USPOREDBA PROIZVODNJE BIOPLINA IZMEĐU GNOJA NESILICA I BROJLERA

Abstract

Biogas plants that process raw materials from agriculture, such as poultry manure, are one of the most significant applications of anaerobic fermentation. In Asian countries, particularly in China, India, Nepal and Vietnam, there are several million very simple, small biogas plants that produce gas for household cooking and lighting. In Europe and North America a number of agricultural biogas plants now, are increasing daily, a few thousand biogas plants exist, most of which use modern technologies, anaerobic fermentation. The aim of this paper is to determine the possibility of biogas production from poultry manure with 10% of total solids and through the segments of the quality and quantity, determine the content of total solids (DM), volatile solids (OM), and the amount and composition of biogas. The aim was also to justify the use of poultry manure in biogas production and its application for specific purposes Laboratory research showed that 1 kg of poultry 10% of poultry manure produced 47.01 l of biogas during the 40 days of anaerobic fermentation under mezofilic conditions. Production of biogas has a good potential for development in Croatia, especially in the continental part. Usages of this technology are multiple because of the fact that the Republic of Croatia imports most of the energy. Usage of biogas would reduce the import of certain energy and thus reduce energy dependence; it would increase the number of employers and ease the obligation of Croatia toward EU in replacing some fossil fuels with renewable ones.Bioplinski pogoni koji prerađuju sirovine iz poljoprivrede, poput izmeta peradi, predstavljaju jednu od najvažnijih primjena anaerobne fermentacije. Samo u azijskim zemljama, osobito u Kini, Indiji, Nepalu i Vijetnamu, postoji nekoliko milijuna vrlo jednostavnih, malih bioplinskih reaktora koji proizvode plin za kuhanje i rasvjetu kućanstava. U Europi i Sjevernoj Americi svakodnevno raste broj poljoprivrednih bioplinskih pogona, a danas ih funkcionira nekoliko tisuća, od kojih se većina koristi suvremenim tehnologijama anaerobne fermentacije. Cilj rada je utvrditi mogućnost proizvodnje bioplina iz pilećega gnoja s 10% suhe tvari. S pomoću segmenata kvalitete i kvantitete tijekom istraživanja utvrditi udio suhe tvari (ST), organske tvari (OT), količinu i sastav bioplina te dokazati opravdanost uporabe pilećega gnoja u proizvodnji bioplina i njegove primjene u određene svrhe. Na temelju provedenoga laboratorijskoga istraživanja, dokazana je proizvodnja bioplina iz izmeta peradi i svinjske gnojovke. Anaerobnom fermentacijom u trajanju od 40 dana pri mezofilnim uvjetima proizvedeno je iz 1 kg izmeta nesilica 25 litara bioplina, a iz svinjske gnojovke u kombinaciji s 10% brojlerskoga stajnjaka 47,01 litara bioplina. Proizvodnja bioplina ima dobre uvjete za razvoj u Republici Hrvatskoj, posebice u kontinentalnome dijelu. Koristi od te tehnologije višestruke su, jer je RH prisiljena uvoziti većinu energenata. Korištenjem bioplina smanjio bi se uvoz pojedinih energenata, čime bi se umanjila i energetska ovisnost o drugim državama; povećao bi se broj zaposlenih i RH bi ostvarila lakše svoju obvezu prema EU-u, da zamijeni dio fosilnih goriva obnovljivima