Jozić, Tomislav

Croatian

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia

Vrhbosnensia XVI, 2 (2012.)504nego također zanimljiv i lijep. Na žalost, izdavač svoju seriju diser-tacija tiska veoma sitnim slovima, što traži dodatni napor čitatelja. Čestitam autoru što je kao sve-ćenik mudro iskoristio vrijeme odobreno za postdiplomski studij i nadam se da u sadašnjoj služ-bi direktora biskupijskog Cari-tasa prati društveni nauk Crkve iz konteksta nas katolika u ovoj multireligijskoj zemlji.Mato Zovkić120 GODINA TEOLOŠKOGA STUDIJADarko TOMAŠEVIĆ (ur.), 120. obljetnica Bogoslovije. Znanst-veni	 skup	 povodom	 obilježavanja	120. obljetnice organiziranog filozofsko-teološkog	 studija	 na	Vrhbosanskoj	 katoličkoj	 bogo-sloviji (Sarajevo, 16. listopada 2010.), Sarajevo: KBF Sarajevo, 2011., 288 str.Ne kaže bez razloga latinska poslovica: Habent	sua	fata	libelli – i knjige imaju svoju sudbinu. Knji-ge nema bez novca, jer se tiskanje plaća, ali ne uvijek i autorski rad. Ni bez dobre volje nema knjige, pa se u tom smislu traži izdavač. Ali, vratimo se glavnoj temi.Pred nama je još jedna knji-ga o sarajevskoj Bogosloviji. Prva je bila o njezinoj stotoj godišnjici (1890.-1990.), a ova druga je o 120-oj (1890.-2010.). Obadvije su tiskane u nizu Studia	 Vrhbo-snensia koji je Teologija pokre-nula prije 25 godina (1986.). Mali jubilej! U nizu je objavljeno 15 knjiga u ukupnom iznosu od 7.129 stranica. Knjiga 120-e obljetnice Bo-goslovije je 15-a u istom nizu; urednik je dr. D. Tomašević; izda-vač KBF Sarajevo, 2011. godine i ima 288 stranica s 10 tema, pred-govorom i brojnim dokumentima.S iznimkom o umjetniku Otonu Ivekoviću, teme su pred-stavljene na studijskom skupu u sarajevskom KBF-u 16. listopa-da 2010. Tekstovi u knjizi slijede jedan za drugim bez svrstavanja u tematske cjeline, iako je povje-renstvo za pripremu skupa pred-viđalo sadržaj oko triju područja: akademsko, vjersko i društveno-kulturno područje. Nije poznato zašto su u knjizi izostavljeni ti podnaslovi.Promatrani kao cjelina za sebe, svi članci zaslužuju pažnju čitatelja. Prvi među njima je čla-nak dr. Tome Vukšića o ulozi teo-loškoga fakulteta u državnim sve-učilištima. Na 25 stranica teksta raspoređene su 4 teme s 4 pod-naslova. Predstavljeni su crkveni dokumenti o teološkom studiju, odnos teologije i sveučilišta, te odnos BH-zakonodavstva prema crkvenim učilištima. Zanimljivo je da je za manji entitet Teološ-ki fakultet puni član sveučilišta, a u Federaciji samo pridruženi 505(usput: Fakultet se u naslovu knji-ge i dokumentima naziva „člani-ca“ a ne član?). Pri kraju članka su informacije o Zakonu o slobodi vjere, te o Temeljnom ugovoru iz-među BiH i Svete Stolice, uz napo-menu da bi on kao međunarodni ugovor „morao biti proveden“ (str. 44).Na pitanje o ulozi biskupa u radu Teologije, odgovara prof. Juro Babić u tekstu od 11 stranica. Pripovjedački stil pisanja mu je tako tečan da je podnaslove sma-trao suvišnima, možda zato da čitatelj sve pročita u dahu. Autor se prošetao od uloge biskupa oko formacije svećeničkih kandidata 10 nad/biskupija (+ BH-crkvena pokrajina) do ustanovljenja kate-hetskih škola, Katehetskog ureda, teoloških instituta, te od 2009. i Teološkoga fakulteta i drugih inicijativa „revnih i stamenih pa-stira“ (str. 59). Spomenuti su pro-pušteni jubileji za 25, 50 i 75 go-dina Bogoslovije zbog nesklonih vremena (str. 49-50). Autor sam uviđa da mu je zadana tema „op-ćenita i preširoka“, te se nije čudi-ti da se sadržaj članka nerijetko preklapa i ponavlja s pojedinim tekstovima objavljenim o stoljet-nici Bogoslovije.Opširna i zahtjevna tema dr. Nike Ikića, „120 godina u službi ekumenizma“, ima 38 stranica. Nije to lako ni pročitati, kamoli napisati. Mnoštvo podataka, ime-na, dokumenata, knjiga, časopisa, 14 pod/naslova i 79 fusnota koje nerijetko zauzimaju pola ili goto-vo cijelu stranicu. Ekumenska ori-jentacija nove crkvene pokrajine i Teologije, diskretno je uočljiva već u dokumentu Ex hac augusta (1881.), pa preko Strossmayera i Stadlera kao promotora ekume-nizma do časopisa Balkan i po-jedinih profesora Teologije. Eku-mensko usmjerenje ima i časopis Vrhbosnensia.O izdavačkoj djelatnosti Te-ologije s dosta uložena truda piše dr. Drage Župarić. O počet-nim izdanjima govori načelno, a od 70-ih godina prošlog stoljeća moguće je izdanja pratiti u kon-tinuitetu. Navode se pojedinačno nizovi, periodika, te posebna i glazbena izdanja (str. 116). Ovdje doznajemo da je knjiga: ukoriče-na tiskana publikacija od najma-nje 49 stranica, s napomenom da slovo hvata misli, a papir ih čuva. Nova, elektronička knjiga može nestati pritiskom na tipku, a ona od papira ne može. Zato je knjiga trajna vrijednost (str. 115-117).Slijede potom 4 rada iz um-jetničkog i arhitektonskog pod-ručja: Ivana Udovičić o zidnom slikarstvu crkve; Andrea Baotić, neostilska sakralna oprema; Ibra-him Krzović, arhitektura Bogo-slovije; te Vjeko Božo Jarak o ra-dovima Otona Ivekovića u crkvi. Autori su članke obradili znalački u struci i vrijedi s tekstom u ruka-ma pažljivo i ponovljeno razgle-dati zdanje i njegove stilske zna-čajke. Na žalost, stanje umjetnina Recenzije - Book reviewsVrhbosnensia XVI, 2 (2012.)506je „alarmantno“ i već dugo čeka „hitnu konzervaciju“ (str. 125). – Možda bi bilo dobro da su ovim tekstovima od 37 stranica prido-dani i drugi sa sličnim temama, te uz već prikazane fotografije i skice na čak 65 stranica o crkvi, dodavši i preostale umjetnine iz zdanja, od toga prirediti mono-grafiju. To tim više što u prikazu o 100-godišnjici Bogoslovije nema niti jednoga teksta o samom zda-nju kao „jednom od najljepših primjera historicizma u Sarajevu“ (str. 125).Pretposljednji rad u knji-zi rad je prof. Ivana Macana i obrađuje filozofiju Franje Šanca (+1953.) i Miljenka Belića, pro-fesore sarajevske Teologije. Šanc je u dva navrata bio 17 godina profesor u Sarajevu. Smatra se našim najboljim poznavateljem i tumačem Aristotela. Znanjem i pisanjem izazvao je veliko zani-manje osobito skolastičkih pisaca Europe.Šancov učenik Miljenko Belić (+2008.) iz rodnog Đakova odlazi u Travničku gimnaziju gdje je za-pažena njegova sklonost filozofiji koju je i studirao, osobito okre-nut ontologiji i analogiji bića. Na-lazimo ga kao vrsnog profesora Teologije u Sarajevu nakon otva-ranja 1969., a bio je i njezin rek-tor. Njegovo izvrsno poznavanje filozofije odvelo ga je na brojne međunarodne skotističke i tomi-stičke kongrese, npr. u Oxfordu, Edinburghu, Beču, Padovi, Sala-manci, u Rimu, Napulju, Zagrebu. Svoja djela pisao je i na latinskom jeziku. Slaba utjeha današnjim studentima!I konačno najdulji članak od 40 stranica dr. Josipa Dukića: „Odnos Krunoslava Draganovića i Joze Kljakovića“. Radi se o dvojici uglednih ljudi, prvi iz Brčkog, dru-gi iz Solina. Sudbina ih je povezala uz rimski kolegij sv. Jeronima kao izbjeglice nakon II. svjetskog rata. Draganović se bavio humanitar-nim, Kljaković umjetničkim ra-dom, a obadvojica su bili dio i bez njih žestokih crkveno-političkih polemika u to doba. Stajališta su im se razišla kad je 1963. u „Hr-vatskoj reviji“ objavljen anonimni članak o našim biskupima na Sa-boru, potpisan Vigilantibus	iura.Teško je ne primijetiti da je Dukićev tekst sam za sebe dobro sročen, nudi brojne manje pozna-te informacije, te uvid u polemi-ke i međusobne optužbe unutar poratne emigracije. Međutim, u članku je teško naći dodirnu toč-ku s Bogoslovijom ili „organizi-ranim filozofsko-teološkim stu-dijem“ – kako podnaslov knjige određuje njezin sadržaj.Neka bude dopuštena još poneka primjedba o ovoj samim sadržajem, dobroj knjizi. Prije svega, za nju je čini se bilo krat-ko razdoblje od 20 godina nakon knjige o stogodišnjici. Neki se tekstovi mogu objaviti kao zaseb-ne cjeline, kao: prikazi umjetnič-kih sadržaja crkve s dodatkom i o 507ostalim umjetninama Bogoslovi-je; te o Fakultetu o kojem uvodni dio ima 14 stranica dokumenata bez popratnih dodataka i jedan samo načelni tekst, te dvije reče-nice u Predgovoru, gdje se Fakul-tet samo spominje.Nadalje, knjizi nedostaju još neke teme makar na nekoliko stranica, a evo barem dvije. Prva se odnosi na nedostatak članka o ulozi časnih sestara koje su go-dinama radile u Bogosloviji daju-ći svoj doprinos funkcioniranju ove ustanove. Druga tema se tiče doprinosa Bogoslovije u ratnom okruženju Sarajeva 1992.-1995. Na stotine osoba tu je danima nalazilo sigurnost među debe-lim zidovima; te zahvaljujući Na-pretku i Bogosloviji podijeljeno je 403.000 obroka, druge hrane i lijekova komu god je trebalo, a svima je trebalo. Sarajevo to ne zaboravlja, a u knjizi je zaborav-ljeno – kao da nije ni bilo.Uporaba knjige bila bi olak-šana da su na kraju načinjeni indeksi imena i pojmova, što je uobičajeno za ovakvu vrstu publi-kacija.Konačno, unatoč svim nave-denim dobronamjernim primjed-bama, knjiga je vrijedan svjedok i spomen jednog vremena Vrhbo-sne. Autorima tekstova i prire-đivačima ostaje priznanje uz već spomenutu poslovicu: Habent sua fata	libelli! Tomislav JozićNOvO IZDANJE TOMIĆEvA KOMENTARA OTKRIVENJACelestin TOMIĆ, Otkrivenje. Ko-mentar. 2. izdanje o petoj obljet-nici smrti autora, Zagreb: Veritas, 2011., 399 str.Kao što podnaslov govori, Hrvatska provincija sv. Jeronima franjevaca konventualaca izda-la je o petoj obljetnici smrti svo-jega člana dr. Celestina Tomića (1917.-2006.) njegov egzegetski komentar Otkrivenja koji je prvi puta objavljen 1997. Autor je bio profesor Staroga zavjeta na Ka-toličkom bogoslovnom fakultetu u Zagrebu od 1953. do 1988. te dugogodišnji suradnik mjeseč-nika Veritas koji izdaju Hrvatski konventualci. Plod te bibličarske djelatnosti je niz od dvadesetak knjiga o različitim temama Staro-ga i Novoga zavjeta te tri klasična priručnika za studente teologije (Pristup Bibliji; Poruka spasenja Svetog	 pisma	 Starog	 zavjeta; Sa-vao Pavao).  Kvalitetna novost ovog izda-nja je „Predgovor“ Bonaventure Dude (str. 5-14) koji je za svoje studente na KBF-u u Zagrebu iz-dao skripta Iz	 Apokalipse god. 1966. te pri završetku svoje pro-fesorske službe zaželio i sam na-pisati komentar Otk, ali živeći u Zagrebu nije mogao doći do knji-ga i članaka koje je smatrao nuž-nima. U ovom Predgovoru vrlo živahno predstavlja Otkrivenje Recenzije - Book reviews

120 godina teološkoga studija: Darko TOMAŠEVIĆ (ur.), „120. obljetnica Bogoslovije. Znanstveni skup povodom obilježavanja 120. obljetnice organiziranog filozofsko-teološkog studija na Vrhbosanskoj katoličkoj bogosloviji (Sarajevo, 16. listopada 2010.)“, Sarajevo: KBF Sarajevo, 2011., 288 str.

Abstract

Similar works

Full text

Available Versions

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia