Jovan Mirić

Croatian

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia

Mi rić , J. , Ispit zrelosti .. .. Pot lt . misao. Vol. XXV (1983), No. 1, sir. 4 9 4 Ispit zrelosti naše poUtologije''' J ovan M iri.{' Faklll tct političkill na11 lca. Zagreb Dvadeset i pet godina je doba zrelosti i institucije j pojedinca. Onaj tko ispit zrelosti ne položi do toga vremena, rijetko to uspij eva kasnije. Iako je najteže i najnezahvalnije prosuđivati vlastite rezultate, ipak n am uupusli Le da, u povodu ovoga jubileja, kažemo i o tome nekoUko riječi. Dvadeset i pcl godina Fakulteta političkih nau ka u Zagrebu. to je 25 godina institucionalnog postojanja i razvoja naše politologije. Kako je onu odgovorila nakanama i očekivanjima osnivača, kako je il:ipunjavala i kako i:."J}unjava svoju društvenu ulogu? OdgovoT na ovo p i tanje poclraZLtmijeva odgovor na pitanje o smislu same politologije, o njezinoj (ne)mogućn.os ti , o moći i nemoći , o pretpostavkama i proturjcčjima znanstvenog zahvaćanja fenomen a poll.tike. Da bismo odgovorili na pitanje kako polito logija ispu· njava svoju društvenu ulogu, morali bismo prije LOga odgovorili na piLanje kakva je uopće d:ru.<\;tvena uloga poli tolog ije. Od odgovora na ovo p itanj e zavisilo je i mjesto i u važavanje pol~tologije na političkoj skali vrijednosti. Politička je znanost prirodom svoga predmeta - politike - oduvijek bila u poziciji da bude »promjenljivo« vredno vana: ua skali c..lruš t venog uvažavanja ona je čestu mijenjala mjesto. Očigledno j e da takva pozicija ne proizlazi iz same političke znanosti, nego iz šireg društvenog i političkog konteks ta u kojem se ona situira. Nastojeći se osloboiliti isprazne ličnosti, lažnog i po m odnog radikalizma i teorijske steri l nost i , naša je politička znanost, u svoj im najvrednijim ostvarenjima, bila i jest praktična; ne u pragmatičnom, nego u tc.orijskotn, rev olucion.arnom smislu. To znači da je bitno su-pripadna revolucionaruo-cmancipacijskim proces ima i snagama koje ih nose. Društveno značenje i perspektiva neke znanosti mogu se graditi jedino na rczu!Lati:rna istraživanja dm{;tva u kojem ona djeluje. Samu na Laj način naša politologija može nuditi svoje re:wltale društvenoj praksi, pripremajući i samu praksu za tc rezultate. Ali ona isto tako samo vlastitim i straživačkim doprinosom može kreativno komunkirati sa svijetom i »svjetskom poli-tologijom«. U protivnofn, ona provincijalno vegetira i parazi.tira na njezi-nim uvidima i rezultatima. • Riječ dekana pro.r. dra Jovana Mirića na sveč;moj sjednici Snvjela u povodu 25. obljetnice FPN-a u Zagrebu, održanoj 14. 12. 1987. PrUt kom pisanja ovoga referata ko egijalnu i dragocjenu pomoć pružili su mi : prof . dr Davor Rodin, prof. dr Ante Pažanin. prof. dr Ivan S ibe!'. prof. d r Bra nko Carata.n, prof. d1· Vladimir Vujčić, prof. dr Bmnka Bruj ić i p rof. d t· Ma rio P lenko-vić. Srdačno im zahvaljujem ! Mirić. J .. Ispit rrelostl .••• Poli t. misao Vol XXV ( 11l88) , No . 1. str. A.--..9. 5 Moi.cmo sa :zadovoljstvom uswrditi da je naša politologija odbolm·ala voje, rekao bih nužne, •dječje bolesti« pretežnog oslanjanja na strane literarne iZ\·ore i uzore, a da ih nije prestala konzultirati i kritički recipirati. Naprotiv! Fenomen političkoga, koji je u središtu n~eg is traživačkog, stu-dijskog. teorijskog interesa. mje neki • dodatalc ili nulno zlo našega za-Jedničkog op tanka, nego je oduvijek zauzimao - a danas mofda ,;še nego ikada - odlućujuće mjesto u našoj drušh·enoj egzistenciji, bilo da politiku razumi je, amo kao insrrume111 ili kao bir ame zajednice. Od Epikw·o\a indiv•duali7.ma (•m'i skriH:no, sam za sebe•) do suvremenih teorija o ·bije-gu u privaciju• kao utoči.Srtl lobode traje i ljudska drama /zomo politicusa u njegovoj polcazi za najboljim političkim poretkom. Ovo transcpohalno traganj\! svjedoči o bimoj vezi politike i zajednice, s onu stranu utopističkih mašlauja i •manstYenih• uvida u odumiranje dr/.avc i politike. Stoga spo-znaja i osvještavanje političkoga nije samo teorijsko pitanje , već ima i :.voju trajnu političku aktualnosr. Pokret i sistem socijalističkog samouprav-lja nja ne samo da ne uklanja nego posebno ističe značenje i aktualnost političkoga. Osmišljavanje s is tema SC.lCijalističkog l-iamoupravljanja kao novog oblika i ruogućnostl zajednice, kao nove mogućnosti praktic iranja i ozbilje-nja demokracije i s lobode, povijesna je šansa i značajna društvena zadaća naše politologije. Ako se može govoriti o nečem takvom kao šlo je »naša politologija« -a drl..i:m. da nam dvndesetpetogodjšnje iskustvo i rez:ultati daju pravo na to- onda je ona uto liko »IUL~u« i utoliko »politologija• ukoliko kon-:.Litui ra, odnosno pomaže konstituiranju logosa politeje na društvenom, kultur-nom i političkom prostoru, hic ct mmc. To, drugim liječiroa, znači da bimo :.udjeluje u l.uobliko\'anju naše ocijalističke samoupravne zajednice. Naša je politologija, s obz1rom na drušf:';eni realitet iz kojega izrasta 1 dnl l\·eni projekt čijem bi osmišlja,·aoju morala pridonositi, u izuzetnom polo.laju: pred složenim je prohlemima, ali i pred velikim iz.azoTI.ma i šan-'ama. Ona ne može, poput prirodnih i tehničkih znano. ti npr., pn:..ouzcli •go-to,·a rj~senjac iz riznice •svjet lc :t.nanosti«, ona ne može naprosto •kupiti licencu• i tako ugovorno koristiti tuđu pamet. Ona se, kako rekosmo, može dru!;I\'CIZO i :nan.)l\•euo legitimirati jedino vlastitim doprinosima. l i lim da je naša politologija za svoju punoljctnost ovjerila takm lcg1t1maciju. Dopustite mi da izne ·cm nekoliko poka7.atelja koji će polkrijcpiti ovu l udnju. Fakul ret političkih nauka krenuo je p.rijc 25 god lna u smjelu, ali sada \CĆ možemo reći i časnu avanturu, s Jednim doktorom <,llW10:>1i. Danas ih imamo na fakullc lu 31, ud Loga 24 redovna profesora, 2 izvanredna i 5 do-cenata. astavnićki kadar čini j oš 16 asistenata, 5 prc<.lavača i 7 pr ipravnika. U nas tavnom procesu još sudje luje 17 va.njsk.ib suradni ka , pretežno Tla stu-dij u novinarstva i studiju ONO i DSZ. Danas sc na FPN školuju student i na tri samostalna, četvorogodišnja dodiplomska s tudija: s tudiju politologije, :> lttdiju ONO i DSZ i studiju 1/0VillCJrstva. Pored redovnih dodiplomskih stu-d t ja , na fakulte tu se organizira na~ta\'a za sludcnic u rada i tu rad te studij doškolovanja na novinarstvu i O O 1 DSZ. Fakult et obrazuje i magi.stre znanos ti 11a pet poslijediplom-.kih tudija: Samuupra,•ljanjc i društveno-po-llti(' k• -.t'>t~m SFRJ; Marksizam i drust\.eno-po\'ijesna zbilja; Međunarodm poli t ički odnosi, 01\0 i O l. 1 Teorija driave, demokracije i amoupra>ljanja. Mirić, J. lsp•l zreloatl .... Poln. mla.o Vol XXV H91181 ND. l . str. 4-9 . 6 Na pojedinim studijima na fakultew su do ~alla ukupno diplomirala 34S4 ~tudenttl, od toga: - na studiju politologijc - na ~Ludij u ONO i DSZ (čen·orogocl.i;nji) - na Sllldiju ONO i DSZ (doškolovanje) - na paralelnom. dvogod išnjem studiju novinars tva - na stuuiju polito logije, usmjerenje Marksi.wut i TiPS 1903 813 63R 81 4t.) Na poslijediplom kim l>ludijima ~teklo je s tupanj maghlr<i .mano~ti ukupno 211 l>ludenata. Od toga: - u; područja Sarnoupr~wljanje i uru~L\cno-politički sistem - iz područja Marksizam i dru~t,·eno-po,;jesna o~:bilja - iz područja Međunarodni pol.iLidd odnosi - i7 područja Općemu·odne obrane - na interfalruhetskoru ~tudiju Ateizam i religija Na Fakulle tu su stekla znan tveni slupa.uj doktora znanosti 64 FRJ ft2 29 -14 67 9 kandidata. Fakult e t je ml samih početaka, a posebno ll zadnj ih dc~ctnk godina, izuzetnu pažnj u poklanjao 7.mmstvcno·is traživačkom radu, o čemu svjudoči i visoko prizna11 ic - nagrada grada Zag1·eba uudi jelj ena ove godine našem Fakultetu za znanstve.no-i:.tt·alivačl..-u djela tnost, po!'ebno a dugogodišnje is-lralivanjc funkcioniranja j o;;t\·arivanja delegatskog sistema. o,·a je UQ· grada nama, na.ra\nO, značajna i veoma draga, ali ona je ipak samu :.imbulič· no svjedočanstvo. 7~bilj . ko \"jl.-dočan~l\0 predstavljaju sami rezullati isrra-~1\·anja. Oni se. dakako, ne daju preci7nu, numerički iskazati. Pa ipak. evo nekoliko poka7.atclja : Samo u posljednjih 10 godina na i:.trnžr•ačkim projektima prijavljeno je i završeno više od 100 tudija, od toga je objavljeno \riše od 30 knjiga i monografija, a deseci s Ludija ili dijelova sn1dija oh javljeni !>u u domaćim i stranim časopisima. ll i~traživačklm projektima sudjeluju svi il i golova vi naši na~tavnici j suradn ici kao i mnogi surauuici-istraživači itvan Fa-kulteta. 'Pakullcl kontinuirano od 1964. godine izdaje jedini ~pecijalizirani poli· tološki časop1s u nas - •Političku mbao•, koja također okuplja \elik broj -.uradnika, kako s Fakul teta tako i i.l\'DO njega. Osim objavljh·anja prijevoda i recenzija stranih autora, casopis •Politička misaO« razmjenJujemo 7.a de-setke stranih časopisa, pa i na taj nac::in o~LHu:ujemo značajnu i produkti\ · nu komu nikaciju sa suvremenom politološkom mi~li. fslo tako - premda uz dosta reSkoća - uspijc.:\runo odt.lali kontinuitet izdanja u Uiblioteci »Politička misno«. Postojanje triju Sll H.lija na Fakullc.:lu nužno za htijeva kont imtirano i rrurnlliljcno usklađivanje nastavnog proce~a i na la:i.cnjc upLi.mal11lh planova i programa. Postoji od1'Cđcn broj znanstvenih d·isdplina koje predstavljaju općeznanstvenu, kulturnu i društvenu OMlO\ u ~'ih triju s tudijskih profila. tli~ciplinc koje predstavljaju u~e man. l\·enu profiliJauje poj~.:tlinih studij-skih profila kao i discipline koje pretežno daju tručna znanja i vjeMinc. l. Swdi j općen.arculne obra11e i društ \'t>ue <;nuw-:,u;t i tc t.ahti je\'a da sc na u nod U\'nnaestogodgnJeg t:kusl\'a, i.lnm·a prei~pita ojegm· nal\LU\lU plau i program, kako bi :.e.: omogućilo razvtpnje određenih fumJam~·ntiJnih disl' t· Mmć. J .• ISI)II netoetl 7 plina za taj studtj, kao i prilagodavnnje konkretnim zahtjevima prakse na tem<>lju clusadašnjih isku tava. Ovaj Mudij može se ubuduće razvijati samo ako ~voju odgojno-ubruzo,rnu djelatnoc;t huclt.: temeljio na osnovama kvali· temog raz.,·oia znanosti o obrani j zaštiti. A da hi sc lu ostvarilo, potrebno ga je u "-kladu ~ tom idejom 1 profilirati , kadrovski ekipirati i usmjeriti. JoS udjel je znanst,·eoa kumpuucuta kao podloga i pJctposta\-'ka studiranja nn 0\'0m !.tudiju nedostatna. ~ro je i razumljivo s ob7trom na teškoće pri konci· piranju i konstituirdll ju o,·ako ·pecifićnug j novog studija. Studij ONO i nsz llluic dakle ostv:-lriti širu j punu drusrvenu afirmaciju samo ukoliko sc dalje hude razvijao kao kritička, a ne deskriptivno-nounativnn, znanost u obn:mi i zašti t i druš Lva. Taj razvoj treba, dakako, korespondiroti s ukup· njm znaill>tvcnim potencijaJom i ~ razYojem znanosti na FPN. A to znači dn O\'aj studij ima realne šanse da -;e raz,;ja na interdisciplinarnim i multidisci-plinarnim znansn·enim o -no' nmn. ~i moramo imati ambicaju - pou pt d posta\ kom da U\ -aj f.tudij u pcr-::.peklivi bude inte.,nrnlni illo Fab..ulteta rolitićkih nauka, a oema razloga ua tako ne bude - da se on razvije u središte najvi. ih znauja i studija o ratu i mi ru. To, i'l.mcuu os taloga, pretpostavlja i bogatiji bibliotečni fund iz ove ohl!.t!.li, u čemu smo veoma u~kudni. Samo tako ovaj stuclij može u potpu nosti opra\dati svoje postoj;:mje i dali t.načajan doprinos osmišljavanju proc~sa podnJ~tvljavauja obrane i zat.111e samo ·>ravnog društva. l l Cett•nrogocliSuji docliplom<.ki 'tudii nol'iuarsr,•a s kojim smo ~tar­tali prošle školske godme no\a je i \'elika ohaveza, ali i šansa fakulteta. Već prva i:-,ku.:.Lva pokazuju d-. nam predstoji još komt~tentnijc teorijsko utemeljenje i profi li ranjc, kao i tehničko opreman jl! primjereno suvremenim znanstvcno-lehn.ičkim mogućno!.lima i zahtjevima modernog žurnalizma. U tom bi pogledu jus Č\ ršće, osmišljenije i orgaoiziranije pove7.ivanje s »Vjes-nikom• i RT /.agreb z.nalno pomoglo reali1.aciji o\ih zahtjeva. (~je ni do sada bilu ozbiljnijih zapreka komunikaciji i plodnoj suradnji Fakulteta s O\ im kućama. pa sc nadam da će tako biti i ubuduće. Tu nadu UČ\'TŠćuje i prisutnost visokih predstavnika ovih kuća na dana~njoj svečanosti.) FakLLllet je utemeljenjem sluilija ONO i DSZ i studija novinarslva close-gau utlreden nivo kvantitalivuug rasta. Sada nam je neophodan dalji kvalita-tinli raz,·oj. Za to su nuinc uckc pretpostavke. Tu prije svega mislimo na koncepcijske, kadro,•:o.ke, materijalne i prostorne. Mi ne ispostavJ.jamo dru-l>l\ u, u ovim teškim 'remeuima, »neplaćene računec ili neke maksimalistič­ke zahtjeve, aU moramo reci ua je prostor postao IJmitirajući faktor ne sa-mo daljeg razvoja nego i normalnog funkcioniranja Fakullcla. Ovaj se pro-blem već drastično m anifes tira ne samo nedostatkom potrebnog broja i vr· sla predavaonic..a i p r'uslora za ~emin.are nego i izrazilirn nedostatkom l"ad-nog prostora 7.a na.<;ta,rnikc i ~uradnike. Neka ovaj problem ilustrira podatak da na 69 nasta,nika i suradnika imamo samo 21 radni kabinet! Istina. sa· dašnjc rukO\odsn·o na ·c..1!a SH~učilišta, na čelu <; rektorom i predsjednikom Skup trne, pokušalo je n pokuša,·al nad mogućnosti racionalizacije pro-stora u okviru S\·eučilišta, ali " jedne strane, ograničene materi j alne mo-gw .. nos• i d t·u::.Lva, n i> clt-uge nt'r<I/UmlJC\ :11.1 je i otpori u mn ar samog Sveuči· ll~tn orežavaju U\ u inicijativu. Mirić, J .. Ispit uelostl ... , Pollt. misao. Vol . XXV (1968) , No. l, str. 4-9. B Kadrovsku obnova na većini predmeta postavlja se kao imperativ! Evo i za taj problem samo jedne ilustracije: od 31 s talnog nastavnika 19 ih nt:ma asislenta! Ako znademo, poučeni is kustvom, da je za fo r·mintnj e sveuč i li š­nog nastavni ka potrebno desetak godina, onda sadašnja s ituacija indicira svu ozbiljnost p roblema s kojim ćemo se uskoro suoči li . Materijalno-financijski i stambeni problemi na Svcu<::lliš tu dobro ::.u pu-znati i nije po trebno o ujima posebno govoriti. Ukazali smo na svu te7i nu toga problema i u Tazgovoru s prcdsjcdiJikom Sabora, .koj i je, uostalom, čovjek Sveučilišta pa znade svu težinu situacij e. Savjet Fakulteta političkih nauka će i na ovoj svei:':anoj sjcllnki odctti svima dužna priznanja za 25-godišo iu \'jernost Fakul te tu. No, dopustite m:i - i nemojte ovo s matraU nastavničkom pristranuš~u i ncslu·oJ LUlOŠĆLt - da kažem da je nastavnički kolektiv ovoga Fakulteta, prolazeći kroz s ve teškoće konstituiranja nove institucije i novih s tudija, pa i povremena osporavanja, punio na svojim leđima najveć i. i najodgovorniji dio značajnog, untš tvcuug posla - odgoja i obtazo1•aujc1. Spowaja, stjecanje i posredovanje znu11ja u društvenoj sferi koja je in teresno i illculugijski impregnirana, posebno j e metodologijski i društveno delikatan posao. Kako kaže na~a narodna poslovic.;a - nije znanje samo znali, v~;ć jt; znanje znanje dtiTi. U tome da,·anju naši nasLavnici nisu pos tupali po metodičkom naputku Maxa Webera: ono što profesm· mora posn.:dovati svojim studentima jesu t.i11 jenice, on ih m ora naučiti da svoju ličnost stavljaju iza stvari. Političke činjenice, m ec1tttim. nis u vrij t:dnosno neutralne i profesor nije i ne može biti samo tehnolog i t ehnil~ar zna nja i posrednik činjenica, već animator i medi jator vrijednosti. Medu njima svakako treba istaći vnjed11osr demokracije. Možda ni je ne-skromno reći da je Fakultet u svih ovih 25 godina bio škola, a nastavnici učitelji demokracije. To možda treha posebno istaći danas kada srnu, iL.vrg.-nuLi tdkoćama svake vrste, pred iskušenjima da posegnemo r,a nede mo-kratskim sredstvima i sulucijama. Svaka društvena kriza kao izvanredno stanje pred opasnošću je primje ne izvanrednih sredstava. l s.kušenja i rizici što i h sa sobom nosi s uperdoz!ranje političkom moći zbil jska s u upasuus l s kojom s mo suočeni. Zato j e potrebno upozoriti da nam demokracija nije ni-kada po trebnija i neophodni.ja za naš politički opstanak i samoupravno-so-cijalistički identilcl nego tada kada s u joj s uženi prostori i horizonti. Nas tavnici ovoga fakulteta učili su svoje studente demokracij i. Oni ih nisu učili i ne uče ih da budu »dobri podan ici« i »lojalni grauani«-poslušnici , već da budu - u punom smislu te riječi - dobri samoupravljači, kritič11i, sanws cal11i, tolerantni, odgovorni, da s lobodnu iskaz.uju svojt; misli, svoju l ičnost i svoje moguć11osti, gradeć i i hraneć i vlastiti digni tet. Al i isto tako da svojim intelektua lnim i političk im opredjeljenjem i angažmanom stvara-j u demokratske uvjete, u koj ima će svalku moći da sc iskak u svom bo-gatstvu svoje ljudske auten t ičnos ti. Naši s u nas tavnici prillunusili obliku-vanj u demokratske svijesti i pulilit:kc kulture svujim djclliua i svu.iiw jav-nim djelovanjem. O Lome svjcdučc i brojna druš tvena priz.nanja i ugledne nagrade što s u ih dobi li. Tako su, primjerice, bili laureati 4 nagrade »Božidar Adžija«, 3 nagrade grada Zagreba i 1 nagr a tle »Veljko Vlahović <( . Dio znan-stvene i stručne p.roclu kdje mo? e se v i djel i na prigmtnuj izložbi, u vd ic u predvorju . Naši s u nastavnjci c ijenjeni i rado vi_ucnj gusli na illJiugim m ed u-Mlrlč, J .. IJIPll zrel0$11 •••• Pollt me_,_ Vol . 10\V (191111. No. 1. str A 9 9 -------------------------------------------------------------narodnim znanstvenim skupovima i sveučil i š tima u svtjetu. O tcorij:,kom, publidstičkom i javnom angažmanu u zem lj i ua i ue govorimo . Ne mogu , naravuo, dvadesetpetogodišnji rczulLnt i s tari u jedan k-ratki i7.\jcšlaj. Ht jeli smo amo !> O\ ih nekoliko naznaka ilu:,Lrirali razno\T nu i , nije neskromno H:ći, u:.pješnu djelatno!>l Fakulteta. Ipak. ono najmaLaJmJ.: ne ua :.e precizno tzmjcrili i numerički a kazali, a LO j~: ono Sto je :- m·uga Fakulteta punijclv i što dalje no!>i i prenosi s totine naših bivših studenata - polito loga, danas V\.!Ć uglednih j;wnih rac.lnlka, novinara. znans tven ika . nu· '-l=.tvnika, diplomata , islr~/..ivača, animatora samoupravljanja, nastavnika i :.Lručoja.ka 7.a ONO i DSZ. ! mamo razloga, i po vokaciji po. la !..ujina :,c ba-\'imo moramo bill kritični , aJj nemamo razloga bili ncz.ado,·oljni. Pou·cbno je ~' akako i staĆI na k rd ju (ali sYakako ne na z.aunjcru mjestu') dn je Faku ltet političkih nauka integralm dio S\cu.čiliš ta i da treba a ktivnu pomoći reorganizacij i Sveučilišta u modernu »industriju« proizvodnje i dis\'· mjuacije znanja kao tell te l jnog pred uvjeta mogućnosti života 11 \rremc11u ko je je pred Hama. Znanost ima svoju vlastitu logi ku, svoju kulturu rada i mi-:.l j~oja. 1-'ikakvc ekonomske i političke •mjere• per se ne mogu pomoći zna-no t i, a ko sam 7nansrveni pogon. odno:.no ljudi koji ga no!>c ne osvijeste epohalni značaj znanja kao prve i odlučujuće ~ile su vremenog proi7vođenja svijeta, a to znaći ako sama znanost ne napreduje pu imanentnoj logici vla-s titog odnosa prema svij etu. Daka ko, i od općeg osvje~ tavanja bill i društYL' uo~ značenja znanja i .wanosti zavisi i da ljnji ra.lvoj ovoga fakulteta . 

Ispit zrelosti naše politologije

Abstract

Similar works

Full text

Available Versions

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia