Brković, Milko

Croatian

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia

O C J E N E  I  P R I K A Z IN A P R E T K O V  A  POVIJEST BOSNE I HERCEGOVINEO b n o v l j e n o  k u l t u r n o  d r u š t v o  N a p r e d a k  o b j e l o d a n i l o  j e  u  S a r a j e v u  1 9 9 1 .  reprint i z d a n j e  p o z n a t e  k n j i g e  Povijest hrvatskih zemalja Bosne i Hercegovine od najstarijih vremena do godine 1463. k n j i g a  I ,  S a r a j e v o  1 9 4 2 .  K n j i g u  s u  n a p i s a l i :  d r  K r u n o s l a v  D r a g a n o v i ć ,  d r .  L j u b o  K a r a m a n . d r .  O t o n  K  n  e  z  o  v  i  ć ,  d r .  A n t u n  M  a  y  e  r ,  d r .  V i n k o  M  i  k  o  l j  i ,  M a r k o  P e r o j e v i ć ,  p r o f .  I v a n  R  e  n  đ  e  o ,  d r .  F e r d o  Š  i  š  i  ć ,  d r .  M a t e  T  e  n  t  o  r ,  d r .  Ć i r o  T  r  u  h  e  1  k  a ,  d r .  M i r o s l a v  V  a  n  i  n  o  i  p r o f .  V l a d i m i r  V r a n a -  p o z n a t i  i  p r i z n a t i  z n a n s t v e n i  r a d n i c i  p r v e  p o l o v i c e  2 0 .  s t o l j e ć a ,  a  n e k i  o d  n j i h  s u  ž i v j e l i  i  s t v a r a l i ,  u g l a v n o m  u  i n o z e m s t v u ,  i  u  d r u g o j  p o l o v i c i  t o g a  s t o l j e ć a .  Z b o g  t o l i k o g  b r o j a  a u t o r a  t a  j e  k n j i g a  u  h i s t o r i o g r a f i j i  n a j č e š ć e  c i t i r a n a  p o d  n a s l o v o m  Napretkova Povijest hrvatskih zemalja Bosne i Hercegovine. P o t r e b n o  j e  o d m a h  u p o z o r i t i  d a  j e  t a  k n j i g a  u  b i v š o j  S o c i j a l i s t i č k o j  F e d e r a t i v n o g  R e p u b l i c i  J u g o s l a v i j i  b i l a  p o p r i l i č n o  u  " p r i k r a j k u " ,  j e r  j e  i z d a n a  1 9 4 2 ,  j e r  j u  j e  i z d a l o  H r v a t s k o  d r u š t v o  N a p r e d a k ,  j e r  s u  j o j  a u t o r i  H r v a t i  i  j e r  u  n a s l o v u  i m a  o d r e d n i c u  " h r v a t s k i h  z e m a l j a  B o s n e  i  H e r c e g o v i n e " .  O v o  p o t o n j e  j e  v a l j d a  b i l o  \ r a z l o g o m  d a  s u  p r i r e đ i v a č i  reprint i z d a n j a  t e  k n j i g e  u  s a m o m  n a s l o v u  i z b a c i l i  " h r v a t s k i h  z e m a l j a " ,  š t o  j e  p a k  z a č u đ u j u ć e  j e r  s e  p r i l i k o m  reprint i z d a n j a  n e  o d s t u p a  o d  n a s l o v a ,  i l i  b i l o  k o j e g  d i j e l a  k n j i g e  k o j u  s e  p o n o v n o  i z d a j e ,  t i m  v i š e  š t o  n i j e d a n  o d  a u t o r a  k n j i g e  v i š e  n i j e  ž i v  p a  n i j e  m o g a o  d a t i  s v o j  p r i s t a n a k .  T a j  i z o s t a v a k  j e  v j e r o j a t n o  n a m e t n u t i  k o m p l e k s  i l i  s t r a h  k o j i  j e  o s t a o  i  k o j i  j e  p i s u t a n  k o d  č l a n o v a  o b n o v l j e n o g  N a p r e t k a .  D o v o l j n o  j e  s p o m e n u t i  d a  j e  N a p r e d a k  o b n o v l j e n  u  j o š  t a d a  p o s t o j e ć e m  ( d o d u š e  v e ć  u m i r u ć e m )  p o l i t i č k o m  s u s t a v u  k o j i  j e  i  n a m e t n u o  t e  k o m p l e k s e .  N a i m e  v r i j e m e  reprint i z d a n j a  k n j i g e  o  k o j o j  j e  r i j e č  j e s t  p o č e t a k  a g r e s i v n o g  r a t a  n a  H r v a t s k u  o d  s t r a n e  S r b i j e ,  d o k  j e  B o s n a  i  d o n e k l e  H e r c e g o v i n a  u  i s t o  t o  v r i j e m e  u  č v r s t o j  š a c i  s r p s k e  J u g o s l a v e n s k e  n a r o d n e  a r m i j e .  P o v i j e s t  s e  t e  Povijesti d a k l e  d v a p u t  p o i g r a l a  s a  s u d b i n o m  k a p i t a l n o g  d j e l a  p o v i j e s t i  B o s n e  i  H e r c e g o v i n e  z a  r a z d o b l j e  d o  g o d i n e  1 4 6 3 .P r v o  j e  n j e z i n o  i z d a n j e  i z a š l o  t i j e k o m  I I .  s v j e t s k o g  r a t a ,  a  s a d a  e v o  d r u g o  u  v r i j e m e  p o č e t k a  a g r e s i j e  n a  H r v a t s k u  i  p r i p r e m e  k r v a v o g  r a t a  u  B o s n i  i  H e r c e g o v i n i .2 3 7"Jedan naraštaj odlazi, drugi dolazi, a zemlja uvijek ostaje (Knjiga Prop. 1,4)" moto je predgovora u drugom izdanju prikazivane knjige koja u polstoljetnoj tradiciji ima analogno značenje toga mota. Naime, ona "doživi" tri različite države, a njezina znanstvena dostignuća ostaše skoro nepromijenjena. To je oznaka historijskih djela koja su pisana na temelju izvora i koja su pisali autori nepristrano, makar su bili ograničeni i ograničavani povijesnim ograničenjima, kao što je u našem slučaju rat i ideologija. Ta je knjiga o našem sudu jedna od solidnijih povijesti srednjovjekovne Bosne i Huma, ne niječući time vrijednosti K l a i ć e v e  i  Ć i r k o v i ć e v e  srednjovjekovne povijesti Bosne, kao i drugih djela o toj tematici.Obnovljeno Hrvatsko kulturno društvo Napredak imalo je brojne razloge ponovnog izdanja te knjige. Za nas je najvažniji jedan. To je neosporna i nenadmašiva znanstvena vrijednost toga djela koje je i danas, kada je proučavanje srednjovjekovne bosansko-humske povijesti odmaklo naprijed i kada je umnožena historiografska literatura, ostalo veoma upotrebljivo. Za nepristrana stručnjaka ta je bibliografska jedinica očita i evidentna vrijednost koja proizlazi iz rada na izvorima i koja donosi mnoštvo izvora. U toj je knjizi sudjelovalo niz eminentnih autora koji su u njoj realizirli i objelodanili svoja istraživanja. Ta, poslije Vjekoslava K 1 a i ć a mi nismo imali cjelovitije bosansko-humske srednjovjekovne povijesti, a njegova je povijest, uvažavajući njezinu klasičnu vrijednost, imala dosta nedorečenosti i praznina. Osim toga, ta je povijset srednjovjekovne Bosne svojim stilom već zastarjela za sredinu 20. stoljeća, a osobito njegovu drugu polovicu. Uz to treba imati na umu da je historiografija o srednjovjekovnoj Bosni i danas puna alternativnih rješenja i oprečnih interpretacija.Svaki je autor navedene Napretkove Povijesti svoj dio posla nastojao obaviti kako treba, a u prvom redu nepristrano. Prikazivana knjiga obuhvaća bosansko-humsku (hercegovačku) povijest od najstarijih vremena do propasti bosanskog kraljevstva. Prikazana je ne samo politička povijset Bosne i Huma, nego i sav njezin život na svakom području, odnosno cjelovito. Njome se može služiti i stručnjak i svaki pojedinac. Izbjegnute su nepotrebne polemike, a svaka tvrdnja potkrijepljenja je dokazima iz izvora. Uz to knjiga obiluje i mnoštvom dragocjenih slikovnih ilustracija. Na početku ona sadrži popis izvora bosansko - humske povijesti iz pera uvaženog historičara Ferde Š i š i ć a , u kojem on najprije govori o vrstama izvora a onda navodi i opisuje arhive u kojima se nalazi građa za tu povijest. Nakon toga donosi pedeset i dvije zbirke objavljenih izvora u kojima se nalaze isprave i drugi izvorni materijal, koji se pak tiče bosansko-humske srednjovjekovne238povijesti. U tom su dakle popisu sadržani svi relevantni izvori bosansko-humske srednjovjekovne povijesti koji su postojali ili bili poznati u Šišićevo vrijeme.Pored toga popisa izvora u samom sadržaju knjige donesen je niz dijelova i cjelovitih isprava u prijevodu. Između ostalih to su povelja vojvode Hrvoja Vukčića Hrvatinića kojom priseže na vjernost ugarsko-hrvatskom kralju Sigismundu i njegovoj ženi Mariji (kraljici) protiv svih osim bosanskog kralja Dabiše sve dok ovaj ne ustane protiv Sigmunda i Marije (357, 359); povelja kralja Tomaša kojom obećaje prijateljstvo Ivanu Hunjadiju i godišnje plaćanje od tri tisuće florena; pismo istog kralja kojim moli mletačku republiku da složno obrane sinove pokojnog bana Petra od knezova Celjskih (534-538); njegovo pismo papi Piju II. u kojem traži pomoć protiv Turaka (556-557), kao i još nekoliko drugih.Iz sadržaja knjige smatramo da je po svojoj važnosti najznačajnijih poglavlje o basansko-humskim banovima i kraljevima. Marko P e r o j e v i ć  je u tom poglavlju obradio kronološkim redosljedom sljedeće banove i kraljeve: Ban Borić i ban Kulin (str. 196-215), ban Stjepan (216-218), ban Matej Ninoslav (219- 231), banovi Prijezda I. i Stjepan I. Kotroman (232-238); Šubići gospodari Bosne (239-249), Stjepan II Kotromanić (250-285), ban Stjepan Tvrtko (286-312), kralj Stjepan Tvrtko I. (313-349), Stjepan Dabiša (350-362), Jelena gruba (363-373), Stjepan Ostoja (374-412), Stjepan II. Tvrtković (413-426), ponovno na vlasti Stjepan Ostoja (427-451), Stjepan Ostojić (452-461), ponovno na vlasti Stjepan Tvrtko II. Tvrtković (462-504), Stjepan Tomaš Ostojić (505-554) i Stjepan Tomašević (555-592).Najraniji izvori o Bosni govore da je to "mala zemljica". Ona već u vrijeme bana Kulina (1180-1204) postaje poznata država, a u vrijeme bana (1353-1377) i kralja (1377-1391) Tvrtka I. doživljava svoj politički i kulturni vrhunac. Nije pretjerano reći da je Bosna u Kulinovo i Tvrtkovo doba u ekonomskom i političkom pogledu u tadašnjoj Evropi slovila otprilike kao današnja Njemačka. Cijelo vrijeme postojanja ta je srednjovjekovna država bila okrenuta Zapadu, a većina njezinih vladara, osobito kralj Tvrtko I, bili su okrenuti papama i Katoličkoj crkvi.Uspoređujući povijest Hrvatske u vrijeme njezinih narodnih vladara stječe se dojam kao da su se oni nakon godine 1102. neslužbeno utjelovili u bosansko- humske banove i kraljeve. Druga polovica 13. i dvadesete godine 14. st. zorno su obilježeni vladavinom knezova Bribirskih u Bosni i Humu, koji i genetski potječu s hrvatskog tla kao i većina bosansko-humskih vladara i velmoža. Kod tih je vladara bilo pokušaja i težnji da se hrvatska kruna iz Ugarske vrati njima. Najdalje je u tome uspio kralj Tvrtko I. Međutim, dolaskom Turaka 1463. u Bosni nestade svih239realnosti u takvim željama i težnjama, jer Bosne kao države nestade, a "zamlja prijeđe u ruke drugih ljudi".U odnosu na povijesti drugih srednjovjekovnih država bosansko-humska povijest je "povijest patuljaka", ali treba imati na umu da je Turčin uništio mnoštvo isprava, raznih drugih dokumenata, crkava, samostana i drugih spomenika koji govore o prošlosti za koju imamo podataka i u "ostacima ostataka" pa je s toga i zato ta povijest takva. Ali kao takva, ako se popne "na leđa divova", onda i ona vidi daleko i spozna svoju bogatu prošlost.Milko BRKOVIĆ

Napretkova "Povijest Bosne i Hercegovine"

Abstract

Similar works

Full text

Available Versions

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia