Galić Bešker, Irena

Croatian

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia

1994 7  /  2 0 2 1Tragom prošlosti: obiteljska knjižnica Patačićevih kao dar akademijskoj knjižnici u ZagrebuI R E N A  G A L I Ć  B E Š K E R1. UvodOd samih početaka knjižnični fond da-našnje Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu izgrađivan je darovima. Jedna od darivateljica bila je i grofica Eleonora Pata-čić (1770. – 1834.), supruga velikog župana Požeške biskupije Bartola Patačića (1766. – 1817.) i kći Franje Patačića. Na temelju dvaju popisa dostupnih u knjižničnom arhivu istraživači su smatrali da je Eleo-nora Patačić građu darovala u dva navrata. U opisu darovane knjižnične građe osla-njat ćemo se na podatke koji su sačuvani u analima knjižnice Kraljevske akademije u Zagrebu te u knjižničnom arhivu iz 1835. godine. Prema mjerodavnom popisu daro-vane građe dar grofice Patačić iz 1818. obu-hvaća 643 naslova i 906 knjižnih svezaka.1 Najveći broj darovanih knjiga su seicentine (knjige tiskane u 18. stoljeću), a najma-nji broj darovanih knjiga su cinquecentine 1 Usp. Catalogus librorum, quos Academiae Regiae Zagrabien-sis donaverunt … (R 3559), 34. (16. stoljeće).2 Prema katalogu darovanih knjiga iz 1835. godine grofica Patačić aka-demijskoj je knjižnici darovala 784 naslova u 1778 svezaka. Najstarija darovana knjiga iz obiteljske knjižnice je postinkunabula Flos ultimarum voluntatum djelo pravnog sadržaja, kojemu je autor talijanski prav-nik Rolandino de’ Passaggeri. Otisnuo ju je 1. 8. 1502. godine venecijanski tiskar Gio-vanni Battista Sessa. Pisane tragove o nje-zinu čitanju na prvom listu knjižnog bloka ostavili su Matija i Bartol Patačić. 2. Knjižnica obitelji PatačićObiteljsku knjižnicu Patačićevih či-nila su djela različitog sadržaja i različite namjene. Na temelju dostupnih popisa darovane građe te na temelju istraživanja knjižničnog fonda Nacionalne i sveučilišne 2 Brojčani omjer izgleda ovako: imamo 89 knjiga tiskanih u 15. stoljeću, 133 knjige tiskane u 17. stoljeću, 369 knjiga tiskanih u 18. stoljeću, 21 knjigu tiskanu u 19. stoljeću i 31 knjigu kojoj nije za-bilježena godina izdavanja. Popisane knjige su na latinskom (597), njemačkom (33), francuskom (7) i talijanskom (6) jeziku.200 4 7  /  2 0 2 1knjižnice u Zagrebu prikazat ćemo najzna-čajnija djela iz navedene knjižnice. Većina naslova iz obiteljske zbirke danas se čuva u Zbirci rukopisa Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu. Iz mnoštva naslova svakako je vrijedno spomenuti djela kla-sičnih pisaca (Homer, Ciceron, Kvintilijan, Livije, Lukrecije, Pindar, Tacit) te novovje-kovni roman Clelia koji je napisala fran-cuska spisateljica Madeleine de Scudéry. Vrijedne su spomena i humanističke povi-jesne kronike pisane u eneadama (Marco Antonio Sabellico) ili dekadama (Flavio Biondo, Antonio Bonfini), koje su ujedno važan izvor i za povijest hrvatskih ze-malja. Njemački povjesničari Johannes Leunclavius i Philippus Lonicer autori su povijesnih djela o Turcima, tiskanih u Frankfurtu. Djela tiskana u folio formatu također su bila dio obiteljske knjižnice. Di-plomat i povjesničar Ivan Žigmund Her-berstein, koji je bio u službi Maksimilijana I. i Karla V., napisao je jedno od prvih djela o Rusiji koje je do danas ostalo sačuvano u fondu Nacionalne i sveučilišne knjiž-nice u Zagrebu. Među sačuvanim djelima u obiteljskoj knjižnici nisu bila rijetka ni djela praktične namjene, poput Fuchsova3 djela o biljnim vrstama ili Heresbachova o životu na ladanju. Među 643 naslova knjiga koje su 1818. godine darovane aka-demijskoj knjižnici zabilježena su samo dva naslova na hrvatskom jeziku: Decre-3 Njemački botaničar Leonhard Fuchs (1501. – 1566.) popi-sao je više od 500 biljnih vrsta u djelu De historia stirpium commen-tarii insignes. Po njemu je nazvana biljka fuksija, otkrivena na ame-ričkom kontinentu i na Novom Zelandu.Sl. 1. Darovnica grofice Eleonore Patačić kojom primjerke iz obiteljske knjižnice daruje prethodnici današnje Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, a naziva je Kraljevskom akademskom i nacionalnom knjižnicom u Zagrebu (Regia Academico-Nationalis Bibliotheca). Uz tekst darovnice priložen je abecedni popis darovanih naslova, kojih je ukupno 643 Izvor podataka: Catalogus librorum Academiae Regiae Zagrabienis annis 1777 et 1818 donatorum (Zbirka rukopisa i starih knjiga, R 3559)2014 7  /  2 0 2 1tum koterogaie Verbewczi Istvan diachki popi-szal (Nedelišće, 1574.) i Kratek navuk illiti vuputyenye kak dudovo belo drevo zassagyati (Zagreb, 1768?). Prvo djelo je Pergošićeva kajkavska prilagodba pravnog priručnika kojemu je autor ugarski pravnik Istvan Werbőczy. Drugo anonimno djelo sadrži praktične upute o sadnji dudova drva. Za-jedno s drugih devet knjiga na hrvatskom jeziku, Kratek navuk nalazi se na popisu darovanih knjiga grofice Patačić iz 1835. godine.4 U analima akademijske knjižnice popisana su djela hrvatskih autora koji su pisali latinskim jezikom. Od dva, tri ili više primjeraka tih djela u fondu Naci-onalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu barem jedan potječe iz obiteljske knjiž-nice Patačićevih. Povijesno djelo u šest knjiga, koje je napisao grof Juraj Ratkaj iz Velikog Tabora objavljeno je 1652. u Beču. Naslov mu je Memoria regum et banorum regnorum Dalmatiae, Croatiae et Sclavoniae i važan je izvor za proučavanje hrvatske povijesti. Spomenica o Ugarsko-ilirskom kolegiju, koju su napisali Juraj Patačić i Petar Crnković,5 objavljena je 1699. u Bo-logni pod naslovom Gloria collegii Ungaro Illyrici Bononiae fundati. Među polazni-cima Ugarsko-ilirskoga kolegija u Bologni od njegova osnutka do 1699. godine zabi-lježeno je nekoliko zagrebačkih biskupa i plemića iz sjeverne Hrvatske. Iz obitelj-ske loze Patačić Kolegij su polazili Matija i Juraj, braća grofičina supruga Bartola Patačića. Teološka disertacija o Kristovu uskrsnuću, koju je napisao isusovac Matija Purulić tiskana je u Trnavi 1752.6 Iste go-4 O ovim ćemo knjigama pisati u daljnjim odlomcima ovog rada.5 Juraj Patačić i Petar Crnković pisali su spomenicu kao zagre-bački kanonici. Obojica su pohađali Ugarsko-ilirski kolegij u Bolo-gni. Crnković je bio još i požeški prepošt, apostolski protonotar te rektor spomenutoga kolegija. Patačić je kasnije postao bosanskim biskupom (1703. – 1716.). S Eleonorom Patačić bio je rodbinski po-vezan kao stric njezina supruga Bartola. 6 U Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu sačuvan je samo jedan primjerak Purulićeve disertacije o Kristovu uskrsnuću (RIIF-8°-696) i na njemu je zabilježen rukopisni ex libris Baltazara Krčelića. U analima akademijske knjižnice (R 3559) Purulićeva di-sertacija nalazi se i na popisu Krčelićevih darova, ali i na popisu da-dine u Beču je objavljeno djelo pavlina Jo-sipa Bedekovića, u kojemu obrazlaže da je međimurska Štrigova bila rodno mjesto svetog Jeronima. Djelo je objavljeno pod naslovom Natale solum magni ecclesiae doc-toris sancti Hieronymi in ruderibus Stridonis occultatum (…) cum vita ejusdem purpurati Dalmatae per a. r. p. Josephum Bedekovich. Lučićevo djelo De regno Dalmatiae et Croa-tiae libri također je bilo na popisu darova-nih knjiga grofice Patačić, međutim nije navedeno o kojem je izdanju riječ.7 Godine 1770. objavljena su dva Krčelićeva povije-sna djela, koja su bila dio obiteljske knjiž-nice Patačićevih i do danas se čuvaju u Zbirci rukopisa i starih knjiga Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu. U povi-jesnom djelu De regnis Dalmatiae, Croatiae, Sclavoniae Notitiae praeliminares Krčelić do-nosi pregled političke povijesti Hrvatske do 1606. godine. Prvi dio Krčelićeva djela o zagrebačkoj crkvi objavljen je 1770. godine pod naslovom Historia cathedralis ecclesiae Zagrabiensis. Djelo o povijesti zagrebačke crkve od 11. do 17. stoljeća Krčelić je dovr-šio još 1754. godine. Svoje povijesno djelo o zagrebačkoj crkvi Krčelić je pisao služeći se ostavštinom Pavla Rittera Vitezovića. Pravni pisac Josip Keresturi također je bio zastupljen kao autor u obiteljskoj knjižnici Patačićevih. Njegovo dvosveščano djelo In-troductio in opus collectionis normalium con-stitutorum (Beč, 1788.) sadrži komentare o upravnim reformama i zakonima Jo-sipa II. Polemički intonirana knjižica Ti-tuša Brezovačkog Authoris et reflexionum de cleri Zagrabiensis per nob. d. Hierony-mum Szabadhedyi propositarum confutatio per … Titum Brezovachky … opposita (Za-greb, 1793.) također je pripadala obitelj-rova grofice Patačić. Vjerojatno je primjerak Purulićeve teološke di-sertacije izvorno pripadao Krčeliću, ali moguće da ga je posudio net-ko od obitelji Patačić pa je onda 1818. godine zajedno s drugim pri-mjercima bio darovan akademijskoj knjižnici.7 Danas se u Zbirci rukopisa i starih knjiga čuvaju prvo (1666.) i treće amsterdamsko izdanje (1668.) te bečko izdanje (1758.) Luči-ćeva djela, objavljena samostalno. Osim ovih izdanja, u Zbirci ruko-pisa i starih knjiga čuva se i edicija Scriptores rerum Hungaricarum, u čijem je trećem svesku objavljeno Lučićevo povijesno djelo. 202 4 7  /  2 0 2 1skoj knjižnici Patačićevih. U njoj autor piše protiv reforme koju je iznio svećenik Jero-nim Szabadhedyi. Latinska zbirka pjesama akademijskog profesora Franje Sebasti-janovića Poemata (Budim, 1805.) i povije-sno djelo Josipa Mikocija Otiorum Croatiae liber unus (Budim, 1806.) također su popi-sana u analima akademijske knjižnice. Mi-kocijevo povijesno djelo objavljeno je po-sthumno. Bivši isusovac, Mikoci je 1783. – 1798. godine djelovao kao akademijski knjižničar. S obiteljskom knjižnicom Pata-čićevih u tadašnju akademijsku knjižnicu prispjela su prva tri sveska djela Illyricum sacrum, objavljena u Veneciji. Isusovac Da-niele Farlati nije jedini radio na opsežnom djelu o crkvenoj povijesti iako su prva tri objavljena pod njegovim imenom. Rad na djelu o crkvenoj povijesti započeo je Filipo Riceputi, nastavio ga Daniele Farlati, a na-kon njega na djelu je radio Giacomo Co-leti. U prva dva sveska autor donosi povi-jest Salonitanske crkve, a u trećem dijelu donosi povijest Splitske crkve. Vremenom su nabavljeni preostali svesci djela Illyri-cum sacrum tako da se u Zbirci rukopisa i starih knjiga čuva svih osam svezaka ovog povijesnog djela, koji su objavljeni 1750. – 1819. godine, zajedno s devetom knjigom Coletijevih opazaka, koju je tiskao Frane Bulić 1909. godine. U analima akademij-ske knjižnice na popisu darovanih naslova grofice Patačić našla su se tri naslova fran-cuskih enciklopedijskih djela. Encyclope-die ou Dictionnaire raisone des sciences, des artes, et des metiers, prvi naslov s popisa, obuhvaćao je sedamnaest svezaka. Vjero-jatno se odnosi na prvo izdanje Francuske enciklopedije iako nigdje nije naznačena godina izdavanja. Drugi naslov na popisu obuhvaća jedanaest svezaka drugog izda-nja Francuske enciklopedije koje je pod naslovom Recueil de planches sur les scien-ces, les artes liberant et les artes mechaniques avec leur explication izlazilo u Livornu 1771. – 1778. godine. Treći naslov na popisu obu-hvaća dva sveska enciklopedijskog izdanja Encyclopédie nouvelle portative ou Tableau ge-neral des Connoisances, objavljenog u Parizu 1766. godine.3. Knjige na hrvatskom jeziku iz zbirke obitelji PatačićU nastavku teksta osvrnut ćemo se na deset naslova knjiga tiskanih hrvatskim jezikom, koji su zabilježeni u katalogu da-rovanih knjiga iz 1835. godine. Anonimni priručnik o uzgoju duda već smo spome-nuli, a uz njega ćemo spomenuti još tri pri-ručnika praktične namjene. Priručnik o uzgoju ovaca i duhana Razgovor, y navuk od dersanya, y hranyenya ovacz zatem od obde-lavanya duhana (Zagreb, 1771.) napisao je Sl. 2. Ex libris Patačićâ na naslovnoj stranici primjerka knjige iz 1502. Knjigu je čitao Eleonorin suprug Bartolomej (u. 1816./1817.), a prije njega čitao ju je Matija Patačić, uz čije je ime zapisana godina 1689. Matija Patačić (1665. – 1715.) bio je sin Nikole III (u. 1674.), protonotara Kraljevstva Hrvatske i Slavonije i brat Baltazara III i Jurja III. Baltazar III Patačić (1663. – 1719.) bio je podžupan Varaždinske, Zagrebačke i Križevačke županije. Juraj III Patačić (u. 1716.) bio je đakovački biskup. Bartol Patačić i njegova supruga Eleonora bili su posljednji članovi obitelji Patačić.Izvor podataka: Rolandinus de Passageriis. Flos ultimarum voluntatum. Venetiis : Johannes Baptista Sessa, 1. VIII. 1551. [i. e. 1502.]. Zbirka rukopisa i starih knjiga, RI-8°-78.2034 7  /  2 0 2 1Jan Paul Vaclav. Priručnik s uputama o po-moći unesrećenima koji su životno ugro-ženi utapanjem, gušenjem ili ugrizom bi-jesne životinje objavljen je pod naslovom Potverdyeni nachini, za vu vodi vtoplen, za-dussene, y drugem nachinom neszrechne lyudi, najprilosnesse pomochi (Zagreb, 1780.). Grof Franjo Oršić Slavetički napisao je djelo o uzgoju ptica i o postupanju s njima Knisicza od baratanya z finki (Zagreb, 1798.). Osim praktičnih priručnika, u obiteljskoj knjiž-nici Patačićevih bila su i književna djela koja nabrajamo redoslijedom njihova izla-ženja. Nabožno djelo Tome Kempenca na kajkavski hrvatski preveo je jedan pavlin, a objavljeno je pod naslovom Od naszledu-vanya Kristussevoga (Zagreb, 1760.). U po-vijesnoj kronici Kronika aliti Szpomenek vszega szveta vekov na tri dele razdelyen (Za-greb, 1762.) Pavao Ritter Vitezović opisuje razdoblje od postanka svijeta do 1762. go-dine. Slijede dva djela objavljena u Beču 1771. godine na hrvatskom jeziku. Prvo od njih je Khinki nikoi kokhinkhinezianski koje je prijevod izvornog djela francuskog opata Gabriela François Coyera objavlje-nog na francuskom jeziku, a posredno ga je s njemačkog na hrvatski preveo Valpov-čanin Adam Tadija Blagojević. Drugo je kratak spjev Pjesnik putnik, u kojemu Bla-gojević piše o putovanju cara Josipa II. u Slavoniju njegovo je autorsko djelo. Por-tugalski isusovac Antonio Vieira autor je knjige propovijedi Pet kamenov preche Da-vidove (Zagreb, 1764.), koju je na hrvatski preveo zagrebački kanonik i biskupski vi-kar Juraj Reess. Djelo sadrži pet Vierinih propovijedi, koje su napisane kao stup-njevi počevši od samospoznaje do ufanja u vječnu radost. Osim pet Vierinih pro-povijedi, u djelu je otisnuta i propovijed o posljednjem sudu te propovijed isusovca Paula Segnerija. Prigodnica povodom in-stalacije požeškog župana Bartola 1805. godine sačuvana je u rukopisu (R 3281) i posljednja je na popisu djela na hrvatskom jeziku u obiteljskoj knjižnici. Sedam djela, koja su objavljena u Zagrebu, zabilježio je Adam Alojzije Baričević u kronološkom popisu izdanja zagrebačkih tiskara 1690. – 1800.8 Na njegovu se popisu nije našao jedino priručnik o pomoći životno ugro-ženim osobama iz 1780. godine. Među na-slovima djela na popisu iz 1835. godine zabilježen je još i Vrančićev peterojezični rječnik Dictionarium quinque nobilissima-rum linguarum (Venezia, 1595.). Od tri pri-mjerka Vrančićeva rječnika, koji se danas čuvaju u Zbirci rukopisa i starih knjiga, vjerojatno bi primjerak b mogao potjecati iz obiteljske knjižnice Patačićevih iako pisani ekslibris ne upućuje ni na jednog člana obitelji Patačić. Primjerak a potječe iz Gajeve knjižnice, a primjerak c kupljen je u 20. stoljeću. Vitezovićevo djelo Serbia illustrata i prigodnica Pisma u vrime poklada pivana u Poxegi godine 1805. sačuvane kao rukopisna djela. Prvo je djelo sačuvano u prijepisu koji je 1755. godine izradio Ivan Patačić (1729. – 1773.), veliki župan križe-vački, a drugo je djelo spjevano povodom instalacije Eleonorina supruga Bartola Pa-tačića za požeškog župana.4. ZaključakU radu smo donijeli pregled važnijih djela hrvatskih autora i djela pisanih hr-vatskim jezikom koja su danas dio cjelo-kupnog knjižnog fonda Nacionalne i sveu-čilišne knjižnice u Zagrebu, a za koja smo istraživanjem utvrdili da su 1818. godine pristigla kao dar grofice Eleonore Patačić. Potpuniji uvid u obiteljsku knjižnicu Pa-tačićevih dobit ćemo temeljitim istraživa-njem povijesti pojedinih primjeraka koji su danas integralni dio knjižnog fonda Nacio-nalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu. Na nekima od tih primjeraka članovi obitelji Patačić ostavili su ex libris sa svojim ime-nom i prezimenom.8 Usp. BARIČEVIĆ, Adam Alojzij: Catalogus librorum Zagrabiae impressorum ordine chronologico (rukopis R 3175)204 4 7  /  2 0 2 1Literatura i izvori · BARIČEVIĆ, Adam Alojzij: Catalogus librorum Zagra-biae impressorum ordine chronologico (Rukopis) · CATALOGUS librorum quos Academiae Regiae Zagra-biensis donaverunt … anno 1818… (Rukopis) · FANCEV, Franjo: Kr. sveučilišna knjižnica u Zagrebu. Zagreb : [s. n.,], 1925. · Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu. Arhiv Knjižnice, br. 1/1818. i br. 35/1835 · ROJNIĆ, Matko: Nacionalna i sveučilišna bibliote-ka. // Spomenica u povodu proslave 300 godišnjice Sveučilišta u Zagrebu I, Zagreb: Sveučilište, 1969., 573–623. 

Tragom prošlosti: obiteljska knjižnica Patačićevih kao dar akademijskoj knjižnici u Zagrebu

Abstract

Similar works

Full text

Available Versions

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia