Moždani udar tradicionalno definiramo kao infarkt tkiva središnjega živčanog sustava. Prema definiciji Svjetske zdravstvene organizacije moždani udar je klinički sindrom vaskularne etiologije koji se očituje naglim nastankom žarišnoga ili difuznoga moždanog deficita trajanja dužeg od 24 sata, a koji može završiti smrću. Moždani udar jedan je od tri najčešća uzroka smrti u svijetu i vodeći uzrok trajnoga funkcionalnog oštećenja. Oko 85 % svih moždanih udara uzrokovano je ishemijom, a oko 15 % uzrokovano je hemoragijom. Mijenja živote ne samo onih koji dožive moždani udar već i njihovih obitelji i drugih skrbnika. Više od polovice osoba s komorbiditetima smatra da je veliki moždani udar gori od smrti upravo zbog posljedica: psihičkog, kognitivnog i tjelesnog invaliditeta. Unatoč pojavi reperfuzijskih terapija za odabrane pacijente s akutnim ishemijskim moždanim udarom, učinkovita prevencija ostaje i dalje najbolji pristup za smanjenje rizika od moždanog udara.Stroke is customarily defined as an infarction of the central nervous system. As defined by the World Health Organization, stroke is a clinical syndrome of vascular etiology that manifests itself in the sudden development of a focal neurologic deficit lasting more than 24 hours, and which can result in death. Stroke is one of the three most prevalent causes of death in the world and the leading cause of permanent functional impairment. About 85% of all strokes are caused by ischemia and about 15% are caused by hemorrhage. It transforms the lives not only of those who have suffered from it, but also that of their families and caregivers. More than half of those with comorbidities believe that a major stroke is worse than death because of its consequences: mental, cognitive and physical disability. Despite the development of reperfusion therapies for patients with acute ischemic stroke, proper prevention remains the best approach to reduce the risk of stroke
