Determiniranje teških metala u različitim vrstama riba uzorkovanih na hrvatskim tržnicama i mogući utjecaj na zdravlje

Abstract

The purpose of this study was to determine and to compare the amount of heavy metals in the meat of white (N = 39) and blue (N = 35) sea fish, considering the spring (N = 38) and fall (N = 36) catch period to study the possible type and seasonal differences especially in Hg concentrations in fish, and to estimate if the amounts registered can have a harmful effect on consumer health. The fish were chosen as an indicator of eco-system contamination with mercury and other heavy metals. The amount of heavy metals, lead (Pb) and cadmium (Cd), in both groups was lower than the Highest Permissible Amounts regulated by law in Croatia and the European Union. Mercury (Hg) exceeded the maximum allowed value in just a number of samples 3/74 (0.04%), while it is relevant for arsenic (As) to be present in almost any sample, although it has simultaneously not been regulated by law. The statistically significant value of arsenic exists in blue fish during the spring period, and the amount of mercury is higher in white fish compared to blue fish. Also a statistically significant difference in mercury levels was recorded during fall compared to spring,. Given the dietary habits and frequent fish consumption in Croatia, there is no risk of harmful health effects.Cilj ovoga rada bio je odrediti i usporediti količinu teških metala u 74 uzorka bijele (N = 39) i plave ribe (N = 35), uzorkovanih u proljetnom (N = 38) i jesenskom razdoblju (N = 36), kako bi se istražila moguća razlika u koncentracijama teških metala, posebice žive, ovisno o sezoni ulova ili tipu ribe i procijenilo mogu li determinirane količine imati štetnih utjecaja na zdravlje potrošača. Riba je izabrana, budući da je ona indikator zagađenja teškim metalima u eko sustavu. Količina teških metala, olova (Pb) i kadmija (Cd), u obje grupe uzoraka, bila je niža od maksimalnih dopuštenih koncentracija prema hrvatskih i europskim zakonima. Količina žive (Hg) bila je više od maksimalnih dopuštenih koncentracija u vrlo malom broju uzoraka 3/74 (0,04%). Međutim, u uzrocima su zabilježene relevantne količine arsena (As), iako količine arsena nisu regulirane hrvatskim propisima. Multivarijatna statistička obrada (neparametrijski Mann-Whitney U test) pokazala je statistički značajne razlike u količini arsena u proljetnom razdoblju u odnosu na jesensko razdoblje, kao što je i izmjerena količina žive statistički značajno bila viša u bijeloj u odnosu na plavu ribu, te ona izmjerena u jesenskom razdoblju u odnosu na proljetno. Uzevši, međutim, u obzir potrošačke navike i učestalost konzumacije ribe u Hrvatskoj, izmjerene koncentracije nisu povezane s rizikom štetnih posljedica na zdravlje potrošača

    Similar works