Tomislav Bracanović

Bracanović, Tomislav

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia

In memoriamHans-Georg Gadamer(1900–2002)Hans-Georg Gadamer – jedan od naj-glasovitijih njemaèkih i svjetskih suvre-menih filozofa, koji je samoga sebe, zah-valjujuæi vlastitoj dugovjeènosti, ali iduljini prijeðenog filozofskog puta, znaonazivati »najstarijim djetetom 20. stolje-æa« – preminuo je 14. o®ujka 2002. go-dine u Marburgu.Gadamer je roðen 11. veljaèe 1900. uMarburgu. Godine 1918. zapoèinje stu-dij filozofije u Breslauu. 1922. promovira kod Paula Natorpa radom o Pla-tonu. 1924. zapoèinje studij klasiène filologije kod Paula Friedländera. Ha-bilitira 1929. kod Martina Heideggera i Paula Friedländera i postaje privatnidocent u Marburgu. Od 1934. do 1935. predaje dva semestra kod RichardaKronera u Kielu. 1939. pozvan je u Leipzig gdje postaje ravnateljem Filozof-skog instituta tamošnjeg sveuèilišta. 1945. postaje dekanom Filozofskogfakulteta u Leipzigu, a od 1946. do 1947. obnaša du®nost rektora. Od 1951.do 1977. predsjednik je Cusanus-Kommission pri Akademiji u Heidelbergu.1953. utemeljuje èasopis Philosophische Rundschau s Helmutom Kuhnom iKarlom Löwithom. 1960. objavljuje svoje najznaèajnije filozofsko djeloWahrheit und Methode (Istina i metoda). Postaje profesor emeritus 1968. Od1969. do 1972. predsjednik je Heidelberške akademije znanosti. Od 1985. do1995. objavljuju mu se sabrana djela u izdavaèkoj kuæi Mohr. U znaèajnijaGadamerova djela spadaju: Platos dialektische Ethik. Phänomenologische In-terpretationen zum Philebos (1931), Kleine Schriften (1967–1977), Hegels Dia-lektik (1971), Die Aktualität des Schönen. Kunst als Spiel, Symbol und FestHans-Georg Gadamer(1977), Die Idee des Guten zwischen Plato und Aristoteles (1978), Das ErbeEuropas (1989), Über die Verborgenheit der Gesundheit (1993), Der Anfangder Philosophie (1996).Gadamerovi su filozofski interesi bili naizgled vrlo široki: grèka filozofija, fe-nomenologija, hermeneutika, estetika, idealistièka filozofija i romantika,praktièna filozofija. Meðutim, nit vodilja sveukupnog Gadamerova mišlje-nja, kako veæ sugerira podnaslov njegova glavnog djela Istina i metoda, bilaje razrada jedne »filozofijske hermeneutike« koja neæe biti shvaæena tek kaojedna moguæa teorija razumijevanja veæ ujedno kao svojevrsno temeljnodogaðanje ljudskog opstanka. To temeljno egzistencijalno razumijevajuæedogaðanje o kojemu Gadamer govori u prvom redu afirmira i naglašavaneuklonjivost »predrasuda« u procesu razumijevanja: ne postoji, naime, mo-guænost bezpredrasudnog razumijevanja, kako se to smatralo za vrijemeprosvjetiteljstva, u historicistièkoj školi ili pak u suvremenom mišljenju vo-ðenom scijentistièkim idealom objektivne spoznaje. Prema Gadameru se ra-zumijevanje odvija kroz konstantno kritièko vrednovanje predrasuda što po-tom rezultira »stapanjem horizonata« onoga tko razumijeva i onog drugogkoga se, odnosno što se nastoji razumjeti. Medij posredstvom kojega se ra-zumijevanje dogaða prvenstveno je jezik, premda kljuènu ulogu u razumije-vanju, kao nastojanju oko iskušavanja istine, za Gadamera takoðer igraju ipovijesna svijest i iskustvo umjetnosti.O Gadamerovoj prisutnosti na hrvatskoj filozofskoj sceni – osim njegovasudjelovanja na filozofskom teèaju »Phänomenologie und Marxismus« se-damdesetih godina prošlog stoljeæa u dubrovaèkom IUC-u te pozitivnogvrednovanja prinosa Matije Vlaèiæa Ilirika suvremenoj hermeneutici – svje-doèe i prijevodi sljedeæih njegovih djela: Istina i metoda (Veselin Masleša,Sarajevo, 1978), Nasljeðe Europe (Matica hrvatska, Zagreb, 1997), Poèetakfilozofije (Biblioteka Scopus, Hrvatski studiji, Zagreb, 2000). Povodom Ga-damerova 100. roðendana u Zagrebu je 2000. godine odr®an filozofski sim-pozij »Europska hermeneutika od Matije Vlaèiæa Ilirika do Hans-GeorgaGadamera« u organizaciji Odjela za filozofiju Matice hrvatske. Izlaganja stog simpozija objavljena su pod naslovom Gadamer i filozofijska hermeneu-tika (Matica hrvatska, Zagreb, 2001).T. B.94 Prolegomena 1 (1/2002)

Hans-Georg Gadamer (1900-2002)

Abstract

Similar works

Full text

Available Versions

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia