Križić Roban, Sandra

Croatian

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia

RADOVI SLAVOMIRA DRINKOVIĆA U KONTEKSTU HIGH-TOUCH DIZAJNA SANDRA KRIŽIĆ ROBAN Nov i d i z a j n j e d n a k o kao i n o v o s h v a ć a n j e n j e g o v a mate r i j a l i zma pos ta l i su s i n o n i m i maš tov i te u p o t r e b e najrazličitijih vrsta materijala u kojima se stvara. Ispočetka bojažl j iva upo t reba ob l i ka a rh i t ek tonske proven i jenc i je p o p r a ć e n a je a g r e s i v n i m i p o t p u n o n e o č e k i v a n i m k o m b i n a c i j a m a s i r o v i n a , ko je u z a j e d n i š t v u d o n o s e upot rebnom predmetu jedinstvenost dopun jenu l judskim dodirom. Time se nastoji skrenuti pažnja na emocionalne n a g l a s k e ko je d i z a j n u s m j e r u j e sve b l i že " l i j e p i m umjetnostima". Povijest oblikovanja u 20. stoljeću poznaje neprestane izmjene od minimalističkih pristupa do svojevrsnih pretjerivanja na razmeđi kojih danas nalazimo tzv. high-touch dizajn. Kod njega su ekspresivnost i netradicionalni elementi usklađeni, a različitost oblika pretpostavka je stilističke slobode. Dizajn se danas koristi iskustvima nataloženirn kroz povijest, postajući reflektivnim procesom koji se ne zadovoljava pukom funkcijom. Znanje, iskustvo i nadasve emocije temelji su novog obl ikovanja. Duh v remena i mjesta, koje smo nalazili u pojedinim stilovima posljednjih desetl jeća, sada u prvi plan postavljaju komunikaci ju te razmjenu iskustava, osjećaja i težnji. Savršenost izrade, dosjetka ili pak luksuzna dotjeranost po jed in ih p r e d m e t a n isu dovo l j n i novo j os jeća jnos t i -ekspresivnost svakoga pojedinog komada jednako je postaia važna. Razl ič i tost mater i ja la uv je tovana je ne v iše iz razom tehnoloških dostignuća, već maštovitošću predmeta koji neprestano traže dodir. Tehnologija izrade dizajniranih predmeta, koji su postali n e z a o b i l a z n i m i n v e n t a r o m sv ih i n t e l e k t u a l n o i t r e n d o v s k i nastrojenih potrošača, u najvećem je dijelu ostala zastarjela. Potreba posjedovanja unikata (ili barem predmeta proizvedenog u što manjem broju primjeraka) najvjerojatnije se ne isplati svjetskim dizajnerskim firmama, koje su individualnost oblikovana predmeta prečesto ograničavale na izbor različitih boja. No zelena boja metvice nije jedini dokaz potrebe za suvremenim oblikovanjem. Logična je potreba čovjeka da nastoji izbjeći unifikaciju koju nudi masovna proizvodnja. Mašta i fantazija c i jenjene su u dizajnu jednako kao i u arhitekturi, a alternativa unif iciranoj masovnoj produkcij i stvorena je uvođenjem manjih manufakturnih pogona, koji mogu proizvesti očekivani predmet. Interesantno je spomenuti iskustvo Italije, zasigurno vodeće zemlje što se tiče oblikovanja. U njoj je na p o č e t k u osamdese t ih g r u p a Memph is izazivala potrošače bizarnim obl icima, no predimenzioni rani i prešareni komadi namještaja nisu uspjeli odrediti neki čvrsto zacrtan dizajnerski stil. Ono šio im je nedostajalo bila je os lobođena ekspresivnost koja je u mnogo čemu nezavisna od funkci je. U jedno j od najut jecajni j ih kn j iga posvećen ih novom dizajnu, "Megatrends: Ten New Directions Transforming Our Lives", autor John Naisbirt objašnjava kako je "High-touch" reakcija na utjecaje visokih tehnologija u gotovo svim sferama l judskog života: "Svaki put kad se neka nova - v isoka - tehnologi ja predstavi društvu, istodobno mora postojati uravnotežen ljudski odgovor - a to je high-touch. Što više visoke tehnologi je, to više visokog dodira." Takv im o b l i k o v a n j e m z a p o č e t a je u p o t r e b a m n o g i h d o s a d nezamis l iv ih mater i ja la, a n e u o b i č a j e n kon teks t oh rab r io je eksperimentiranje najrazličitijim sirovinama, od betona i stakla, preko različitih plastičnih smjesa kombiniranih sa staklima, do papira, čelika, diva, zapravo gotovo svega što se dade oblikovati. Kipar Slavomir Drinković jedini je autor u nas kojega bismo mogli 70 Slavomir Drinković, Držač, Ban café, Zagreb 1992. (foto: Mario Krištofić) odredit i unutar konteksta high-touch dizajna. Svojim kiparskim određenjem, pri kojemu je koncept snažno uvjetovan senzibilnim i minimalističkim promišl janjima o simbolici i rječitosti samog djela, Drinković je postavio potpuno nove kriterije poimanja obl ikovanog predmeta. Mogli bismo reći da je sve započelo radom na Ban caféu, gdje je zajedno s arhitektom Nenadom Fabijanićem ostvario najsuptilniji gradski interijer. Uz Ban café nezaobilazna je priča o čašama i bocama, također zajedničko oblikovanje Drinkovića i Fabijanića, koje nas vraćaju prapočelu ceremonije pijenja. Poput lagano zaobljena dlana njihove čaše pružaju istu sigurnost te ugodu dodira s tekućinom. Čaše su izrađene jednostavnom, no profinjenom gestom tordiranja, čij im se vrt loženjem vraćaju dlanu ili možda imaginarnom rogu obil ja. Bez ikakve naznake napetosti staklo djeluje dovršeno nekom svojom unutrašnjom logikom kretnje. Promjenom cjelokupnog ceremonijala pijenja, jer čaše Drinkovića i Fabijanića ne mogu se odložiti uobičajenim načinom na stol, pružena je mogućnost drukčijeg odnosa prema uporabnom predmetu. Čaša je neprestano u ruci, koja pak zavija njenim tijelom jednako kako zavija pr i l ikom uzimanja vode iz izvora. Obl ik boce nastao je prostorn im istraživanjem mogućnos t i upotrebe stakla pr i l ikom uređen ja inter i jera Ban caféa. Izduženost obl ika dovršena je maštovito obl ikovanim čepovima, koji poput' duhova zakrivljenim oblicima s lobodno kreću iz boce u prostor. Mnogi detalji što ih je Slavomir Drinković oblikovao za Ban café izviru iz mediteranskog podnebl ja kojemu pripada. Povratak prirodi, iskonskom užitku pril ikom dodira kamena, drveta ili metala, iskazuje se obl ikovanjem uzbudljivih formi koje se vitičasto uvijaju, kao na pr imjer nosač i š ipke nogos tupa uz šank caféa. Ulazna vrata dovršena su mjedenom perjanicom, čije je podnožje aerodinamično pok renu to u prostor . Prozori- iz lozi ca fea r i tmizirani su držačima koji podsjećaju na neobičnog kljunaša; oblik čahure sažeo je na jednostavan i dojmljiv način svaki promišljaj o prostoru i njegovim danostima. Ugoda i potreba za uživanjem nije specif ična isključivo za mediteransku kulturu, iako se ondje umješnosti opuštanja posvećuje mnogo pažnje. Stoga Dr inkov ić s to lce u Ban ca feu na k ra jev ima rukohva ta podupire malim kljunastim završecima, poput onih na izlozima. Ruka se hvata za nešto što joj je ujedno i podupirač i igračka. Nakon Ban cafea Drinković se odvažuje na nove dizajnerske zadatke. Počinje rješavati unutrašnjost frizerskog salona BBK u Zagrebu, za koji se osim detalja kvake ili vaze na zidu odlučuje oblikovati i namještaj, Kvaka na ulaznim vratima povezuje simboliku valova s onima (ovnujskih) rogova obilja, koje često nalazimo svugdje gdje Drinković ostavlja svoj trag. Sve je podložno taktilnosti, jer oči nisu dovoljne da sagledaju p o t p u n u l j epo tu o b l i k o v a n j a , a p o t r e b a za d i r a n j e m dizajniranih predmeta jednaka je onoj pri uređivanju kose. V ješa l i ca - sv rd l o m o n o l i t n a je s k u l p t u r a s k u k i c a m a karakteristično valovito uvijenim. A uvijanje je pokret koji nalazimo i kod ostalih predmeta u interi jeru. Sofa g lamurozne vatrenocrvene boje prije navodi na poluležeći nego sjedeći položaj S. D, Vješalica, BBK (foto: Željko Koprolčec) 71 S. D, Interijer frizerskog salona BBK, Zagreb 1993. (foto: Mario Krištofić) (to bismo mogli pripisati mediteranskoj sklonosti k siesti), a uvijaju se i nosači prozračnih vaza koje podsjećaju na nedavno oblikovane boce. Čepovi-duhovi preobrazili su se u kaplje-izvore, iz kojih se napaja cvijet. Staklena st i jena s po l icama osvi jet l jena je sa stražnje strane difuznim mliječnim svjetlom, koje relativno malom interijeru pruža dodatnu prostornost. Vrhunac je svega, i to ne samo zbog veličine, pult koji obl ikom podsjeća na brod. Uza nj se vežu asocijacije na nekoga davnog rođaka koji je s okovanim kovčegom stigao iz Amerike. Ispred broda utrkuju se valići - zavinute nožice koje nose sjajno uglačanu mjedenu masu. Drinković je jednom prilikom zabiiježio kako su čovjek i njegov predmet slični jedan drugome jer nose isti duh. Zato s lobodno možemo reći kako su njegovi predmeti uistinu slični n jemu. Širina. Drinkovićeva duha nije opterećena ničim doli granicama prirode. A pitanje je postoje li one uopće. Svaki obl ikovani predmet pamti događaje iz čovjekova života, pamti razlike u ponašanju, misli, namjere. Predmet bez sjećanja šuplji je oblik bez misli i duše. Kako ni arhitektonski prostor ne može postojati ni trajati bez čovjeka, tako ne mogu ni predmeti. Na zamišljenoj polici slažemo slike minulih vremena, valove koji oplakuju obalu, kamenje kojim smo se igrali, rogove životinja koje pasu opkol jene niskim kamenim ogradama. Na takvim izvorima nastaju Dr inkovićevi radovi, nami jenjeni razgovoru i razmjeni raznolikih osjećajnih iskustava. Taktilna senzacija kod dizajniranih se predmeta lakše provodi, jer nema onih nezaobilaznih čuvara umjetnosti koji, čim im se približite, uzvikuju: "Zabranjeno dirati!" Kod Slavomira Drinkovića upravo je obratno: Dirajte! Summary Sandra Križić-Roban: "Slavom Drinković Works In The Context of High-Touch Design" The sculptor Slavomir Drinković is the only Croatian author who can be defined in the context of the high-touch design. We might say that it all started in the Ban Café in Zagreb, where he and Nenad Fabijanić, an architect, managed to produce the most subtle urban intérieur. The windows of the cafe are rythmicized by sup­porters that look like a peculiar duckbill; the follicle shape has reduced in a simple and impressive manner each and every reflection on the space and its given specific conditions. A hand holds onto something that is at the same time a support and a toy. Soon after Ban Café he redecorated the intérieur of the hairstyl-ing saloon BBK in Zagreb. Beside the handle detail or a vase on the wall, he decided to design the furniture also. Everything is subordinated to the tactile, because eyes them­selves are not enough to take in the entire beauty of shaping. The need for designing an object is equivalent to the need of styling hair. S, D., Kvaka, BBK (foto:Željko Koprolčec) S. D, Vaza, BBK (foto: Željko Koprolčec) 72 

Slavomir Drinković Works In The Context of High-Touch Design

Abstract

Similar works

Full text

Available Versions

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia