U ovome se radu obrađuje 935 toponima na području Trebinjske šume i Površi, područja jugozapadno od Trebinja. Bogatu je toponomastičku građu toga područja prikupio i 1903. objavio srpski etnolog Obren Đurić-Kozić, no tek se ovim radom ona toponomastički razrađuje. Navedeno se područje nalazi unutar prostora Trebinjsko-mrkanske biskupije i Eparhije zahumsko-hercegovačke i primorske, odnosno na razmeđu zapadnoga i istočnoga kršćanstva. Navedeni je pogranični položaj uvjetovao obilne i česte smjene stanovništva te promjene u njegovu vjerskome sastavu. U prvome se dijelu rada obrađuju mjesni ojkonimi, a središnji se dio rada odnosi na motivacijsku razredbu toponima. Obrađeno je područje osobito bogato odrazima različitih hidronimijskih naziva u toponimiji (npr. Kalac, Lokužina, Pištet, Puč, Reva, Rovanj, Rveč, Taleža, Uskoplje, Vrulja). Unutar skupine kulturnopovijesnih toponima ističe se toponim Veles-do,
koji bi mogao biti prežitkom pretkršćanskih slavenskih vjerovanja. Iz toponima antroponimijskoga postanja razabiru se imena mjesnih srednjovjekovnih rodova te migracije iz Trebinjske šume i Površi prema zapadnijim dijelovima Hercegovine i južnodalmatinskim otocima. U mjesnoj se toponimiji ujedno nahode romanski, turski i albanski jezični tragovi, a dijalektološki su relevantni mogući povijesni (Bobuisch) i suvremeni (Ržišća) šćakavski tragovi te leksički (npr. dubrava i osao) prežitci.In the paper, 935 toponyms from Trebinjska Šuma and Površ, the area
southwest of Trebinje, are analyzed. Rich toponomastic data from this area were
collected in 1903 by the Serbian ethnologist Obren Đurić-Kozić, but in this paper,
they are for the first time analyzed from the toponomastic point of view. This
area is located in the Diocese of Trebinje and Mrkan and Zahumlje-Herzegovina
and Primorje Eparchy, i.e. the area located between the Western and Eastern
Christianity. This location, close to the state border, has caused considerable and
frequent changes in the population as well as changes in the religious system. In
the first part of the paper, local oikonyms are analyzed, and in the central part of
the paper, toponyms are classified according to their motivation. This area is especially
rich in toponymic reflections of hidronymic terms (e.g. Kalac, Lokužina,
Pištet, Puč, Reva, Rovanj, Rveč, Taleža, Uskoplje, Vrulja). Within the group of
cultural and historical toponyms, the toponym Veles-do stands out as it could be
the remnant of pre-Christian Slavic beliefs. The toponyms of anthroponymic origin
are used to analyse the names of local medieval tribes and migrations from
Trebinjska Šuma and Površ towards the western parts of Herzegovina and South
Dalmatian islands. The local toponymy reveals traces of Roman, Turkish, and
Albanian language, while possible historical (Bobuisch) and contemporary (Ržišća)
šćakavian and lexical remnants are relevant from a dialectological point of
view
