Koncentracije kortizola u plazmi nazimica tretiranih imunomodulatorom tijekom rane fazegravidnosti.

Abstract

The goal of this research was to ascertain if multiple immunomodulation can decrease stress consequences of gilt relocation from the service station to the prefarrowing unit during the early gravidity phase. Three groups of pregnant Swedish Landrace gilts, 8 to 9 months of age, were encompassed by the research. Each group consisted of 30 pregnant gilts, and each researched group was treated differently. The animals in group A were given the immunomodulator intramuscularly in doses of 2 ml (Baypamun®, Bayer Pharma, Leverkusen, Germany) on the 6th, 4th and 2nd days before the relocation from the service station to the prefarrowing unit. It was also administered to the animals in group B intramuscularly in doses of 2 ml on the 5th, 3rd and 1st days before the relocation from the service station to the prefarrowing unit. Group C was not treated. Blood was sampled from the aforementioned gilts on the 2nd, 4th and 6th days, during their stay at the prefarrowing unit. During the research period statistically significant differences in plasma cortisol concentration were established (P<0.01) between the treated (groups A and B) and not-treated groups (group C). The mean plasma cortisol concentration was the lowest in group A, whereat values determined on the 4th and 6th days of stay in the prefarrowing unit were significantly lower in comparison to values in group B (P<0.01). The mean plasma cortisol concentration in group C was higher than the reference values for pigs. In all three gilt groups an increase in plasma cortisol concentration was noted during their stay in the prefarrowing unit, so that mean values on day 6 were significantly lower (P<0.01) in comparison to values determined on the 2nd day of stay in the prefarrowing unit. The aforementioned results demonstrate that immunomodulation alleviates hormonal changes that occur as a response to a stressful situation and refer to the positive effects of immunomodulator after the reduction of stress susceptibility.Cilj ovoga istraživanja bio je utvrditi može li višekratna imunomodulacija smanjiti posljedice stresa zbog preseljenja nazimica iz pripuštališta u čekalište tijekom rane faze gravidnosti. Istraživanje je obuhvatilo tri skupine gravidnih nazimica pasmine švedski landras, u dobi od 8 do 9 mjeseci. Svaka skupina životinja sadržavala je 30 gravidnih nazimica. Tri istraživane skupine nazimica bile su različito obrađivane. Skupini A primijenjen je imunomodulator (Baypamun®) 6, 4 i 2 dana, a skupini B 5, 3 i 1 dan prije preseljenja iz pripuštališta u čekalište. Navedeni imunomodulator dan je intramuskularno u dozi od 2 ml u obje skupine nazimica. Skupina C nije bila obrađivana imunomodulatorom prije preseljenja iz pripuštališta u čekalište. Nazimicama svih navedenih skupina izvađena je krv 2., 4. i 6. dana boravka u čekalištu. U istraživanom razdoblju utvrđene su statistički značajne razlike (P<0,01) u koncentraciji kortizola između imunomodulatorom tretiranih skupina A i B i netretirane skupine C. Prosječne koncentracije kortizola bile su najmanje u skupini A, pri čemu su vrijednosti utvrđene četvrtoga i šestoga dana boravka u čekalištu bile statistički značajno manje u odnosu na skupinu B (P<0,01). Prosječne koncentracije kortizola utvrđene u netretiranoj skupini C bile su veće od referentnog raspona za svinje. U sve tri skupine nazimica zabilježen je pad koncentracije kortizola u krvnoj plazmi tijekom boravka u čekalištu, tako da su prosječne vrijednosti utvrđene šestoga dana boravka u čekalištu bile statistički značajno manje (P<0,01) u odnosu na koncentracije kortizola utvrđene drugoga dana boravka u čekalištu. Navedeni rezultati pokazuju da imunomodulacija ublažava hormonalne promjene nastale kao odgovor na stresna stanja i upućuje na pozitivno djelovanje imunomodulatora u smanjenju stresne osjetljivosti

    Similar works