Dejanović, Goran

Croatian

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia

TEMA BROJA ČASOPIS BROJ 16 -- 36RAZGOVOR: FRANCESCO GIUBILEIRazgovarao: Goran Dejanović1Francesco Giubilei autor je i izdavač s prebivalištem u Italiji. Predsjednik je talijanske konzervativne zaklade Fon-dazione Tatarella i osnivač think tanka Nazio-ne Futura. Također predaje na Sveučilištu G. Fortunato u Beneventu. G. Giubilei je nedav-no uvršten na Forbesovu listu 100 najutjecaj-nijih mladih u Italiji ispod 30 godina. Autor je devet knjiga uključujući Povijest europske konzervativne misli (njegovo prvo djelo objav-ljeno na engleskom). Spisi mu se često pojav-ljuju u talijanskim časopisima Il Giornale, The American Conservative i The European Conservative. Član je Znanstvenoga odbora za budućnost Europe talijanske Vlade.1mag. educ. hist, Stjepana Radića 138, 44 250 Petrinja, gorandejanovic1@gmail.comJe li ulazak Italije ili bilo koje druge zemlje u Europsku uniju doveo u pitanje pojam “suvereniteta naroda”?Koncept narodnoga suvereniteta temelj je talijanskoga ustava i svake demokracije, posljednjih desetljeća dogodio se proces koji je naveo nacije na predaju dijela svoga suvereniteta nadnacional-nim entitetima kao što je Europska unija, što je značilo gubitak dijela narodnoga suvereniteta. To je proces koji se također odvijao s pandemijom i s trijumfom tehnokracije koja je umanjila ulogu nacionalnih parlamenata u korist tehničko-znanstvenih odbora.  TEMA BROJAEUROPA-- 37Kako je i u kojoj mjeri identitet europskih građana ugrožen če-stim migrantskim valovima i upadima preko utvrđenih granica?Postoji važna razlika između neregularne i regularne imigracije. Ulaziti regularno u Europu, pronaći posao, plaćati poreze, pošto-vati zakone i našu povijest je jedno, skroz drugo je ulaziti neza-konito. Potrebno je kontrolirati nacionalne granice (a samim tim i europske) iz dva razloga: kako za nas europske građane, tako i za one koji su se preselili u Europu legalno se žrtvujući i koji zato ne mogu shvatiti kako je moguće da stotine tisuća ljudi ulaze u Euro-pu bez poštovanja zakona.Koliko držite bitnim načelo supsidijarnosti u vidu ostavljanja autonomije nadležnosti rješavanja unutarnjih pitanja država članica (primjerice obrazovanje, kultura, sloboda medija i slič-no) za budućnost Europske unije?Supsidijarnost je temeljni aspekt, blizina centara moći životima građana pomaže u postizanju veće učinkovitosti i poštovanja že-lja ljudi. Nažalost, vrlo je često stanje suprotno od onoga kako se događa u EU, gdje imamo nadnacionalnu strukturu koja se miješa u svako područje života građana ne poštujući lokalne zajednice.Jeste li osobno više za Europsku uniju kao federativnu državu ili kao konfederaciju suverenih nacionalnih država, i zašto?Zalažem se za konfederalnu Europu, Europu nacija koja uzima u obzir identitete i razlike različitih nacija, ali i zajedničke točke koje pridonose oblikovanju Europe. Naprotiv, ideja Sjedinjenih Europskih Država sa snažnom birokratskom centralizacijom nije smjer koji moramo slijediti za našu budućnost.Može li Europska unija u budućnosti biti sila ravnopravna Ru-siji, Kini i SAD-u?TEMA BROJA ČASOPIS BROJ 16 -- 38Kada bi Europska unija imala sposobnost baviti se nizom pitanja na jednoznačan način i imati jasnu viziju u vanjskoj politici, na temu energije, u obranu svoga kršćanskoga identiteta, a time i kršćana progonjenih u svijetu, mogla bi natjecati se sa SAD-om, Kinom, Rusijom. Danas to nije slučaj i EU nije prepoznata kao utjecajan sugovornik, kao druge velike nacije.Koliko Europska unija danas dobro uspostavlja zajedničku vanj-sku politiku? Jeste li za jačanje vojske Europske unije?Prije nego li razmišljamo o zajedničkoj europskoj vojsci, trebali bismo razmisliti o zajedničkoj vanjskoj politici, koja danas ne-dostaje. Postoje njemačka, francuska, talijanska vanjska politika i postepeno i ostalih država članica, ali gotovo uvijek nedostaje snage govoriti o nekim zajedničkim pitanjima jednim glasom. Ako se ovaj korak ne učini prvi, pričati o zajedničkoj europskoj vojsci je utopija.Kako se u vašoj zemlji gledalo na migrantsku krizu i držite li da je EU imala dobar politički i pravni odgovor na nju?Italija je jedna od europskih nacija s najvećim problemima veza-nima za useljavanje - budući da je poluotok, Italija je s tri strane okružena morem i u  južnoj Italiji, posebice na Lampeduzi i Si-ciliji, stotine migranata svakodnevno stižu morem, pokušavajući nezakonito ući u državu. Situacija za našu zemlju je teška jer se osjećamo ostavljenima sami se suočiti s izvanrednom situacijom koja se ne odnosi samo na Italiju nego i cijelu Europu.Christopher Dawson u knjizi Razumijevanje Europe iznio je tvrdnju da, kako je Europa bivala manje kršćanskom, tako je opadao njezin utjecaj u međunarodnim odnosima. Je li po Vama kršćanski identitet Europe bitan za njezinu političku buduć-  TEMA BROJAEUROPA-- 39nost i treba li se njegovo mjesto regulirati na razini Europe, kao što je recimo u ustavu Mađarske?Zaboravljanje kršćanskih korijena znači negiranje našega europ-skoga identiteta, Europa je utemeljena na kršćanskim korijenima. Ono što se događa nije samo neuspjeh u sjećanju na kršćansko naslijeđe Europe, nego i pokušaj njegova poništenja kroz načelo “cancel culture”, koje se ne odnosi samo na spomenike već i na našu povijest i identitet.Što za Vas znači Europa u najširemu kontekstu toga pojma?Europa je civilizacija ujedinjena zajedničkim klasičnim i kršćan-skim korijenima, to je više jedna ideja, nego zemljopisni izraz, to je skup identiteta koji ujedinjeni zajedno čine zajedničku povije-snu i kulturnu viziju.

Razgovor: Francesco Giubilei

Abstract

Similar works

Full text

Available Versions

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia