Disertacija obranjena 21. svibnja 2010. na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu

Ana Plosnić Škarić

Croatian

Plosnić Škarić, Ana

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia

kvartal vII -1 |  2-2010novi magisteriji i disertacije89ANA PLOSNIĆ ŠKARIĆAsistentica u Institutu za povijest umjetnosti u ZagrebuGOTIČKA STAMBENA  ARHITEKTURA GRADA TROGIRAdisertacijaMentor: akademik Igor FiskovićDisertacija obranjena 21. svibnja 2010. na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, pred povjerenstvom u sastavu:  dr. sc. Ivo Babić, red. prof.  akademik Igor Fisković, red. prof. dr. sc. Predrag Marković, izv. prof. (predsjednik)SAŽETAKGotička stambena arhitektura Trogira istraži-vana je iz dva različita aspekta – materijalnih osta-taka i pisanih svjedočanstava. Materijalni ostatci obuhvaćaju kuće na kojima je in situ sačuvana arhi-tektonska plastika s formalnim obilježjima gotičkog stila te takvu plastiku odnosno njezine ulomke, koji su u kasnijim vremenima bili izmještani po pro-čeljima ili potpuno uklanjani te se danas čuvaju u Lapidariju Muzeja grada Trogira. Ti su ostatci pro-matrani dvojako: istraživana je organizacija, funk-cija i oblikovanje stambenih prostora te osobitosti i mijene pripadajuće im arhitektonske plastike. Uz terenska istraživanja i analizu historiografskih izvora i literature, podatci o stambenim građevinama i prostorima, graditeljima, klesarima, kiparima i drvodjelcima, dakle osobama onih zanimanja za koja se može pretpostaviti da su izravno sudjelovali u gradnji kuća, zasnovani su na istraživanju cijelog korpusa sačuvanih arhivskih dokumenata, ponajpri-je bilježničkih i sudskih spisa 14. i 15. stoljeća.Gotička stambena arhitektura Trogira nastala je preoblikovanjem zatečenih starijih struktura. U smislu podjele i organizacije prostora te podjele funkcija, trogirski spomenici podvrgavaju se općeni-tim zakonitostima srednjovjekovne stambene arhi-tekture: gospodarski prostori smješteni su u prize-mljima, stambeni na katovima, a oni reprezentativni mahom na prvom katu. Osnovno obilježje, vidljivo tek na većim sklopovima, je težnja za oblikovanjem zakritog dvorišta opremljenog trijemom. Upravo iz načina na koji se u već gusto izgrađenom gradskom tkivu uspjelo ostvariti takvo dvorište te oblikovati trijem doneseni su i zaključci o tipologiji. Arhivski podatci pokazuju da su ti sklopovi uglavnom bili u vlasništvu pripadnika patricijskih rodova te da se njihov perimetar mijenjao. Ti pokazatelji također svjedoče o učestalim podjelama kuća po vertikali i horizontali, ali i pripajanjima susjednih prostora; upravo dinamika pregradnji iskazuje se kao jedna od bitnijih karakteristika gotičkog stambenog gradi-teljstva. Podatci koje spisi nude za kuće na prostoru Prigrađa (burgus) pokazuju da su se na tom prostoru još u 15. stoljeću u najvećoj mjeri nalazile drvene kuće ili zemljišta koja su se davala u najam upravo za gradnju istih. Arhitektonska plastika razmatrana je u zaseb-nim poglavljima. Za svaki se od karakterističnih motiva nastojalo ustanoviti vrijeme pojave, predloš-ci odnosno uzori po kojima je izrađivan te vremenski opseg unutar kojeg ga nalazimo. Kao predloške unutar grada nalazimo pojedine dijelove sakralnih zdanja, oblikovane u 14. odnosno 15. stoljeću, zatim javna zdanja, među kojima istaknuto mjesto ima Ko-munalna palača, ali također i arhitektonsku plastiku reprezentativnijih privatnih kuća. Pojedini motivi odnosno oblici usvajani su i kroz dodire s mletačkim graditeljima i klesarima. Arhivski podatci, posebno oni iz 15. stoljeća, svjedoče i o većem broju klesara iz drugih dalmatinskih gradova koji su dulje ili kraće vrijeme djelovali u samom Trogiru, ali i o importu gotovih izrađevina.Težnja za ostvarivanjem zakritog dvorišta opremljenog trijemom iskazuje se kao opća karak-teristika tog doba i u gotičkoj stambenoj arhitekturi u drugim dalmatinskim gradovima. Motivi i oblici prisutni na arhitektonskoj plastici trogirskih kuća prisutni su i u drugim dalmatinskim gradovima, ali je vrijeme u kojem se javljaju, način na koji dolaze te rasprostranjenost nužno propitivati za svaki grad zasebno, dok se komparirati mogu tek zaključci proizašli iz takvog istraživanja. ×

Gotička stambena arhitektura grada Trogira: doktorska disertacija

Abstract

Similar works

Full text

Available Versions

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia