Vladimir Posavec

Croatian

HRČAK - Portal of Croatian Scientific and Professional Journals

Latina & Graeca - nova serija - 9 152 Dogodit će se NACIONALNI ISPIT IZ GRČKOG l LATINSKOG JEZIKA U skladu s opredjeljenjem Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa da se uskoro svi nastavni predmeti gimnazija objektivno ispituju formirane su i ko-misije za izradu nacionalnih ispita iz grčkog i latinskog jezika. Pred objema komisijama je golem zadatak ne samo sastavljanja što je moguće kvalitetnijih ispitnih materijala, već također i uvođenje određenih minimalnih standarda pouke, čime će za našu struku nastupiti vrijeme bitnih pomaka. Komisije u sastavu: Senia Belamarić Divjak, IvanaJelić, Katarina Filković, Ondina Mirt Puškarić, Ariana Stepinac (latinski), te Inga Frobe Naprta, Ivana Marijanović, Zdravka Martinić Jerčić, Nino Zubović i Korljka Crnković (grčki) trebale bi svoje prve rezultate prezentirati već ujesen. NOVE KNJIGE Vladimir Posavec M. Miličević Bradač, STARA GRČKA, GRCI NA CRNOME MORU Školska knjiga, Zagreb 2004. Današnja Republika Hrvatska zemlja je koja, za razliku od nekih drugih eu-ropskih država, ima tu povlasticu da je njezin prostor u prošlosti činio in-tegralni dio jedne fascinantne kulture kojoj suvremeni svijet zacijelo duguje i mnogo više nego što su mnogi od nas svjesni i što bismo možda bili spre-mni priznati. Civilizacija grčko-rimske antike na ovom tlu ostavila je vrlo du-boke tragove, a to se prvenstveno od-nosi na prostor hrvatske obale Jadra-na. Naposlijetku, moderni se hrvatski etnos, a to treba često i jasno naglaša-vati, oblikovao upravo na antičkom supstratu, a hrvatska je etnogeneza mnogo složeniji proces od rado sluša-ne priče o Tugi i Bugi. Upravo stoga zapanjuje maćehinski odnos hrvatske historiografue prema antičkim tema-ma. U z dužnu ispriku hrvatskim ar-heolozima koji na terenu rade koliko im dopuštaju sredstva kojima raspo-lažu, valja postaviti pitanje koliko je šira hrvatska javnost upoznata s rezul-tatima tih istraživanja. Činjenica jest da se u periodičkim stručnim publi-kacijama poput primjerice Opvscvla Archaeologica, Vjesnika za historiju i ar-heologiju dalmatinsku ili Vjesnika Hrvat-skog arheološkog društva redovito objav-ljuju prilozi s rezultatima istraživanja ili znanstvenim obradama pojedinih užih tema iz područja antike, među­tim šira javnost od toga saznaje vrlo malo. Osvrnemo li se tako na protekla desetljeća, porazna je konstatacija da se na prste jedne ruke mogu nabro-jati knjige o staroj povijesti iz pera ne-kog od domaćih autora. Što kazati za poraznu činjenicu daje zadnje djelo opće povijesti s temom grčko-rimske antike, naslovljeno Grci i Rimljani, na-pisano u formi sveučilišnog udžbeni-ka, a izdao gaje davne 1972. godine P. Lisičar. Još je poraznija činjenica da se nitko od domaćih stručnjaka za antičku povijest, a u Hrvatskoj ih ima više, nije osjetio ponukanim ili spo-sobnim napisati jedan znanstveno-po-pularni pregled rimske povijesti, a hr-vatski je prostor više od pet stoljeća bio u sklopu te velike države i činio njezin važan dio. A rado se ponosimo činjenicom daje upravo ovo tlo dalo nekoliko najsposobnijih vladara Rim-skog Carstva. Čak štoviše, upravo se na hrvatskom, dalmatinskom tlu, i ugasila zapadnorimska carska vlast. I takav stav za posljedicu ima da naši studenti povijesti i arheologije još uvi-jek o povijesti staroga vijeka uče iz za-starjelih naslova stranih autora poput N. A. Maškina, P. Grimala ili F. Cha-mouxa u srpskim prijevodima, uspiju li i do njih doći. Edicija Naprijeda Latina & Graeca - nova serija - 9 154 Vladimir Posavec: M. Miličević Bradač ... Svakodnevni život s Flecelireovom Grčkom i Carcopinovim Rimom u doba najvećeg uspona Carstva danas već spa-da u raritete. Da ipak ne bude sve tako crno, mora se priznati daje u posljednjih nekoli-ko godina ipak došlo do laganog po-maka na bolje. U izdanju Školske knjige u relativno kratko vrijeme iz-dane su tri knjige s temama iz egipat-ske povijesti I. U rani ća, te Drevne seo-be E. Heršaka. Naklada Ljevak obja-vila je Cambijevu Antiku, pregled an-tičke umjetnosti s hrvatskog prostora, a Andro meda J urić evu Grčku od mito-va do antičkih sjwmenika. 2004. godine Školska je knjiga objavila knjigu Stara Grčka, Grci na Crnome moru dr. Marine Miličević Bradač, djelo koje zaslužuje pohvale iz više razloga. Radi se o kapitalnom radu koji obasiže 582 stranice. Knjiga je podijeljena u devet poglavlja: l. O grčkoj koloniza-ciji, 2. Širenje iz Male Azije, 3. Propon-tida- Mramorno more, 4. Gostoljubi-vo more, 5. Kolonije na sjevernom Pontu, 6. Kolonije na južnom Pontu, 7. Kolonije na zapadnom Pontu, 8. Istočna obala Crnoga mora i 9. Sve da-lje i dalje. Na kraju knjige nalazi se popis kratica, opsežan popis literature, popis ilustracija, popis zemljovida i tlocrta i indeks važnijih pojmova. Au-torica se kroz cijelu knjigu dosljedno pridržavala modela da kronološki i prostorno obrađuje grčku kolonizaci-ju u smjeru sjeveroistoka. Izuzetak je prvo poglavlje u kojem se detaljnije pozabavila grčkom kolonizacijom kao fenomenom, te posljednje poglavlje (Sve dalje i dalje) u kojem je posvetila pozornost pontskim narodima (Kime-ranima, Skitima) i grčkim predodžba-ma o tamošnjim stanovnicima, primje-rice Androfazima. Kroz tekst u tema-ma provlači se nekoliko ekskursa na mjestima gdje je to očevidno i bilo nužno. Kao digresije u njima su obra-đene neke teme izrazito važne za da~j­nje razumijevanje problematike. Nji-hova bi obrada u sklopu teksta, među­tim, narušavala finu naraciju i tijek priče, pa se autorica s pravom odluči­la za ovakav pristup. Već je prva tema (O grčkoj kolonizaciji) započeta, ne bez razloga, ekskursom naslovljenim "Prvi spomenjonjana". Naime, upra-vo su jo nski Grci prednjačili u koloni-zaciji, što je i bila glavna tema autori-čina istraživanja. Drugi ekskurs na-slovljen "Uništavanje okoliša u antici" nalazimo u drugom poglavlju (Širenje iz M ale Azije) i opet ne bez razloga. U petom poglavlju (Kolonije na sjever-nom Pontu) nalaze se čak dva ekskur-sa naslovljena "Tauri" i "Atenska trgo-vina žitom". U šestom poglavlju (Ko-lonije najužnom Pontu) kao ekskurs nalazi se podnaslov "Ksenofontova Anabaza". Razlogje tome, dakako, što su peta i šesta knjigaAnabaze jedan od najboUih prikaza grčkih kolonija na Pontu. Put povratka grčkih plaćenika išao je, naime, južnom obalom Crnoga mora od Trapezunta, preko Kerasun-ta, Kotiora, Sinope, Herakleje i Kalpa do Hrisopola. Posljednja dva ekskursa naslovljena "Ovidije" i "Ahilejev kult na Pontu" nalazimo u sedmom po-glavlju pod naslovom Kolonije na za-padnom Pontu. Latina & Graeca - nova serija - 9 Ono što već nakon nekoliko stranica upada u oči jest velika autoričina eru-dicija. Osim čisto povijesnih i arheo-loških podataka o grčkim kolonijama u Mramornom moru i Pontu, spozna-ja, hipoteza i mišljenja o pojedinim aspektima svakodnevnog života ili međusobnim političkim odnosima ko-lonija ili njihova odnosa s okolnim si-lama, autorica donosi i pregršt geo-grafskih, topografskih, klimatskih i drugih podataka te bezbroj detalja poput hidrografije Crnog mora ili re-žima morskih struja Helesponta i Bos-pora, a dotiče se i ihtiologije. Također valja naglasiti i obilje brojčanih poda-taka i procjena, poput pri~jerice pro-cjena o količini proizvedenog žita u Bosporskom kraljevstvu (str. 189-190), količini izvezene pšenice (str. 295), zatim lokalnim kultovima, do-maćem stanovništvu i suodnosu s ko-lonistima ... Osobito je vrijedan deta-ljan pregled sačuvanih antičkih izvora o Crnom Moru te pomorske rute s udaljenostima i brojem dana plovidbe od grada do grada. Valja naglasiti i neke druge aspekte ove knjige. Autorica je progovorila o temi o kojoj u hrvatskoj znanstvenoj bibliografiji do sada nije bilo ni jed-nog naslova, ali se u sklopu obrađiva­ne problematike dotakla i nekih općih mjesta o kojima i u znanstvenoj lite-raturi još uvijek prevladavaju stereo-tipna gledišta. To se ponajprije odno-si na prvo poglavlje O grčkoj koloni-zaciji, gdje je sebi svojstvenom znan-stvenom akribijom raščlanila sve ele-mente i kronološke odrednice feno-mena grčke kolonizacije od kraja 155 Vladimir Posavec: M. Miličević Bradač ... brončanog doba do njezina vrhunca. Stoga je za hrvatsku historiografiju ovo poglavlje možda i najznačajniji dio knjige. S druge pak strane, teško je ne primijetiti da će zbog potpunog pomanjkanja domaće literature o problematici grčke kolonizacije Cr-nog mora, kao i kolonizacije općenito, ova knjiga \jerojatno zadugo ostati te-meljna literatura za svakoga tko se poželi pobliže pozabaviti tim pita-njem. Malo je, naime, vjerojatno da će se netko u skorije vrijeme ponovno dotaći ove teme. Nije manje važna ni činjenica daje autorica i osobno pro-putovala i iz prve ruke upoznala pro-stor o kojem piše. Osim toga, Marina Milićević je hrvatskoj znanstvenoj jav-nosti ukazala i na nevjerojatno, a u Hrvatskoj potpuno zanemareno, bo-gatstvo ruske znanstvene literature. Sve su to razlozi zbog kojih ova knjiga zaslužuje sve pohvale, unatoč nekim prigovorima. N aime, autorica vrlo če­sto kao argument koristi logičnu pret-postavku. «Logično je pretpostaviti .. » ne može se, na žalost, nazvati znan-stvenim pristupom jer ono što je lo-gično nama, ni u kome slučaju nije moralo biti logično nekome prije 2500 godina i obrnuto. <<Zato je razumno pretpostaviti da nije sve bilo tako crno ... » (str. 50) ili<< ... pa bi se moglo pretpostaviti da je Halkedon prije do-laska Megarana bio tračko naselje.» (str.74-75.) Ili se pretpostavlja da jest ili se pretpostavlja da nije. Upravo je to druga slabija strana ove knjige. Po-nekad se, naime, stječe dojam da se autorica ustručava iznijeti konkretan zaključak ili jasno postaviti hipotezu, Latina & Graeca -nova serija - 9 156 pa čak i onda kad prije toga iznosi ar-gumente u prilog. Na primjer: <<Stoga bismo morali prihvatiti pretpostavku da je riba morala biti među glavnim izvorima bjelančevina za Grke u ono vrijeme.>> (str. 34) Djelomično oprav-danje za ovakve propuste moramo ipak naći u velikoj količini građe i raz-matrane literature, opsegu promatra-nog prostora kao i samog teksta te sveobuhvatnosti tema koje je autorica uspjela uklopiti u jasnu i zanimljivu cjelinu. No, ovo je djelo za hrvatsku historiografiju u svakom slučaju pio-nirski rad, a autorica zaslužuje i po-hvalu za predanost kao i hrabrost da se upusti u istraživački pothvat koji ju je odveo daleko izvan okvira i područ­ja interesa hrvatske arheologije. U svakom slučaju, radi se o znatnom od-maku od stajališta iznesenih u uvod-nom dijelu ovog kratkog prikaza. Da zaključimo, ovo je knjiga koja će zain-teresiranom stručnjaku svakako pro-širiti vidike, a jednim svojim dijelom i šira bi čitateljska populacija zainte-resirana za dobru knjigu, mogla doći na svoje, dakako, pod uvjetom da je ovako složena tema zaintrigira. Vladimir Posavec: M. Miličević Bradač ... 

Marina Milićević Bradač "Stara Grčka, Grci na Crnome moru"

Abstract

Similar works

Full text

Available Versions

HRČAK - Portal of Croatian Scientific and Professional Journals