Znika, Marija

Croatian

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia

714Rasprave 47/1 (2021.) str. 687–718UteMeljeno o neologIzMIMa U hrvatskoMe jezIkU(Mikić Čolić, Ana. 2021. Neologizmi u hrvatskome jeziku. Filozofski fakultet. Osijek. 293 str.) Nove civilizacijske i društvene promjene donose promjene i u jezicima, pa tako i u hrvatskome jeziku, posebice u njegovoj leksičkoj sastavnici, koja je i inače najotvorenija i omogućuje prihvat novih riječi. O promjenama koje su se zbile u hrvatskome jeziku u razdoblju od 1990-ih pa do dvadesetih godina ovoga tisuć-ljeća riječ je u knjizi dr. sc. Ane Mikić Čolić naslovljenoj Neologizmi u hrvat-skome jeziku koju je objavio Filozofski fakultet u Osijeku 2021., uz financijsku potporu Ministarstva znanosti obrazovanja i sporta.Tvorbom riječi sustavno se bavilo malo istraživača, a sustavnih istraži-vanja tvorbe u recentnom hrvatskom korpusu novijega vremena nije bilo. Stoga je ova knjiga zahvatom u recentni tvorbeni sustav svih vrsta rije-či obuhvaćenih korpusom te istraživanjem i klasifikacijom neologizama iznimno vrijedno djelo. U njemu se ne zanemaruju dosadašnji rezulta-ti istraživanja tvorbe riječi zasnovani pretežno na strukturalizmu, ali se upotpunjuju novim spoznajama na temelju primjene suvremenih jeziko-slovnih teorija.715PrikaziKnjiga ima 293 stranice, 9 poglavlja s potpoglavljima. Poglavlja su naslovlje-na ovako: 1. Uvod, 2. Neologizmi, 3. Neologizacijski procesi, 4. Metodologija prikupljanja korpusa, 5. Formalna neologizacija: izvođenje, 6. Formalna neo-logizacija: slaganje, 7. Semantička neologizacija, 8. Posuđenice, 9. Zaključak. Slijedi Dodatak o pandemijskim neologizmima te Literatura, Izvori, Bibliograf-ske napomene, Imensko kazalo i Bilješka o autorici. Tekst je jasno i pregledno pisan te stilski i bibliografski uzoran. Sadržava uz to 40 grafičkih prikaza, 13 tablica, 1 dijagram, 1 grafikon, 118 bilježaka i 60 pojmova u predmetnom kazalu te preko 250 relevantnih bibliografskih jedinica.Da bi se to istraživanje moglo uspješno provesti, valjalo je u recentnoj relevan-tnoj domaćoj i stranoj literaturi koja se bavi problemom neologizacije istražiti upotrijebljeno nazivlje – različite definicije neologizma – da bi se došlo do ope-rativne definicije neologizma: neologizmom se smatra svaka nova riječ koja do određenog vremena nije postojala u jeziku. U tu svrhu konzultiralo se 15-ak rječnika suvremenoga hrvatskoga književnog jezika, dnevne novine, suvremena književna djela te znanstveni radovi navedeni u popisu literature. Vezano s time analiziran je i status tvorbe riječi među jezičnim disciplinama te vrste pristupa tvorbi riječi: strukturalistički, generativni, transformacijski, onomaziološki, ko-gnitivni…Valjalo je pokazati i kako se naša jezična zajednica odnosila i odnosi prema neologizmima, a to znači dotaknuti se i jezičnoga purizma i odnosa hrvatske jezične norme prema purizmu kao jednoj od brana koja se otvara ili zatvara pre-ma unosu novih riječi u rječnik hrvatskoga jezika. Purizam je jedna od stalnica hrvatske jezične povijesti. U radu su pregledno izložena bitna obilježja hrvatsko-ga jezičnoga purizma, obilježja koja se razlikuju ovisno o vremenu i društvenoj stvarnosti. Odnos prema novotvorbama prikazan je i potkrijepljen analizom je-zičnoga savjetništva od početaka 20. stoljeća do naših dana. Tom su analizom obuhvaćeni poznati i relevantni autori i njihova djela koja imaju savjetodavni karakter (Maretićev Antibarbarus i Jezični savjetnik, Andrićev Branič jezika hrvatskoga, Rožićevi Barbarizmi, Kristić-Guberinine Razlike između srpskoga i hrvatskoga jezika) te jezični savjetnici kojima su autori Lj. Jonke, S. Težak i dr. sve do suvremenih jezičnih savjeta koji su devedesetih bili obilježeni i priljevom oživljenica iz pasivnog leksika.716Rasprave 47/1 (2021.) str. 687–718Središnji dio rada čini istraživanje neologizama provedeno na korpusu riječi pri-kupljenom iz različitih već spomenutih izvora. Pri analizi neologizama u obzir su uzeti različiti pristupi: povijesni, stilistički, strukturalistički, leksikografski, denotativni, onomaziološki, kognitivni… pri čemu su pokazane prednosti i ne-dostatci svakoga od njih. Autorica je neologizme podijelila s obzirom na prirodu inovacije, razloge nastanka, podrijetlo. Procesi neologizacije promatraju se u poglavljima tvorbe riječi formalnim sredstvima, semantičkom neologijom i po-suđivanjem. U poglavlju formalna neologizacija obrađuju se detaljno gramatički procesi nastanka neologizama: afiksacijom, slaganjem osnova i vezanih leksič-kih morfema. Valja istaknuti da je autorica uz formalne „domaće” neologizme, koji su rezul-tat tvorbene kreativnosti izvornih govornika, posebnu pozornost posvetila tzv. semantičkim neologizmima, u kojima jezični izraz riječi ostaje nepromijenjen (miš, virus, prozor), a obogaćuje se njezin sadržaj, čemu se u istraživanju neo-logizama u nas posvećivalo manje pozornosti jer se smatralo da su semantički neologizmi sredstvo „drugoga reda” u proširenju leksika. Na nastanak neologi-zama utječu, uz potrebe koje nameće društveni razvoj i tehnološki napredak, još i stilski i pragmatični čimbenici. U istraživanom korpusu dominiraju formalni neologizmi, a među njima formal-ne sufiksalne tvorenice koje se raščlanjuju i po sufiksima i po vrstama riječi. Razvidno je iz istraživanja da neke sufiksalne tvorbe pokazuju odmak od tradi-cionalne tvorbe u hrvatskom jeziku jer se, primjerice, sufiksima za živo ozna-čuje nešto neživo i k tome tvoreno od imeničke osnove, npr. mobač (str. 122), helkač (str. 171), a ne kao što je uobičajeno od glagolskih osnova (trkač), što je nova spoznaja o novotvorenicama u hrvatskom.Proučavaju se ograničenja npr. prodoru „nehrvatskih” tvorbenih načina u novom stoljeću (str. 176), kao predobar, pregenijalan, utjecaj kalkova na nastanak novih tvorbenih tipova koji nisu tipični za naslijeđeni hrvatski leksik, ali i konkuren-tna tvorbena sredstva u samom hrvatskom, primjerice sufiksi -telj i -lac (str. 165–166); -avati i -ivati… (str. 255). Za tzv. stopljenice tipa maspok mislilo se da su iz engleskoga, no istraživanje pokazuje da su od druge polovice 20. stoljeća nastale u hrvatskom pod utjecajem ruskih tvorbi tipa kolhoz.717PrikaziKad je riječ o jezičnom posuđivanju, čitava hrvatska jezična povijest obilježena je intenzivnim posuđivanjem. Mijenjaju se samo jezici izvori u skladu s druš-tvenim promjenama. U ovom korpusu zastupljeno je 370 posuđenica, od čega je 256 tuđih riječi i 114 tuđica. Od toga 40 posto jezičnih posuđenica potječe iz engleskoga jezika. Njihovo uključivanje u sustav hrvatskoga jezika otežavaju tipološke razlike dvaju jezika, primjerice glagolski vid kojega engleski nema, pa se u hrvatskom primjećuje znatno povećanje broja dvovidnih glagola. Zamjetne su i promjene u valentnosti glagola: aktualizira se manji broj dopuna koje se svode uglavnom na akuzativne dopune.Posuđenice su u istraženom korpusu na drugome mjestu po zastupljenosti. Zani-mljivo je da se analizom čitavoga korpusa nije moglo naći ni jednu posuđenicu ženskoga ili srednjega roda – sve su muškoga roda: bitmap, bekgraund, bajpas, desktop, insajder, displej itd. (str. 244–245). Na temelju korpusa analizira se i znatan broj tzv. tuđih riječi (koje i pismom i izgovorom zadržavaju izvorni oblik) i tuđica (koje su se djelomično prilagodile hrvatskom jezičnom sustavu). Uočava se promjena značenjske strukture sufikasa, polisemni sufiksi su plodni-ji, te promjena čestotnosti sufikasa. „Žargon se nameće kao tvorbeno najživlji i najkreativniji jezični registar iz kojega se riječi, ali i tvorbene ‘navike’ prelijeva-ju u razgovorni stil standardnoga jezika”, navodi autorica na str. 122. Korpus od 160 žargonskih riječi analiziran je s tvorbenoga stajališta.Konstatira se da je prefiksalnom tvorbom nastalo malo riječi te su stoga prefiksi slabije plodni od sufikasa, kao i da su riječi s vezanom leksičkom osnovom naj-plodnija vrsta složenica. Premda su neki neologizmi prigodnice i kratka vijeka, neki se ipak učvršćuju u sustavu i prodiru npr. u administrativni i poslovni leksik: bankomat, e-pošta, peglati (karticu) i sl. Zbog naravi neologizama nije moguće načiniti završen popis neologizama nekoga jezika.Zaključno treba reći da je ovo vrijedno djelo namijenjeno svima koje zanima hrvatski jezik, kao i onima koji ili uče ili poučavaju hrvatski jezik. U djelu se prvi put u nas donose rezultati sustavna znanstvenog istraživanja svih priku-pljenih neologizama u hrvatskom jeziku u razdoblju od 1990. pa do ovih dana, uključujući i početak pandemije koronavirusa. U tom su se vremenu zbile brojne 718Rasprave 47/1 (2021.) str. 687–718društvene i civilizacijske promjene, od kojih su neke u obliku neologizama našle svoj odraz u leksiku hrvatskoga jezika. U istraživanju je primijenjen suvremen pristup i prikladna metodologija. Očita je autoričina suverenost u analizi građe, uvjerljivost i jasno izlaganje raznovr-snih gledišta na neologizme.Kao vrijedne novosti ističu se i uočene promjene u plodnosti nekih tvorbenih sredstava, kao i ograničenja u preuzimanju neologizama, posebice iz englesko-ga. Marija Znika

New Insights into Neologisms in the Croatian Langauage (Mikić Čolić, Ana. 2021. Neologizmi u hrvatskome jeziku. Filozofski fakultet. Osijek.)

Abstract

Similar works

Full text

Available Versions

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia