Jasna Horvat

Croatian

HRČAK - Portal of Croatian Scientific and Professional Journals

Ime Argo preuzeto je prema brodu istoga imena kojiputovanje mitoloπkih junaka vezuje uz slovenski pros-tor. Tim su brodom, poznato je, Argonauti pod vod-stvom Jazona plovili od GrËke do Kolhide na istoËnojobali Crnoga mora po zlatno runo. Uz pomoÊ MedejeJazon je ukrao zlatno runo, a kraljevu potjeru izbjegaotako πto je zaplovio iz Crnoga mora u Dunav, Savu ipotom Ljubljanicom do Vrhnike (Nauportus). Ondje suArgonauti rastavili brod i prenijeli ga preko Krasa doJadranskoga mora, ponovo se ukrcali na Argo i nakonbrojnih peripetija doplovili natrag u GrËku.Prvi broj Ëasopisa Argo, s podnaslovom Zeitschrift fürKrainische Landeskunde, izaπao je u srpnju 1892.godine. »asopis je izdavao i ureivao kustos Kranjskogzemaljskog muzeja, Alfons Müllner. Sadræaj Arga vezaose uz podruËje rada zemaljskog muzeja i donosioËlanke iz podruËja arheologije, povijesti, povijesti umjet-nosti i prirodoslovlja. Alfons Müllner Ëasopis je zamisliokao mjeseËnik, iako nije izlazio redovito. S desetimgodiπtem, 1903. godine, prestao je izlaziti.Izlaæenje Arga zamrlo je πezdeset godina. Godine1962. Narodni muzej, kao svoje glasilo, poËeo je izda-vati novi Argo, s podnaslovom Informativno glasilo zaarheologiju, povijest umjetnosti i muzeologiju. U uvoduje ravnatelj Narodnog muzeja i glavni urednik, dr. JoæeKastelic, podruËje rada glasila joπ detaljnije objasnio izapisao kako Êe Argo obuhvaÊati podruËja koja suvaæna za Narodni muzej i slovensku muzeologiju, daklepodruËja arheologije, povijesti antike, epigrafike, numiz-matike, umjetniËkih obrta, povijesti umjetnosti, kulturnepovijesti, πto sve proizlazi iz predmetnosti slovenskihmuzejskih zbirki.1 Iz zapisanoga moæemo zakljuËiti dase spominjanje muzeologije vrlo skoro pridruæilo ostalimmuzejskim strukama.Objavljena graa bila je od 1962. do 1967. podijeljenana tri sadræajne cjeline. U Polici knjiga bile su skupljenevijesti o stranoj struËnoj literaturi. U Bibliografiji je bilaobjavljena πto potpunija i u nekom smislu “sluæbena”bibliografija jugoslavenskog struËnog tiska, sa saæetci-ma na stranim jezicima. U rubrici Pogledi i vijesti autorisu pisali izvjeπtaje o domaÊim i stranim kongresima isimpozijima, o æivotu strukovnih druπtava, o raznimnovim muzejskim planovima i njihovim ostvarenjima, oradu na terenu.2 Godine 1968. uvedena je novost kojaje do danas ostala konstantom Ëasopisa. Od tegodine, naime, Argo redovito objavljuje godiπnjestrukovne izvjeπtaje Narodnog muzeja, odnosnoNarodnog muzeja Slovenije.Godine 1970. mjesto glavnog urednika preuzima rav-natelj Narodnog muzeja, dr. Peter Petru. U desetomgodiπtu, 1971. godine, Argo je postao i glasilomZajednice muzeja Slovenije, osnovane 1970. godine -odnosno glasilo svih slovenskih muzeja. Uveden je inovi podnaslov - Informativno glasilo za muzejske dje-latnosti. Godina 1971. bila je sveËana godinaslovenske muzejske djelatnosti jer je proπlo stotinu ipedeset godina od osnivanja prvog slovenskog muzeja- Kranjskog zemaljskog muzeja u Ljubljani, 1821.godine. Prvi tematski broj toga godiπta posveÊen jeradu njegova nasljednika, Narodnog muzeja, i poznat jepod nazivom “zlatni Argo”.3 U drugome broju pred-stavljen je rad drugog nasljednika Kranjskogzemaljskog muzeja - Prirodoslovnog muzeja Slovenije,od 1821. do 1971. godine.4Narednih godina ustalila se koncepcija glasila sasljedeÊim rubrikama: Rasprave i izloæbe, Polica knjiga,Valvasorova nagrada i priznanja (od 1971. godinesvake se godine dodjeljuje za vaæna postignuÊa uslovenskoj muzejskoj djelatnosti), Susreti. U Argu su odtada svoje mjesto naπli izvjeπtaji, a ponekad i kritiËkeocjene izloæaba u slovenskim muzejima. »asopis se utom razdoblju susretao s financijskim poteπkoÊamakoje su proizlazile iz izmijenjenog naËina financiranja.Novim odnosima prilagodio se na taj naËin πto jesmanjio svoj opseg.UnatoË tome, trudilo se da svi vaæniji dogaaji namuzejskom podruËju nau svoje mjesto na stranicamaArga. Meu njima je za razvoj muzejske djelatnosti imuzeologije u Sloveniji bilo izuzetno vaæno πto su ustudijskoj godini 1971./72., na ljubljanskomFilozofskom fakultetu, ponovno uveli predavanja izmuzeologije i konzervatorstva. Od 1950. do 1963.godine muzeologiju je predavao dr. Franjo Baπ, aobnovljena je predavanja preuzeo dr. Sergej Vriπer.Predavanja su, kao πto je u Ëlanku pod naslovomStudij muzeologije i konzervatorstva na LjubljanskomARGO - »ASOPIS SLOVENSKIH MUZEJAJASNA HORVAT Narodni muzej Slovenije, Ljubljana, Slovenija1 Uredništvo, Uvod, Argo, I/1,1962., str. 3.2 Jasna Horvat, Argo.Informativno glasilo za muzejskodejavnost, Narodni muzej vLjubljani, Društvo muzealcevSlovenije, Skupnost muzejevSlovenije, Ljubljana, I. (1962.) -XXV. (1986.), Zgodovinski časopis,41/2, 1987, str. 387-389.3 Argo, X./1, 1971., str. 159.4 Argo, X./2, 1971., str. 211.IM 32 (3-4) 2001.TEMA BROJATOPIC OF THIS VOLUME45sveuËiliπtu zapisao dr. Sergej Vriπer, obuhvaÊalaosnovne pojmove muzeologije kao znanstvene disci-pline. Slijedio je opis povijesti muzejske djelatnosti usvijetu i kod kuÊe, potom tipologija muzeja s definira-njem pojmova zbirka i muzej. Studij se bavio osnovnimzadaÊama muzeja, muzejskom dokumentacijom,muzejskom arhitekturom i muzejskim izloæbama. Istotako, obuhvaÊao je obrazovnu i znanstveno-istraæivaËku djelatnost muzeja, muzejsku pedagogiju iandragogiju, naposljetku i muzejsku propagandu, sposebnim naglaskom na povezanost muzejske djelat-nosti s turizmom i muzejskim zakonodavstvom.5U vezi s meunarodnim ugledom muzejskih struËnjakabilo je vaæno osnivanje Jugoslavenskog nacionalnogkomiteta za ICOM, koji je bio poseban organ Savezamuzejskih druπtava Jugoslavije. Pravilnik komiteta kojije 1974. godine objavljen u Argu navodio je kako je onosnovan zato da bi djelovao u duhu statuta ICOM-a i uskladu s interesima muzeja i muzejskih djelatnika SFRJ,a posebno kako bi povezao muzeje s ustanovama uinozemstvu.6U Argu su obiljeæene takoer i vaæne obljetnice urazvoju muzejske djelatnosti u Sloveniji, kao πto je radDruπtva muzealaca Slovenije od 1839. godine, kad jepoËeo s radom njegov prethodnik Muzejsko druπtvo,do 1977. godine.7Argu XVIII.-XIX., 1979.-1980. s godinom izdanja 1981.,kao treÊi izdavaË Ëasopisa pridruæuje se joπ i Druπtvomuzealaca Slovenije.Godine 1981. Druπtvo muzealaca Slovenije, u povodu160-godiπnjeg jubileja muzejske djelatnosti u Sloveniji,organiziralo je u Breæicama okrugli stol na temu muzejiu suvremenom druπtvu, sa æeljom da se provjeremetodoloπka ishodiπta pri planiranju modernog pred-stavljanja kulturnog naslijea. Referati sa savjetovanjaobjavljeni su u Argu.8 U njima su autori traæili odgovorena pitanja o poloæaju muzejske djelatnosti u Sloveniji isvijetu danas, o druπtvu i muzeju, odgojno-obra-zovnom i estetskom odgoju u muzeju, znanstvenomradu u muzejima, muzejskom predstavljanju povijesti,izloæbi kao posredniku izmeu muzeja i javnosti, trgovi-ni umjetninama itd. U sljedeÊem broju Ëasopisa slijedioje ObraËun i odjek na okrugli stol u kojem je dr. PeterPetru dao ocjenu savjetovanja i zakljuËio rijeËima:Danas, kad je potreban znanstveni pristup, od porukeizloæbe, legendi do promiπljenog scenarija i zavrπnogtehniËkog predstavljanja, jasno je da bez istraæivaËkograda na podruËju muzeologije ne treba oËekivati nagliuspon kakav je potreban zbog svih spomenutih obvezau posljednje vrijeme. Ujedno su te zadaÊe saæetopokazale naπe zajedniËko poslanstvo kod reprezenta-tivnih izloæaba, posebno u planiranoj povijesnoj izloæbiNarodnog muzeja...9 Tome moæemo dodati kako tomoæemo potvrditi i danas, te da neke od zadaÊa joπuvijek nisu ostvarene.Sliku o uvjetima u kojima su u to vrijeme djelovalislovenski muzeji Ëitatelji Arga mogli su stvoriti na osnovipodataka iz ankete koju je napravila Zajednica muzejaSlovenije o muzejskim prostorima, broju muzejskihpredmeta, vrsti muzejskih predmeta, dokumentarnegrae, zauzetosti radnih mjesta. Podatke je kritiËkikomentirao dr. Peter Petru u Ëlanku pod naslovomStanje slovenskih muzeja.10Osamdesetih godina 20. stoljeÊa u Ëasopisu se ustalilarubrika Iz rada muzeja, galerija i druπtava, odnosnoIzloæbena djelatnost i stalne zbirke. U njoj su, prijesvega, u obliku izvjeπtaja ostali zabiljeæeni dogaaji uslovenskim muzejima u tome razdoblju.Godine 1985. organizirano je savjetovanje pod nazivomOdgojno-obrazovna uloga muzeja i galerija, na kojemsu osim slovenskih sudjelovali i hrvatski struËnjaci. Izgrae sa savjetovanja koja je objavljena u Argu moæe-mo zakljuËiti da je zajedniËki zadatak muzeja i πkolaprije svega u tome da pojedinca nauËe promatrati,povezivati, zakljuËivati, razumjeti i vrednovati prirodnu ikulturnu baπtinu.11U drugoj polovici osamdesetih godina 20. stoljeÊaslovenske je muzealce, a s time i Argo (glavna i odgo-vorna urednica Ëasopisa bila je Vesna BuËiÊ), zaokup-ljao Prijedlog uspostavljanja i djelovanja mreæe muzeja uSloveniji, koji je pripremio Tomislav ©ola.12 StruËnisuradnici Narodnog muzeja pripremili su koncept stalneizloæbe o povijesti civilizacije i kulture u Sloveniji. Uzpoπtivanje naËela suvremene muzeologije i interdiscipli-narnu suradnju razliËitih struka, izloæba je trebalaprikazati æivot Ëovjeka u svim proπlim razdobljima, svedo danaπnjih dana, u tome malenom komadiÊu Europekoji zovemo slovenskim teritorijem. Trebala je zrcalitidogaaje u europskom i svjetskom odnosu i povezivatiih s dogaajima u Sloveniji. Trebao je biti predstavljenËovjek i njegov okoliπ u starijim, odnosno dræava idruπtva u mlaim razdobljima. Bio bi izloæen karakter5 Sergej Vrišer, Študij muzeologije inkonservatorstva na ljubljanskiUniverzi, Argo, XII., br.3/4, 1974.,str.58.6 Pravilnik Jugoslovenskega nacional-nega komiteja za ICOM, Argo,XII./3-4, 1974., str. 71-72.7 Vesna Bučić, Društvo muzealcevSlovenije od leta 1839. do 1977., Argo,XV.-XVI.-XVII., 1976.-1977.-1978.-1979., str. 3-18.8 Galerijstvo in muzejstvo denas,Gradivo posveta Muzeji v sodobnidružbi, Argo, XVIII.-XIX., 1979.-1980., 1981., str. 1-97.9 Peter Petru, Muzej v sodobnidruđbi, Argo, XX.-XXI., 1981.-1982., 1982., str. 102-103.10 Peter Petru, Stanje slovenskihmuzejev, Argo, XX.-XXI., 1981.-1982., 1982., str. 62-73.11 Vzgojno izobraževalna vloga muze-jev in galerij denas, gradivo posveta,prosinac 1985., Argo, XXV., 1986.,str. 5-111.12 Tomislav Šola, Prijedlogvzpostvitve in delovanja mreže muze-jev v Sloveniji, Argo, XXVI., 1987.,str. 5-37.sl.1 Gospoa Jasna Horvat, urednica“Arga” - Ëasopisa slovenskih muzeja sud-jelovala je u radu struËnog meunarodnogskupa “Muzejska publikacija i novi mediji”Fototeka MDC-a; Snimila TonËika Cukrov46 obitelji, odnosno svakodnevnog æivota pojedinih slojevastanovniπtva.13Argo je 1991. godine svojim vanjskim izgledom, koji jedizajnirala Neva ©tembergar, oæivio stari vanjski izgledËasopisa. Urednica Mateja Kos je povodomstogodiπnjice prvog broja Arga o programskoj koncep-ciji Ëasopisa zapisala kako u njemu posebno trebajuizlaziti radovi koji predstavljaju dijelove muzejskih fon-dova koji se posveÊuju povijesti i teoriji primijenjeneumjetnosti, koji donose izvjeπtaje i nove spoznaje spodruËja muzeologije, muzejske dokumentacije i infor-matike. Osim toga, ostale su saËuvane neke stalnerubrike koje su povezane s radom i stanjem u muzeji-ma (godiπnji izvjeπtaji ustanova, izvjeπtaji o izloæbama,izvjeπtaji o izloæbama u pripremi, o kongresima idiskusijama i sliËno).14SljedeÊih godina (godine 1994. -1995. uredniπtvo jepreuzeo Joæe PodpeËnik) ustalile su se sljedeÊerubrike: Graa, Dokumentacija, Izloæbe, Nagrade(Valvasorova nagrada), Vijesti, Knjige, koje su nizomtekstova iz æivota slovenskih muzeja zaokruæivale poje-dine teme. Ako se osvrnemo samo na rubriku Izloæbe,moæemo primijetiti kako su dogaanja bila priliËno æiva ikako su se u slovenskim muzejima redale zanimljiveizloæbe. Posezale su za razliËitim razdobljima ipodruËjima, a neke su od njih bile i nagraeneValvasorovim priznanjem.Odjek toga bila je i afirmacija na meunarodnoj sceni.Godine 1993., naime, Muzej prvog svjetskog rata izKobarida, zajedno s Arheoloπkim muzejem uCarigradu, nagraen je posebnim priznanjem SavjetaEurope. U obrazloæenju komisije EMYA-e (EuropeanMuseum of the Year Award) kobariπki je muzej zasluæiopriznanje kao vojni muzej kakvog u Europi joπ nismoimali. To je muzej bez heroja, ideologije i pobjednika,muzej ærtava i straπne velike bitke godine 1917.15Od 1996. godine obavljam posao glavne i odgovorneurednice Arga. Novi vanjski izgled Ëasopisa osmislio jeakademski slikar Borko Tepina.U nastojanjima da se Ëasopis πto viπe bavi tekuÊim,raznolikim spektrom muzejskih dogaanja, uspjeli smoda od 1997. godine Argo izlazi dva puta godiπnje(potkraj srpnja i potkraj prosinca), svaki put u nakladiod 900 primjeraka. »lanovi Slovenskog muzejskogdruπtva plaÊanjem Ëlanarine druπtvu osiguravaju i prim-jerak Ëasopisa.Kako æelimo da se s naπim nastojanjima upozna istruËna javnost u inozemstvu, poËeli smo objavljivatiduæe engleske saæetke Ëlanaka o istraæivanjima muzej-ske grae i autorskim izloæbama, prije svega onim stal-nima. Na taj smo naËin postigli i razmjenu s muzejskimustanovama i Ëasopisima diljem svijeta - svaki novi brojArga tako odlazi u razmjenu sa 213 naslova.Miπljenja smo da naπ srediπnji muzejski Ëasopis moraodraæavati naπ rad oko Ëuvanja, istraæivanja i komu-nikacije muzejskih predmeta i odraæavati spoznajesuvremene muzeologije.U rubrikama Graa i Nove tekovine autori seposveÊuju, s jedne strane, temeljitim istraæivanjima ivrednovanju muzejskih zbirki, a s druge upozoravaju naponovno steËene predmete i zbirke koje su obogatileslovenske muzeje.Za tekstove o izloæbama angaæiramo autore izloæaba,jer mislimo da su nedvojbeno zanimljiva njihovarazmiπljanja o problemima s kojima su se susretali pri-likom rada, od ideje do postavljanja izloæbe. Za surad-nju pokuπavamo animirati i kritiËare izloæaba kakve sukonaËno bile postavljene na ogled. Kako smo svjesnida je za uspjeπnu izloæbu nuæna plodna suradnjaizmeu kustosa izloæbe i oblikovatelja, objavljujemo itekstove onih koji su oblikovali muzejske izloæbe.Zato se trudimo da svaka nova stalna i povremenamuzejska izloæba nae svoje mjesto na stranicamaArga.Posebna je pozornost u Ëasopisu poklonjena onimmuzejskim suradnicima koji su zbog svog izuzetnovaænog æivotnog djela na podruËju muzejske djelatnostinagraeni najviπim priznanjem - Valvasorovomnagradom. Osim njih, u rubriku se svake godineuvrπtavaju i dobitnici Valvasorovih priznanja - odliËjakoja primaju autori onih muzejskih izloæaba kojima jemuzejsko znanje uspjelo kreativno prenijeti u porukuizloæbe.Kao suradnike Ëasopisa uspjeli smo 1996. godineangaæirati restauratore-konzervatore u muzejima koji uËasopisu do tada nisu suraivali, iako je njihov rad prioËuvanju kulturne baπtine izuzetno vaæan.16 Od tadase u Ëasopisu redovito javljaju svojim tekstovima.Godine 1997. uveli smo dvije nove rubrike. Prvu smonazvali Muzeji i posjetitelji. U njoj se svojim pogledimajavljaju oni muzejski struËnjaci koji u ustanovama skrbeza pedagoπki rad, uvode najrazliËitije nove metoderada s posjetiteljima, a u kontaktima s javnoπÊu trudese pobuditi zanimanje za muzej i u njega dovesti πtoπiri krug novih posjetitelja.Druga je novost Muzeoforum. Predavanja priznatiheuropskih struËnjaka s podruËja muzeologije, koji su seod 1991. do 1996. izredali na Muzeoforumima, izlazilasu u samostalnim publikacijama. Od 1997. godineobjavljujemo ih u Argu i time omoguÊavamo suoËava-nje njihovih pogleda na muzejski posao sa slovenskimteoretskim i praktiËnim iskustvima.17Naπe Ëitateljstvo æelimo upoznati i s dogaajima uinozemstvu, pa zato veÊ niz godina pratimo dogaajeoko godiπnje dodjele nagrada EMYA (EuropeanMuseum of the Year Award). Pokuπavamo pogledatitakoer i iza kulisa dogaaja, pa objavljujemo vienjapojedinih Ëlanova komisije Europskog muzejskog foru-ma (European Museum Forum) koji ocjenjuju novemuzejske stalne izloæbe i spoznati argumente koji ih13 Jasna Horvat, Maja Žvanut instrokovni sodelcvi Narodnega muzeja,Stalna razstava o zgodovini civi-lizacije in kulture u Slovenskem,Argo, XXVI., 1987., str. 48-60.14 Mateja Kos, Stoletnica prveštevilke muzejske revije Argo, Uvodnabeseda, Argo, XXXIII.-XXXIV.,1992., str.3.15 Taja Čepič, Srečanje kandidatovza nagrado EMYA 1993., Argo,XXXV., 1993., str. 67.16 Jasna Horvat, Beseda urednice,Argo, 39/1,2, 1996., str. 9.17 Jasna Horvat, Beseda urednice,Argo, 40/2, 1997., str. 9.47vode prema odluci koji su muzeji zasluæili nagrade ipriznanja. Pri tome smo, dakako, ponosni na oneslovenske muzeje koji su nominirani (to su 1997.godine bili Gradski muzej Idrija i Muzej na otvorenom uRogatcu; 1998. godine Muzej novije povijesti Celje, sasvojim DjeËjim muzejem Hermanov brlog i Muzej novijepovijesti iz Ljubljane; 1999. godine Pokrajinski muzejMurska Sobota i 2001. godine Muzej rudarstvaSlovenije iz Velenja) i one koji su nagraeni. Gradskimuzej Idrija 1997. je godine nagraen Michelettijevomnagradom kao najbolji tehniËki muzej, Pokrajinskimuzej Murska Sobota meu posebno spomenutemuzeje uvrstio se 1997. godine, a Muzej rudarstvaSlovenije iz Velenja 2001. godine.U rubrici Izloæbe u inozemstvu objavljujemo kritikeizloæaba koje su obiπli naπi suradnici. Iako smo kaomuzealci svjesni kako je cjelovit doæivljaj muzejskeizloæbe moguÊ samo kada smo na izloæbi fiziËki prisut-ni, Ëini nam se da nas i njihove kritike mogu upozoritina razliËite pristupe i novosti kojima se sluæe muzeji usvijetu prilikom pripremanja svojih izloæaba.Odjeci bi muzealce mogli potaknuti na promiπljanje osebi i drugima, o problemima s kojima se susreÊeslovenska muzejska djelatnost. KritiËki moæemo utvrditida je to rubrika za koju je najteæe naÊi suradnike, iakosmo prvotno ime Odjeci i kritika skratili samo naOdjeke.Uvid u sadræaj Arga moæemo saæeti u tvrdnju kako tek-stovi koje Ëasopis objavljuje, zbog svoje specifiËneproblematike, nemaju moguÊnost objavljivanja udrugim struËnim Ëasopisima, ali su vaænog znaËenja zacjelovito predstavljanje razliËitih oblika rada u muzejima.Tekst Êu zakljuËiti imenom Ëasopisa. Ime Argo nastaloje u proπlosti, æivi joπ danas i æivjet Êe u buduÊnosti.ZadaÊa muzeja je, meu ostalim, nedvojbeno u tomeda muzejske predmete, koje nam je proπlost ostavilana Ëuvanje, u sadaπnjosti Ëuva i oæivljava kako bismo ihkasnije mogli predati buduÊnosti i njezinim pogledima.Zato æelimo da i Ëasopis πto cjelovitije prati i odaziva sena dogaaje u svijetu muzeja. Put do ostvarenja tezamisli - oznaËavaju ga prvo (A-alfa) i zadnje (O-omega) slovo njegova imena - takoer je stvarbuduÊnosti.Sa slovenskoga jezika prevela: Jagna Pogačnik“ARGO”Argo is the only central museum publication in Slovenia. Thefirst issue of the journal was published in 1892.The articles printed in the journal offer insight into the prob-lems facing Slovenian museums and reflect their work in theprotection, study and communication of museum objects.The articles present museum holdings, developments fromthe field of museology, museum documentation, conserva-tion and restoration, international activities of Slovenianmuseum workers as well as reviews of museum exhibitionsat home and abroad.The journal publishes article summaries in English in orderto present our work to the profession abroad.

Argo : časopis slovenskih muzeja

Abstract

Similar works

Full text

Available Versions

HRČAK - Portal of Croatian Scientific and Professional Journals