O. Kronja

Croatian

HRČAK - Portal of Croatian Scientific and Professional Journals

izvještaji sa skupovaIzvješæe o radu 23. hrvatskoga skupa kemièara i kemijskih inÞenjera,Osijek, 21. – 24. travnja 2013.23. hrvatski skup kemièara i kemijskih inÞenjera odrÞan je u Osi-jeku od 21. do 24. travnja 2013. u organizaciji Hrvatskoga kemij-skog društva i Hrvatskoga društva kemijskih inÞenjera. Skup jeodrÞan pod visokim pokroviteljstvom predsjednika RepublikeHrvatske Ive Josipoviæa.Na Skupu se okupilo oko 300 hrvatskih i inozemnih znan-stvenika, struènjaka, nastavnika i studenata, koji su predstavilirezultate najnovijih istraÞivanja u kemiji, kemijskom inÞenjerstvu isrodnim podruèjima. Radovi su prikazani u obliku plenarnih (6) ipozvanih predavanja (12), usmenih (31) i posterskih priopæenja(170) te radionica (2). SaÞeci izlaganja plenarnih i pozvanih pre-davaèa, usmenih i posterskih priopæenja prikazani su u knjizisaÞetaka.U okviru skupa odrÞavao se i simpozij Vladimir Prelog, na kojemsu prezentirana dostignuæa u organskoj kemiji te je uruèenanagrada “Vladimir Prelog” za mladog znanstvenika.OdrÞana su sljedeæa plenarna predavanja:Dan Shechtman, Techion – Israel Institute of Technology, Haifa,dobitnik Nobelove nagrade za kemiju 2011.,The Discovery of Quasi-Periodic Materials – A Paradigm Shift inCrystallography282 Izvještaji sa skupova, Kem. Ind. 62 (7-8) 282–283 (2013)mreÞe u mjerilu 1 : 5000, tako da investitori nemaju precizanuvid u podruèja unutar ekološke mreÞe.S danom pristupanja EU-u, Hrvatska mora predloÞiti i dio svogateritorija za ekološku mreÞu EU Natura 2000. Zanimljivo je da sustare èlanice EU-a (Francuska – 12,5 %, Njemaèka – 15,4 %,Danska – 8,9 %, Austrija – 14,7 %) u ekološku mreÞu uvrstileznatno manje kopnenog teritorija nego nove èlanice EU-a (Slove-nija – 35,5 %, Slovaèka – 29 %, Bugarska – 33,9), ostavljajuæi svo-me gospodarstvu veæe moguænost za razvoj. Po dijelu površinekoju æe prema Uredbi Hrvatska uvrstiti u ekološku mreÞu Natura2000 bit æemo vodeæa zemlja u EU-u!?Takoðer nije provedena niti strateška procjena proglašenja Natu-re 2000 u odnosu na planove i projekte kljuène za gospodarskirazvoj Hrvatske. Zbog strateške vaÞnosti izgradnje obnovljivihizvora energija drÞava bi morala stati iza takvih projekata krozposebno zakonodavstvo, kao što èine neke druge europske zem-lje (Slovenija na primjeru izgradnje savskih hidroelektrana), aposebno kroz organizacijski dio pripreme projekta. Osnovnaogranièenja vezana uz projekte pripreme izgradnje elektrana uzprimjenu obnovljivih izvora energije su trajanje pripremnih is-traÞnih radova, dugo razdoblje za ishoðenje potrebnih dozvolavoðenje postupaka procjene utjecaja zahvata na okoliš), èesteizmjene zakona, nedoreèena zakonska regulativa iz podruèjaimovinsko-pravnih odnosa itd. U tom dijelu drÞava treba, ako jeto u njezinom interesu, ubrzati postupak dobivanja dozvola.U zakljuènom dijelu istièemo da je elektrièna energija najvrjednijiproizvod i svaka ga drÞava nastoji proizvesti na svom teritoriju iostvariti elektroenergetsku neovisnost. Meðutim, svako novoiz-graðeno postrojenje, pa tako i ono koje rabi obnovljivi izvor ener-gije, ima štetne utjecaje na okoliš, bilo da je rijeè o materijalimapotrebnim za izgradnju ili radu samog postrojenja. RepublikaHrvatska mora drastièno smanjiti ovisnost o uvozu elektrièneenergije koristeæi se svim preostalim potencijalima, osim ostalih iobnovljivim izvorima energije. Tim pristupom ostvarit æe se mno-ge dobrobiti, kao što su smanjenje ovisnosti o uvozu energije tesmanjiti emisija oneèišæujuæih plinova od izgaranja fosilnih goriva.S obzirom na to da je cijena elektriène energije proizvedene izobnovljivih izvora energije (izuzev hidroelektrana) znatno veæa odprosjeène proizvodne cijene u konvencionalnim elektranama, tose njihov udjel u ukupno proizvedenoj elektriènoj energiji potièemehanizmima potpore. Stoga je proizvoðaèima elektriène energi-je iz obnovljivih izvora u elektranama, s izuzetkom hidroelektranasnage veæe od 10 MW, dana moguænost stjecanja prava na poti-cajnu otkupnu cijenu struje uz garanciju otkupa proizvedenihkolièina.Sveobuhvatne analize elektrana koje rabe obnovljive izvore uka-zuju da su najprihvatljivije elektrane na biomasu te hidroelek-trane, a potom vjetroelektrane i sunèeve elektrane. Za vjetroelek-trane i sunèeve elektrane teško je utvrditi pravilnosti u radu ipredvidjeti njihovu raspoloÞivost. Jedan kilovat instalirane snagefotonaponskih sustava daje godišnje pribliÞno 1000 kilovatsati,jedan kilovat u vjetroelektranama daje 2000 kilovatsati, jedankilovat hidroelektrana daje 3000 – 4000 kilovatsati, dok primjeri-ce jedan kilovat u termoelektranama ili nuklearnim elektranamadaje oko 7500 kilovatsati elektriène energije.Najuèinkovitija tehnologija za proizvodnju elektriène energije izobnovljivih izvora energije su hidroelektrane, jer se veæina energi-je vodotoka pretvori u elektriènu energiju. Veæe hidroelektrane udrugim zemljama veæ su izgraðene ili su u postupku izgradnje(Slovenija), dok u Hrvatskoj još uvijek nisu iskorištene sve lokaci-je. Stoga bi u narednom razdoblju u Republici Hrvatskoj prioritettrebalo dati izgradnji hidroelektrana.Takoðer, u narednom razdoblju potrebno je prioritet dati primje-ni biomase i ogrjevnog drveta za potrebe grijanja kao i kogenera-cije u ruralnim krajevima te intenzivnije zapoèeti s kolektorskimkorištenje Sunèeva zraèenja u priobalju, gdje se poveæana po-traÞnja za toplom vodom ljeti podudara s poveæanom osunèano-sti podruèja.Herbert Mayr, Department Chemie und Biochemie Ludwig-Maxi-milians-Universität MünchenMythology in Organic Chemistry: A Kinetic AnalysisPeter Chen, Eidgenössische Technische Hochschule (ETH) ZürichCarbene Complexes: From Gas Phase Ion Chemistry to Catalysts forMetathesis and CyclopropanationIvo Piantanida, Institut Ruðer Boškoviæ, ZagrebSensing the shape of double stranded DNA/RNA by non-covalentinteractions of small organic markersRafiqul Gani, Technical University of Denmark, 2800 Kgs. LyngbySelection and design of solventsMichael Tatoulian, École nationale supérieure de chimie de ParisNew advanced plasma technology for plasma processingof materialsPozvana predavanja:Nikola Basariæ, Institut Ruðer Boškoviæ, ZagrebQuinone Methides: Photochemical Generation and Antiproliferati-ve ActivityInes Batiniæ-Haberle, Duke University Medical Center, DurhamMn porphyrins as modulators of redox-based cellular signalingpathways in treatment of cancer, radiation and central nervoussystem injuriesTomislav Frišèiæ, McGill University, MontrealMechanochemistry and solvent-free synthesis aid and abet supra-molecular chemistryNada Horvatinèiæ, Institut Ruðer Boškoviæ, ZagrebCarbon isotopes in environment and palaeoclimate investigationsIgor Jerkoviæ, Kemijsko-tehnološki fakultet, SplitBiodiversity od Natural Organic Compounds as Chemical markersof Honey TypesZdravko Kravanja, Faculty of Chemistry and Chemical Engineer-ing, MariborMathematical Programming Synthesis of Sustainable ChemicalProcessesErnest Meštroviæ, Pliva Hrvatska d. o. o., ZagrebSolid-State Properties of Drug – Challenges and AchievementsZlatko Mihaliæ, Prirodoslovno-matematièki fakultet, Kemijskiodsjek, ZagrebComputational Study of Solution-phase Organic Reaction Mecha-nismsMira Petroviæ, Institut Catala de Recerca de l'Aigua ICRAEmerging Environmental Contaminants: Analysis, Fate and EffectsMilan-Sak Bosnar, Sveuèilište J. J. Strossmayera u OsijekuSurfactant potentiometric sensors – design and applicationSreæko Valiæ, Medicinski fakultet, RijekaChain Dynamics in Natural Rubber NanocompositesValerije Vrèek, Farmaceutsko-biokemijski fakultet, ZagrebChemical fate of pharmaceuticals in the environment. A quantum--chemical approachUsmena i posterska priopæenja te radionice izloÞena su u okvirusljedeæih sekcija:Usmena priopæenja:– kemija (12)– kemijsko i biokemijsko inÞenjerstvo (6)– materijali (3)– zaštita okoliša (2)– obrazovanje (8 i 2 u obliku radionice)Posterska priopæenja:– kemija (99)– kemijsko i biokemijsko inÞenjerstvo (25)– materijali (18)– zaštita okoliša (23)– obrazovanje (5)Kao popratna manifestacija Skupa odrÞana je izloÞba kemijskihinstrumenata, najnovije literature i ostalog materijala.U Zagrebu 20. svibnja 2013.Prof. dr. sc. Olga KronjaPredsjednicaZnanstveno-organizacijskog odboraIzvještaji sa skupova, Kem. Ind. 62 (7-8) 282–283 (2013) 283S l i k a – Dan Shechtman, dobitnik Nobelove nagradeza kemiju 2011.

Izvješće o radu 23. hrvatskog skupa kemičara i kemijskih inženjera, Osijek, 21. - 24. travnja 2013

Abstract

Similar works

Full text

Available Versions

HRČAK - Portal of Croatian Scientific and Professional Journals