Vladimir Božić

Croatian

HRČAK - Portal of Croatian Scientific and Professional Journals

traživanja tek predstoje. Re,~entna faun";~ sa-s toji sc od ovih vrsta: Coclos~oma septemspi-raJe (Raz.), Pomatias elegans (Miill.), Acicula gracilis (Ciessin), Fraucnfeldia lacheineri (KU-ster), Hauffenia sp., Acanthinula aculeata (Mill!.), Ena obscura (Mi.ill.), Vitrea subrimata (Reinchardt), Vitrina pellucida (Mi.ill.) , Semi-limax semilimax (Ferussac), Aegopinella nitens (Michaud), Aegopis verticillus (Lam.), Cochlo-dina laminata (Montagu), Ipbigena ventricosa Drap., Monachoidcs cf. vicina (Rossmassler), Helicigona planospira illyrica Stabile, Isogno-mostoma isognomostoma (Schroter), Cepaea nemoralis (L.), Helix pomatia L. i Pisidium sp. Recentna malakofauna je što sc tiče eko-loških karakteris tika vrlo ujednačena. Pred-stavlja tipičnu šumsku zajednicu umjerenog kli-matskog podneblja. Vrste smo uglavnom na-lazili ispod trulog lišća i drveća. Jedna vrsta nađena je na kamenim liticama oko planinar-skog doma na Glavici, a u izvorskom mulju nedaleko ulaza u pećinu nađeno je nekoliko vrsta od kojih je jedna školjka roda Pis idium. Usporedba recentne i fosilne faune dozvo-ljava zaključak da se ekološke prilike na ovom području nisu mijenjale bitno kroz zadnjih de-setak tisuća godina. Daljnja istraživanja na to-me području vjerojatno će obogatiti sastav fa-une, a li bitnih promjena u ekološkoj interpre-taciji ne bi smjelo biti. Koris timo ovu priliku da upozorimo spele-ologe i sve·one koji vrše istraživanja u pećinama da posvete pažnju i pećinskoj malakofauni i time doprinesu biospeleološkim istraživanjima. U jednom od narednih brojeva biti će opširni-je pisano o značenju i praktičnoj primjeni pe-ćinske faune u geologiji, paleontologiji, biospe-leologiji itd. LITERATURA Malcz, M .. 1963, K\·artama fauM P<-'Ćinc Verernicc u ~lcu­vednici. Palconl. jugosl. 5, Zagreb. 1\la lcz. M.. 1965, Peći na \iclcrnic:~ u M.:d,·ednici. l. opći ~pcl<:olo§ki pregled, ll srraligt·afija kvarlamih laložin: •. ,\ e la . jl;col. V, La_!! reb. Vitlo speleološkog odsjeka PD »Željezničar« Zagreb VLADIMIR BOtić U 1975. god. na vršilo je 20 god. otkako je Speleološki odsje k (špiljarska sekcija) PO »Zeljezničar<< iz Zagreba izgradio i prvi puta primjerno svoje vitlo za istraživanje dubokih jama. U vrijeme kada je osnovana Spiljarska sek-cija (1950. god.), zbog nedostatka opreme i iskustva istraživane su uglavnom samo špilje, a rijetko kada manje jame. No, jačanjem Sek-cije organizirala su se i veća istraživanja pri kojima se često događalo da su speleolozi is tra-žili samo gornji dio jame, a za prodiranje u ve-će dubine nisu ima li odgovarajuću opremu. Jedno od takvih is traživanja bilo je presudno za Sekciju. 1952. god., prilikom istraživanja špilja i ja-ma okolice Plitvičkih jezera otkrivena je u bli-zini Corkove uvale jama Cudinka, čija je du-bina procjenjena na oko 200 m. Tada nije bilo ni tehničkih, ni materijalnih mogućnosti za nabavu specijalne opreme, t.j. vitla za istraži-vanje dubokih jama. Ali Cudinka, jama impo-zantnih razmjera, neodoljivo je privlačila istra-živače. Promjer otvora jame je oko 20 m , lijev-kasl, i kada se u nju baci kamen ili balvan, koji pada 8-9 sekundi, njihov pad izaziva pravu grmljavinu. Speleolozi su odlučili da je pod svaku cijenu istraže. Drugi događaj naoko nevažan, ali važan za »rađanje« vitla, desio se 1953. god., kada je ekipa Spiljarske sekcije PD »2eljezničara« is-traživala Ledenicu u Studencima, u Lic i. U ekipi se nalazio i inženjer Josip Gruden, tadašnji šef odjela za remont putničkih vagona u tvor-nici »Janko Gredelj«. Da bi se jama mogla istra-8 ži ti bilo je potrebno spuš tati se i penjati po speleološkim ljestvama, Spuštao se i penjao i ing. Gruden, iako je već bio prevalio pedesetu godinu života i, naravno, bilo mu je teško. Na-kon ovog napora on je odlučio konstruirati vi-tlo za lakše spuštanje i penjanje u jamama većih vertikala. Do realizacije ideje došlo je tek 1954. god. Dobro poznavajući probleme spuštanja u ja-me i zahtjeve kojima bi moralo odgovarati vi-tlo, inženjer Gruden je tokom zime 1953/ 1954. god. izradio koncept konstrukcije, a tokom pro-ljeća 1954. god. i odgovarajuće skice i proraču­ne. Na osnovu skica vitlo je izradio u roku od mjesec dana član špiljarske sekcije Fraj Ivan, tadašnji brigadir u odjelu za remont kola kod inženjera Grudena. Uz pomoć varioca Smer I ve vil lo je bilo izrađeno solidno i još u re kor-dnom roku. Korišteni su postojeći zupčanici od jedne građevinske dizalice, kao i zupčasti zadržač, dok je ostalo izrađeno novo. Tako je vitlo izrađeno s mnogo planinarskog entuzijazma i tehničke stručnosti članova špi-ljarske sekcije (špiJjara, inženjera, majstora). Za prvu »probnu vožnju« vitlo je bilo spremno l. V. 1954. god. Uz mnogo muke vitlo je do-premljeno do jame Cudinke. No, za prvo spu-štanje ljudi još je uvijek nedostajalo druge opreme, pa je ovaj puta isprobano samo vitlo. Na kraju čeličnog užeta bila je obješena vreća s kamenjem. Vitlo je položilo ispit. Do prvog spuštanja čovjeka trebalo je pri-čekati još godinu i pol dana. U tom vremen-skom razdoblju nabavljeno je padobransko sje-diš te za čovjeka koji se spušta i komplet tele-fona s kablom za sporazumijevanje. Ta je opre-ma nabavljena na vojnom otpadu i prilagođe-na potrebama. Uz to je pokojni Rudo Tomaše· vić, tadašnji aktivni član Sekcije, poklonio Sekciji jednu trokolicu koja je bila preuređena u kolica za prijevoz vitla (jer je vitlo teško 82 kg). Prvo spušta nje čovjeka u jamu izvršeno je 29. XI 1955. god. u Jamu podvrh kamenite gla-vice, kraj Fužina u Gorskom Kotaru (jama je duboka 49 m). Prvi čovjek koji je visio na užetu vitla bio je Slavko Marjanac u spomenu-Loj jami. Vitlo se pokazalo kao dobro, pa su se mogle planirati i veće akcije. Najprije je u nekoliko navrata istraživana jama pod Tisovcem kod Plaškog u Lici, du-boka 72 metra, a onda je u mjesecu srpnju 1957. god. organizirana prva velika akcija s vitlom - istraživanje jame Cudinke. Pomoću ovog vi-tla jama je potpuno istražena i dubina joj iz-nosi 203 m. Tada je po prvi puta u J ugoslaviji savladana tako velika direktna dubina (čista vertikala iznosi 185 m ). Uspjeh ovog istraživanja dalo je podstreka za daljnja istraživanja, kao npr. istraživanja Jame na Kolištini, u Prgometu u Dalmaciji, du-boke 130 m , dn~ l. V 1958. god., te istraživanje dubokih jama na otoku Braču tokom ljeta 1959. god. Te (1959.) godine je istraženo najviše spe· Jeoloških objekata s vitlom. U mjesec i pol dana (tokom srpnja i kolovoza 1959. god.) is-traženo je 140 speleo1oških objekata, od čega 37 s vitlom. Zbog prekratkog užeta na vitlu (250 m ) nisu mogli biti istraženi objekti veće dubine. Prilikom istraživanja na otoku Braču potpuno je došla do izražaja odlična konstru-kcija vitla; mnogi problemi su bili izbjegnuti .zahvaljujući sigurnosnim uređajima na vitlu. Vitlo je korišteno u spcleo1oškim istraživa-njima objekata u neposrednoj blizini brane Kru-šćice, u Lici 1961-1963. god., zatim za istra-živanje jama u Bakarskom zaljevu, te istraži-vanje jama u jugozapadnoj Istri tokom 1967. god. Istraživanja jama vršena su 1968. god. kod Polja nka u okolici Plitvičkih jezera, kod Kan-fanara u Istri i na južnom Ve lebitu. l straživa· čka akcija je ponovno bila na otoku Braču u svibnju 1971. god., kada je istražena jama s naj-većom vertikalom u Jugoslaviji (dubina jame iznosi 363 m, a vertikala 361 m!). Pomoću ovo-ga vitla istražen je i najdublj i ponor u Hrvat-skoj, dubok 365 m, iako još nije istražen do kraja. Vitlo je svega jedamputa bilo izvan republi-čke granice, i to l. V. 1975. god. u Srbij i, kod sela Kravlje kraj Niša. Tu je zajedno sa spele-olozima iz Beograda istražen Ponor iznad Peću· rine, dubok 90 m. U 1975. god. su vršena spelcološka istraživa-nja u Dalmatinskoj Zagori, gdje je pomoću vi-lla istražena jama Golubinka kod sela Bisko na Marasovcu, duboka 116 m i u Lici jama Ro-kina Bezdana, duboka 123 m. Osim za samo istraživanje jama, vitlo je poslužilo i za razne druge speleološke akcije. Tako je 1959. god. pomoću ovog vitla izvađeno tijelo samoubojice iz Jame Vršak pod Tisovcem, kod Plaškog u Lici, iz dubine od 72 m , a 1969. Fo1o: J . l'osarlć god. je također izvađeno tijelo samoubojice iz jame Martine.ze, kod Buja u I stri, duboke 110 m. Iz jame Priščice kod Ozlja izvađen je pomo· ću ovog vi tla 1972. god. samoubojica iz dubine od 54 m, iako s teškim ozljedama (prelom ki-čme), a li živ. Mučna akcija je bila i vađenje kostiju (po-smrtnih ostataka) žrtava rata iz jama u okolici Ogulina u ljetu 1958. god. Iz pet jama izvađe­no je toliko kostiju (uglavnom samo lubanja) da je napunjeno 110 mrtvačkih sanduka pohra-njenih u spomen - kosturnici u Ogulinu. Vitlo je korišteno i u sasvim nespeleološke svrhe. Inženjer geodezije Tomica Krivec, tako-đer član Spiljarske sekcije (Speleološkog od-sjeka), koristilo je vitlo (čelično uže vitla) pri-likom mjerenja profila rijeke Drave 1961 -1965. god. Kod jednog takvog mjerenja vitlo je iz čamca palo u Dravu na dubinu od oko 3 -4 m, ali je izvučeno i opet osposobljeno za rad. Konačno, ovo vitlo je poslužilo kao uzorak za izradu novog (vlastitog) vitla I nstituta za geološka istraživanja u Zagrebu 1973. god. Novo vitlo Instituta je vjerna kopija vitla SO PD »Že-ljezničar«, osim u nekim detaljima. Po uzoru na ovo vitlo izrađuje sc novo vitlo u SO PD »Platak<< u Rijeci. Iako već »U godina ma«, vitlo je u ispravnom tehničkom stanju i očekuje nove akcije. 9 'Ci ... Najveća .J:l Najveća vertikala Godina Organizacija ~ Naziv jame Lokacija jame dubina u u istraži· koja je · <J metrima metrima vanja istraživala "' l. Cudinka Vrhovine, Lika 203 185 1954 SO PDž 1957 SO PDZ 2. Jama podvrh Kamenite glavice Fužine, Gorski Kotar 49 44 1955 SO PDZ 3. Jama Vršak p<>d Tisovccm Plaški, Lika 72 55 1956 SO PDZ 4. Jama na Kolištini Prgomet, Dalmacija 130 129 1958 SO PDž 5. Jama Jarunčica Ogulin, Lika 34 30 1958 KS PSH 1966 SO PDSV 6. Mcnčeva jama Pučišće, Brač 80 80 1959 SDR 7. Opaljena jama Pu čišće, Brač 122 121 1959 SDH 8. Jama na Ravnicama Pu čišće. Brač 97 97 1959 SDH 9. Jama u Zelenikovcu Pu čišće, Brač 67 67 1959 SDH lO. Vela jama u Velom Redu Pučišće, Brač 106 99 1959 SDH l l. Mala jama u Velom Redu Pučišće, Brač 53 53 1959 SDH 12. Jama u Podkamenčini Pučišće, Brač 165 165 1959 SDH 13. Pmivica Pučišće, Brač 95 90 1959 SDH 14. Mala Plišivica Pučišće, Brač 108 108 19$ SDH 15. Jama u Dubočaku Pučišće, Brač 200 170 1959 SDH 16. Slišna jama Pučišće, Brač 237 227 1959 SDH 17. J ama Podgračišće l. Pučišće, Brač 80 80 1939 SDH 18. J ama Podgračišćc I I. Pučgće, Brač 363 363 1959 SDH 1971 SO PDSV 19. Jama na Prigotarju Pu čišće, Brač 54 52 1959 SDH 20. Sodćcva jama na Vrhu Pučišće, Brač 87 66 1959 SDH 21. Jama na Golobrdcu Pu čišće, Brač 52 50 1959 SDH 22. Jama Markovac Pu čišće, Brač 139 139 1959 SDH 23. Grusiišica Pučišće, Brač 236 212 1959 SDH 24. Jama u Malom Cntčišću l. Pučišće, Brač 200 190 1959 SDH 25. Jama u Malom Gračišću II. Pučišće , Brač 67 64 1959 SDH 26. Jama kod SMića kućice Pučišće, Brač 82 80 1959 SDH 27. Jama Suho/.aja Pražnice, Brač !S4 81 1959 SDH 28. Kovnčićcva imna Pražnice, Br:1č 160 160 1959 SDH 29. Jama pod Zatom ~(lavom Pražnice, Brač 52 48 1959 SDH 30. Jama pod Zatom g faVOI11 Pražnice, Brač 92 76 1959 SDH 31. Jama Kolona Pr·a7.nice, Brač 66 65 1959 SDH 32. .Tustinića jama Pražnicc. Brač 62 58 1959 SDH 33. Ponjina jama Pražnicc, Brač 91 86 1959 SDH 34. Vičia lu1na Nerežišće, Brač 84 74 1959 SDH 35. Jama u Marinovoi gredi Nerežišće, Brač 82 61 1959 SDH 36. Jama u Polju Selce, Brač 64 63 1959 SDH 37. Jama na Zaoaha1 Posti re, Brač 74 74 1959 SDH 38. Jama u Trtaoovićevom vrtu Gornji Humac. Brač 58 58 1959 SDH 39. Ivina jan1a Kosini. Lika 54 38 1961 !Gl 1i 40. Ponor Krasica Bakar, Primorje 90 1967 lGf l 41. Jama kod Svetog l vana od Sterne Sv. Ivao od Sterne. Istra 102 102 1967 T Gl 42. Jama St.rašnicH Fabci, Istra 143 1967 !Cl 43. Jatna u Docu Barić, Istra 79 19N ICJ 44. Jmnarka Katun, Istra 74 1967 lG! 45. Jama Golubioxa Vralo Gradule, Istra l iS 1967 lG I 46. Jama među cestama Poljanak, Lika 85 83 1968 SO PDZ 47. Kumba~cja mala Kamraoar, Istra 160 138 1968 SO POt 48. Kumbašeia velika Kamfanar, Istra 175 143 1968 SO PDž 49. Mamet Cclavac, Velebit 203 180 1968 KS PSH so. Marti neza Buje, Istra IlO 60 1969 KS PSH Sl. Jama Pl'iščica Ozalj, Kordun 37 34 1972 KS PSH 52. Ponor Rašpor Rašpor, Istra 365 126 1974 KSPSH 53. Ponor iznad Pcćul'inc Kravlje, Niš 90 86 1975 KS PSS 54. Golub inka Trilj, Dalm. Zagor. 116 76 1975 IGI 55. Rokina bezdana Jezerane, Lika 123 109 1975 SO PDSV 10 TEHNICKE KARAKTERISTIKE VITLA Vitlo se sastoj i od tri osnovna dijela: ploče vitla, bub· njn sn zupčanicima i koloture. Bubanj sa zupčan icima i kolotura sc mogu pomoću vijaka demontirati od ploče i prenosi ti posebno. Gabarit ne mJc•·c vitla su: 1005 X 545 X 410 mm. Ploča ima dtmenzije: lOOS X 545 mm i na svakom uglu ploče nalaze se ručke 1.a nošenje i kuke za ve-.tanjc vitla. ll sredini ploče sc nalazi limeno ojačan.ie s rupama za ućv•·šćenje vertikalnih pl~- postolja villa, a na prednjem kraju ploče izrcz i rupe za učv•·Sćenjc koloture. Ploča je izrađena i1. panel -ploče debele 3 cm, i po rubovima okova-na timom. S don je str·ane ploče , u poprcčnoj osi nalazi sc osovina n:• koju sc mogu montirat• kotači bicikla radi prcvožcnja vitla, a na stražnjem kraju s donje strane ploče nalazi sc učvrš6cn komad ci jevi u koji se utakne ručica (rudo) 1.a lakše upra,•ljanje kod prc,·oženja vitla. Bubanj s čeličnim užetom, osovinama i ležajima, z,upča­nicima, ručkama •.a okretanje, pojasnom kočnicom i wpča­stim zadržačem učvršćeni su na dvije vertikalne ploče dc-bele 4 mm, međusobno povezane odstojnim š ipkama (J) 10 mm i vijcim:t, kojo čine postolje vitla . ll pločama sc nalaze sjedišta samoudcsivih kugličn ih lc,.aja tipa SKF 60/20 X IS mm za osovinu ma log zu~;Jčanika i osovinu bubnja na kojoj sc nalazi, osim bubnja, 1 veliki zupčanik, kotač pojasne kočnice i zupčasti zadrž.~ć. Zupčanici su čelni, širine 32 mm. Mali zupčanik ima \':mjsk• promjer 65 mm i 20 zubi. Visina zubi iznosi 6 mm. Vchki zupčanik ima vanjski p1·omjcr 265 mm i ima 84 zuba. Prenosni odnos je l : 4,2 . Bubanj ima unutarnji promjer 80 mm, a vanjski 275 mm. Sirina bubnju je 235 mm; nu njega s tane 25\l 'm čelič­nog užeta debljine 7,6 mm ili 400 m čeličnog užeta debljine 5 mm. Zupčasti zadrtač ima promjer 100 mm (vanjski) s 8 zubiju, a konstrukt i\•no je tako ,·czan s pojasnom kočnicom (promjer bubnja pojasne kočnice ic 220 mm a Sirina je 30 mm) da zadrJ.ač doz,•oljava okretanje osovine samo u jednom smjeru i pritom ric treba posebno držati ručicu kočn ice (slučaj dizanja tcrel:l). Kada se želi spušH\Ii teret (čovjek ili oprema) mora sc ručica kočnice dr,ati u uzd ig· nutom polo1-~ju . Jedna poluga tada drži odmaknuti jezik od zupčastog zad•·žnča. Cim ručica dođe u donji položaj, a ona u Laj polo~.ai dođe čim je nitko ne drži (vlastitom težinom), ona spusti jezik na zupčasti zadržač i spuštanje je onemogućeno. U tom polof.aju je i pojasna kočnica sa-mokočna. Ručice '-<! ok•·ctanje osovine i bubnja su demontažnc. One sc mont1raju na o~ovinu malog :r.up6lnika. Krak ručice je 185 mm. Iz ovih podataka lc vidlj ivo da ukupni prcnosni odnos od mčicc do bubnja IZnosi: imin - 12, a im,. = 41. Srednj i prcnosni odnos (promjer bubnja oko 180 mm) iznosi i,.= 18, ~to _znači da _1.a di7A~njc tereta od oko 200 kg (dva ~ovjcka •h Jedan čovJek s opremom) treba na S\'akoJ od dv1ju ru-čica djelovah silom od oko 7 kp. Na osnovu iskustva iz prakse s ovim vitlom to je potpuno •-~dovoljavajuće, Prak-tički, jedan čov jek mo'.c dizati jednog čovjeka . Brzina di1.anja ovisi o brzini okretanja ručice. Najpo-godniJi broj okreta.ia ručice je oko 60 u minuti. Tada je srednja brzina dizanja (7.a promjer bubnja oko 180 mm) oko 8 m / min ili oko 13,5 cm/sck, što odgovnra prosječnoj brzini penjanja po spclcološkim ljestvama 113 većim · verti-kalama. Celično uže od 7,6 mm promjera (uže koje je od prvog dana na villu i 1972. ~;od. je sa 250 m skraćeno na 200 m zbog oštećenja) ima s1lu kid:mja oko 1200 kp, a uže od 5 mm promjera (koristi se samo povremeno) ima silu kidanja oko 800 kp, ~to u potpunosti zadovoljava potrebe. liže so od bubnja odmnta s donje strane i prelazi preko kolotu•·c p•·omjera 95 mm, ~i roke 225 mm, ule:f.ištene po-moću kugličnih leža ja. Kolotura služi kao zaštita 7.a uže, jer sprečava struganje užeta po ivici ploče vi tla kada sc vitlo postavi blizu otvora jame. U sastavni dio opreme uz vitlo spadaju: koloture-pod-metači, viseće koloture, okretni karabiner, sjedište za čo­vjeka (padobransko sjedište) i alat za održavanje i popravak vi tla. Pri korištenju vitla uvijek se kao sredstvo veze upo-trebljavaju ili telefoni , ili mali radio-primoprcdajnici (vo· ki-toki). · Od svog postanka (1954. god.) vitlo j e doživjelo samo dvije prom jene. Umjesto prvo ugrađenih kliznih ležaja na osovinama zupčanika. 1965. god. su ugrađeni kuglični samo-udesivi lcžaji, 1974. god. je ugrađena nova kolotura vitla veće širine i većeg promjera, a Lakođer su umjesto kliznih ležaja ugrađeni kuglični lcžaji. Svi ostali dijelovi vitla rade od svog postanka do danas bez problema. Vitlo je 1.ajedno s pločom teško 82 kg. JAME ISTRAžENE VITLOM SOPD •ZEUEZNTCAR• ll niže navedenom popisu predočeni su osnovni podaci o jamama koje su istraživale razne spcleološke ekipe, ali uvijek s vitlom SOPD •Zeljcmičarc. U popisu jama, u rubrici •najveća vertikala• podrazu· mijcva sc vertikala koja je savladana pomoću užeta vitla. Redoslijed jama je načinjen po kronološkom redu istra· živan,ia. Za neke jame, koje je istraživao Institut za geološka istra-živanja iz Zagreba, nedostaju podaci o najvećo_j vertikali jer nisu objavljeni u stručnoj literaturi. a au toru nije bila dostupna arhh·a Instituta. ZNACENJE KRATICA SOPDZ - Spcleološki ods jek Planinarskog društ\'a •željez· ničar• iz Zagreba SOPDS - Speleološki odsjek Planinarskog društva Sveuči· lišta •Velebit• iz Zagreba SDH - Speleološko druStvo Hrvatske KSPSH - Komisija 7.a soclcologiiu Planinarskog saveza Hrvatske KSPSS - Komisija za speleologiju Planinarskog saveza Srb ii e JGI - Institut 7.3 geološka istrn:f.ivanja iz Zagreba Kako ocijeniti vrijednost svjetiljke za speleološke potrebe JURAJ POSARić Tehnička pomagala i tehnika u speleologiji sc naglo razvijaju u posljednjih nekoliko godi-na. Množina malih, korisnih pomagala našla je svoje mjesto u osobnoj opremi svakog spe· teologa, pa se u njihovoj konstrukciji mnogo pažnje polaže na težinu. Međutim, sredstva za rasvjetu su, izgleda, ostala po strani od trke za smanjenje težine. I stina, u posljednje doba u nas se koristi i mala acctilenska svjetiljka engleske proizvodnje >>Premier«, teška samo 240 g (sa svim priborom! ), ali i malenog kapaci-teta. Uspoređujući tu svjetiljku s nekim drugim koje su kod nas u upotrebi, pojavila se potreba za definicijom neke veličine koja bi predstavlja-la kvantitativnu ocjenu vrijednosti rasvjetnog sredstva za potrebe speleologije. ta: Za svaku svjetiljku postavljena su dva uvje-da što duže daje što jače svjetlo (da ima što veći kapacitet) i da bude što lakša. ll 

Vitlo speleološkog odsjeka PD "Željezničar" Zagreb

Abstract

Similar works

Full text

Available Versions

HRČAK - Portal of Croatian Scientific and Professional Journals