U radu je dan životopis i prikaz doktorskog rada Damira Šanteka, doktora tehničkih znanosti

Bačić, Željko

Croatian

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia

Geod. list 2015, 3 VIJESTI 229DAMIR ŠANTEK, doktor tehničkih znanostiMr. sc. Damir Šantek, dipl. ing. geod., obranio je 13. siječnja 2015. godine na Geodetskom fakultetu Sveučili-šta u Zagrebu doktorsku disertaciju pod naslovom Pri-mjena GNSS RTK u katastarskoj izmjeri uz povećanu preciznost i pouzdanost mjerenja. Doktorska disertacija obranjena je pred povjerenstvom u sastavu prof. dr. sc. Drago Špoljarić, prof. dr. sc. Tomislav Bašić i doc. dr. sc. Milan Rezo. Povjerenstvo za ocjenu doktorske disertaci-je bilo je u istom sastavu. Mentor doktorske disertacije bio je prof. dr. sc. Željko Bačić.Damir Šantek rođen je u Glini 13. svibnja 1971. godine, gdje je završio osnovnu i srednju školu. Diplomirao je i magistrirao na Geodetskom fakultetu Sveučilišta u Za-grebu. Od 1996. godine do danas zaposlen je u Državnoj geodetskoj upravi, od 1996. do 2004. voditelj je Ispostave u Glini, od 2004. do 2008. načelnik je Područnog ureda za katastar Sisak, od 2008. do 2012. zamjenik je ravnatelja Državne geodetske uprave, a trenutno je voditelj Odjela za katastar nekretnina Glina. Oženjen je i otac dvoje djece.Završio je Program obrazovanja internih trenera Državne geodetske uprave (Trening za trenere, T4T), Program edukacije menadžmenta i Program edukacije IT operatera.Bio je član više tijela i odbora kao predstavnik Državne geodetske uprave, a danas je član Upravnog vijeća javne ustanove Zavoda za prostorno uređenje Sisačko-moslavačke županije, voditelj je radne skupine za povezivanje programa NIPP-a i e-Vlade i voditelj je povjerenstva Sustava digitalne arhive. Član je Hrvatskoga geodetskog društva (Upravnog odbora od 2012.) i Hrvatske komore ovlaštenih inženjera geodezije. Aktivno se bavi politikom, pred-sjednik je i član Gradskog vijeća i gradskog poglavarstva Grada Gline.Objavio je više članaka u časopisima i zbornicima znanstveno-stručnih skupova te održao veći broj predavanja i prezentacija.Rukopis doktorske disertacije sadrži 151 stranicu formata A4, naslov, sažetak i ključne riječi na hrvatskom i engleskom jeziku, popis tablica, popis slika, popis kratica i životopis autora.Rad je podijeljen u 10 osnovnih poglavlja:1. Uvod2. Novi geodetski datumi i ravninske kartografske projekcije Republike Hrvatske3. Katastar4. Katastarska izmjera i tehnička reambulacija5. Sustavi satelitskog pozicioniranja6. Pilot projekt Neretva7. Hrvatski pozicijski sustav – CROPOS8. Ispitivanje pogreške antene i prijemnika pomoću testa nulta i kratka bazna linija9. Zaključak10. LiteraturaBrzi razvoja mjernih tehnika, prije svega GNSS-a, logički nameće pitanje kako optimalno koristiti te tehnologije u modernom katastru i kartografiji s obzirom na „standardne“ po-kazatelje kvalitete i kvantitete opažanja. U tom je kontekstu provedeno istraživanje pod nazivom Primjena GNSS RTK u katastarskoj izmjeri uz povećanu preciznost i pouzdanost mjerenja u kojem su ispitane te međuzavisnosti. Tijek i rezultati istraživanja dani su u doktorskoj disertaciji u devet poglavlja.230  Vijesti, Geod. list 2015, 3Nakon uvoda, u početnim poglavljima predstavljeni su novi geodetski datumi i ravninske kartografske projekcije Republike Hrvatske s osvrtom na stari (u osnovi Austro-ugarski) datum (drugo poglavlje), katastar u Hrvatskoj s posebnim osvrtom na njegovo nastajanje i značenje katastra danas (treće poglavlje), katastarske izmjere i tehničke reambulacije u Republici Hrvatskoj s posebnim osvrtom na radove koji se danas provode i pregled zakon-skih propisa (zakona, uredbi, pravilnika, odluka, tehničkih specifikacija), koji se koriste prilikom katastarskih izmjera (četvrto poglavlje).Peto poglavlje opisuje sustave za satelitsku navigaciju: GPS, GLONASS, GALILEO, BEI-DOU, QZSS i IRNSS, kao i proširene sustave WAAS i EGNOS. Objašnjeni su osnovni poj-movi o GNSS tehnologiji te metode i pogreške mjerenja koje nastaju korištenjem GNSS-a.Sustavno bavljenje problemom, istraživanje i testiranje sustava u odnosu na pogreške mjere-nja opisani su u šestom, sedmom i osmom poglavlju. Istraživanje problema započelo je rado-vima na pilot projektu u dolini rijeke Neretve (šesto poglavlje), gdje je primijenjena nova tehnologija u katastarskoj izmjeri (GNSS RTK EFB). Prikazana je metoda rada te prednosti i nedostaci navedene tehnologije. Uspoređeni su podaci koji su nastali izmjerom na pilot pro-jektu 2005. godine i podaci koji su nastali katastarskom izmjerom 2008.–2009. godine.U sedmom poglavlju opisano je ispitivanje CROPOS-a s obzirom na točnost sustava u „ideal-nim uvjetima“, vremenski interval potrebnoga prosječnog mjerenja, vremenski razmak izme-đu dvaju mjerenja te indikator kvalitete koordinata (Root Mean Square – RMS). RMS se ko-risti kao osnovna jedinica za iskazivanje pogrešaka pri mjerenju GNSS uređajima. Analiza je pokazala da „standardni“ pokazatelji kvalitete i kvantitete opažanja (broj satelita, PDOP i RMS) nisu dostatni za izvođenje zaključka jesu li rezultati mjerenja unutar proklamirane točnosti, odnosno da postoje situacije u kojima su ti pokazatelji zadovoljavajući, a rezultat nije. Stoga su provedene daljnje analize pri čemu je ispitivan vremenski interval fiksiranja rješenja u odnosu na zadano vrijeme opažanja (potrebni vremenski interval opažanja, potreba za dvo-strukim mjerenjima te kvaliteta podataka, PDOP, RMS, broj satelita i dr.).U osmom poglavlju detaljnije su proučene pogreške koje se javljaju kod GNSS mjerenja. Provedena su mjerenja pomoću testa (vrlo) kratke bazne linije (Short Baseline Test) i testa nulte bazne linije (Zero Baseline Test). Prvim testom stvorene su pretpostavke za umanjenje ili eliminaciju atmosferskih pogrešaka, utjecaja geometrije i višestruke refleksije signala. Testom nulte bazne linije eliminiran je utjecaj pogrešaka faznog centra antene, a u slučaju suspregnute antene i prijamnika i pogreška sata prijamnika. Provedena mjerenja dala su bolje rezultate u odnosu na prethodne testove, a analiza rezultata testiranja pokazala je utjecaj eliminiranih pogrešaka. Ipak i ovi testovi pokazali su da s deklariranim postavkama (kriterija prihvaćanja) za GNSS VPPS mjerenja (vrijeme inicijalizacije – broj epoha, broj satelita, PDOP, razina prihvatljivog RMS-a) ne postoji apsolutna sigurnost da će rezultat biti unutar deklariranih vrijednosti točnosti. Iz empirijskih vrijednosti testiranja definirane su vrijednosti postavki pri kojima su rezultati mjerenja zadovoljili deklarirane vrijednosti.U devetom poglavlju (zaključku) predočena je sinteza rezultata istraživanja i dane glavne smjernice koje bi trebale imati svoju primjenu u budućim geodetskim mjerenjima.Desetim poglavljem, koje sadrži pregled korištene literature (120 naslova i 21 URL), zavr-šava disertacija.Na osnovi pregleda i vrednovanja doktorske disertacije pristupnika mr. sc. Damira Šanteka, dipl. ing. geodezije, članovi povjerenstva za ocjenu doktorske disertacije zaključili su da je pristupnik dao više vrijednih doprinosa u području geodezije. Provedena istraživanja ukazu-ju da GNSS uz redefiniranje kriterija prihvaćanja (epohe, RMS, PDOP, broj satelita), u sebi ima potencijal za neprovođenjem ponovljenih (dvostrukih) mjerenja nakon proteka od dvaju ili više sati. Za jednoznačno prihvaćanje navedenog zaključka u praksi, dakle moguću izmje-nu propisa o mjerenju s GNSS-om, potrebno je prethodno ispitati i druge tipove uređaja i programskih paketa, odnosno definirati procedure testiranja.Željko Bačić

Damir Šantek, doktor tehničkih znanosti

Abstract

Similar works

Full text

Available Versions

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia