warmer Bull. (2002)86, 84. Bajsi}, V.: Obrnuto vrijeme, Kr{}anskasada{njost, Zagreb 1994.5. Warmer Bull.(2002)85, 56. Warmer Bull. (2003)89, 127. N. N.: Statisti~ke informacije 2005., Crostat, Za-greb 2005.8. N. N.: Energija u Hrvatskoj 2003., Ministarstvogospodarstva, rada i poduzetni{tva RH9. Fundurulja, D., Mu`ini}, M.: Stanje odlagali{taotpada u Republici Hrvatskoj (srpanj 2004.),Zbornik radova VIII. me|unarodnog simpozijaGospodarenje otpadom Zagreb 2004., Zagreb,17. – 19. 11. 2004., 47-59.10. Schaller, A. i dr.: Odlaganje i stanje odlagali{taotpada u RH - pokazatelji brige lokalne zajedni-ce za okoli{, Zbornik radova VIII. me|unarod-nog simpozija Gospodarenje otpadom Zagreb2004., Zagreb, 17. – 19. 11. 2004., 19-32.11. Poto~nik, V.: Uskla|ivanje gospodarenja otpa-dom u Hrvatskoj sa zahtjevima EU, Zbornik ra-dova VIII. me|unarodnog simpozijaGospodarenje otpadom Zagreb 2004., Zagreb,17. – 19. 11. 2004., 495-502.12. Prohi}, E.: Gospodarstvo i okoli{ – izazov legisla-tive u procesu pridru`ivanja Hrvatske EU, preda-vanje u Hrvatskoj gospodarskoj komori, Zagreb,12. 10. 2005.26(2005)2 polimeriZ A [ T I T A  O K O L I [ ASLIKA 2. Izvori primarne energije u RH 1990.i 2003.SLIKA 3. Potro{nja energije po sektorima uRH 1990. i 2003.SLIKA 4. Struktura prijevoza robe po vrsta-ma prijevoza u 2004.SLIKA 5. Struktura prijevoza putnika povrstama prijevoza u 2004.*P = peta =1015

Neki statistički podatci o okolišu u EU i u Hrvatskoj

Abstract

Similar works

Full text

Available Versions

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia