Lazić, Ladislav

Vanić, Lana

Zovko Brodarac, Zdenka

Croatian

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia

115OSVRTI, Kem. Ind. 71 (1-2) (2022) 106–117  Metalurški fakultet Sveučilišta u Zagrebu jedina je znan-stveno-nastavna ustanova u Republici Hrvatskoj koja, poštujući kulturu kvalitete, na preddiplomskoj, diplom-skoj, poslijediplomskoj i stručnoj razini pruža visokoškolsko obra-zovanje iz područja metalurgije i materijala, industrijske ekologije i sigurnosti, zdravlja na radu i radnog okoliša, a organizacijom savjetovanja, seminara, radionica, javnih tribina i predavanja su-stavno provodi program cjeloživotnog obrazovanja i usavršavanja te pruža potporu gospodarskim subjektima metalurške, metalo-prerađivačke, brodograđevne i ljevačke industrije. Metalurgija – pojam i značajPovijest metalurgije seže čak 6000 god. pr. K. kad je zabilje-žen prvi čovjekov susret s bakrom. Metalurgija (prema grč. μεταλλoυργεĩν: kopati rude), gospodarska je i znanstvena djelat-nost koja se bavi dobivanjem i primjenom metala i njihovih slitina. Kao znanstveno polje spada u područje tehničkih znanosti te obu-hvaća grane procesne, mehaničke te fizičke metalurgije. Procesna (ekstraktivna) me-talurgija obuhvaća redukciju metala iz ruda te njihovu rafinaciju, odnosno izdvajanje, proči-šćavanje, legiranje, lijevanje, obliko-vanje metala, a sve radi dobivanja poluproizvoda ili gotovih proizvoda. Mehanička (prera-đivačka) metalur-gija bavi se obliko-vanjem metala u plastičnom ili čvr-stom stanju koriste-ći se tehnološkim postupcima poput valjanja, prešanja, kovanja, savijanja i izvlačenja metala. Fizička metalurgija bavi se utvrđivanjem fizikalnih i kemijskih za-konitosti ponašanja metalnih materijala tijekom obrade, prerade, ispitivanja i primjene. Obuhvaća kristalografiju, mehanička ispiti-vanja, određivanje fizikalnih karakteristika, metalografiju i druge postupke pri ispitivanju metala odnosno gotovih proizvoda, a u svrhu predviđanja njihove kvalitete, planiranja proizvodnih pro-cesa i uvjeta korištenja.1Metalurška proizvodnja smatra se pokretačem razvoja svjetske eko-nomije. Prema podatcima Državnog zavoda za statistiku i FINA-e te na osnovi analize Sektora za financijske institucije, poslovne in-formacije i ekonomske analize Hrvatske gospodarske komore za 2020., u strukturi hrvatske industrijske proizvodnje primarna pro-izvodnja metala iznosi svega 1,8 %, kao posljedica nepostojanja ekonomski isplativih nalazišta primarnih sirovina i tržišnih fluk-tuacija njihove cijene, ali i nedostatka suvremenih proizvodnih kapaciteta. Međutim, valorizacija i izvozna komponenta gotovih metalnih proizvoda ističe se visokim udjelom od gotovo 8,6 % te proizvodnjom strojeva i uređaja s 3,2 %, dok proizvodnja prije-voznih sredstava i motornih vozila, prikolica i poluprikolica zajed-no čine 1,9 %. Ukupno, metaloprerađivačka industrija temeljem ishoda ključnih poddjelatnosti u 2020. čini 15,5 % industrijske proizvodnje RH. Budući da je metaloprerađivačka industrija izra-zito izvozno orijentirana, navedeno ukazuje na to da je i opseg proizvodnje orijentiran potrebama inozemnih proizvođača go-tovih proizvoda. Tome u prilog ide i visok udio dje-latnosti metalske industrije u uku-pnom robnom izvozu RH, čiji je udio u 2020. iznosio gotovo 24 %.Konkurentnost je moguće temeljiti na suvremenoj tehnologiji, učin-kovitim proizvod-nim postupcima, ali isto tako i visokokvalificira-noj radnoj snazi. Sve to zahtijeva ulaganje u infra-strukturu i obra-zovne studijske programe koje Metalurški fakultet usmjerava ka stjecanju, prije svega, praktičnih znanja i vještina s naglaskom na razvoj i primjenu suvremenih materijala i tehnologija. Aktivnosti istraživanja i razvoja te prijenosa znanja, koje aktivno provodimo, uz inovativnost, kreativnost i fleksibilnost, nužne su da bi gospo-darstvo postalo konkurentnije. Razvoj društva moguće je temeljiti isključivo na čvrstoj, neraskidivoj poveznici visokoobrazovnog su-stava i proizvodnih djelatnosti.Povijesni razvoj Metalurškog fakultetaBudući da Metalurški fakultet pripada skupini fakulteta tehnič-kog područja, potrebno se osvrnuti na temelje visokoškolskog tehničkog obrazovanja na tlu Republike Hrvatske. Osnivanjem Kraljevske tehničke škole 15. veljače 1919., postavljeni su temelji visokoškolskog tehničkog obrazovanja u Hrvatskoj. U posljednjim 60. godina studijskih programa Metalurškog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu – I. dioZ. Zovko Brodarac,* L. Lazić i L. VanićSveučilište u Zagrebu Metalurški fakultet Aleja narodnih heroja 3 44 000 Sisak* Prof. dr. sc. Zdenka Zovko Brodarac e-pošta: zovko@simet.unizg.hrSlika 1 – Analiza strukture hrvatske industrijske proizvodnje u 2020. godini,  izvor: DZS, obrada HGK116   OSVRTI, Kem. Ind. 71 (1-2) (2022) 106–117desetljećima 19. st. naglo se počinju razvijati razne grane tehni-ke. Iz razloga što se stručni inženjerski kadar školovao isključivo u inozemstvu, Društvo inžinira i arhitekata u Zagrebu, osnovano 1878., dalo je poticaj da se organizira školovanje inženjerskog kadra u Hrvatskoj. Predstavka u smislu prijedloga za osnivanje Tehničke visoke škole upućena je 1989. hrvatskom banu Karlu grofu Khuen-Hedervaryju, a predstavka za osnivanje Tehničkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu 1909. novom banu Teodoru gro-fu Pejačeviću. Međutim, zbog neujednačenih stavova tadašnjih dionika i nestabilnih političkih prilika ta ideja nije realizirana. Po završetku Prvog svjetskog rata i proglašenja Kraljevine Srba, Hrva-ta i Slovenaca (SHS), osnovano je Povjereničko vijeće Kraljevine SHS te je ustrojena Pokrajinska uprava za Hrvatsku i Slavoniju. Za povjerenika je izabran dr. sc. Milan Rojc, predstojnik odjela za bogoštovlje i nastavu u Hrvatskoj vladi. Inače je zaslužan za ra-zvoj školstva, a posebice se zauzeo za osnivanje Tehničke visoke škole te dao izraditi Zakonsku osnovu o ustrojstvu škole. Prema tome, njegovim zalaganjem Povjereničko vijeće Kraljevine SHS u Zagrebu osnovalo je Kraljevsku tehničku visoku školu neovisnu od Sveučilišta u Zagrebu. Uslijed centralističkih nastojanja režima u Beogradu da se smanji broj odjela pa čak i fakulteta na Sveuči-lištu, poduzete su protumjere uz veliku pomoć tadašnjeg ministra prosvjete dr. Stjepana Radića, koji je predložio stabilizaciju Teh-ničke visoke škole i osiguranje autonomije Zagrebačkog sveučili-šta donošenjem financijskog zakona kojim je Tehnička škola po-stala fakultet Sveučilišta u Zagrebu. Tehnički fakultet Sveučilišta u Zagrebu počelo je djelovati ak. god. 1926./27.Zbog značajnih rudarskih i metalurških aktivnosti na hrvatskom tlu, prof. dr. sc. Franjo Hanaman, profesor anorganske kemijske tehnologije i metalurgije na Tehničkom fakultetu, predložio je Savjetu Tehničkog fakulteta, uz poticaj predstojnika tadašnjeg banovinskog Odjela za rudarstvo ing. Nikole Belančića, osniva-nje Odjela za rudarstvo i metalurgiju. Odjel je osnovan 1939., a za starješinu Odjela imenovan je prof. Hanaman. U ak. god. 1939./40. otvoren je Rudarski smjer, studij u trajanju od osam se-mestara. Za sljedeću akademsku godinu bilo je planirano pokre-tanje Metalurgijskog smjera, što nije realizirano, poglavito, zbog smrti prof. Hanamana.Intenzivni industrijski razvitak na hrvatskom tlu nakon završetka Drugog svjetskog rata nametnuo je potrebu bržeg osposobljava-nja visokostručnih i specijaliziranih kadrova u tehničkom područ-ju. U Sisku je naglasak dan na razvitak metalurške proizvodnje i preradu nafte. Jedan od osnovnih problema bio je nedostatak kadrova u tim djelatnostima. Iz tog razloga, u smislu obrazovanja inženjerskog kadra, prve aktivnosti započele su u ljeto 1958., uz nastojanja za osnivanjem Tehničke visoke škole s metalurškim i tehnološkim smjerom. Međutim, odustalo se od tog rješenja te se pristupilo osnivanju odjela u Sisku Tehnološkog fakulteta u Za-grebu i to Metalurškog odjela i Tehnološko pogonskog odjela za naftu. Visokoškolska nastava oba spomenuta odjela Tehnološkog fakulteta započela je u Sisku ak. god. 1960./61. kad je upisano 89 studenata (49 studenata metalurgije i 40 studenata na naft-nom smjeru). Veliku pomoć u osnivanju i razvoju, posebice u prvim godinama odvijanja visokoškolske nastave u Sisku, pruža matični Tehnološki fakultet u Zagrebu izravnim sudjelovanjem u nastavi, organizaciji i formiranju laboratorija te podizanju na-stavnog kadra. Godine 1963. dolazi do preustroja Tehnološkog fakulteta u Zagrebu, pri čemu se visokoškolska nastava u Sisku odvija u dva odjela: Metalurški odjel i Kemijsko-tehnološki odjel za naftu. Krajem 60-ih godina prošlog stoljeća dolazi do izražaja problem prostora zbog povećanja broja studenata radi izvođenja nastave na sva tri stupnja, što se rješava dobivanjem novog kori-snog prostora (oko 620 m2) u Institutu za metalurgiju Željezare Sisak. Do sljedećeg preustroja Tehnološkog fakulteta u Zagrebu dolazi 1974. kad se ukidaju dotadašnji odjeli u Sisku te se Meta-lurški odjel transformira u Osnovnu organizaciju udruženog rada (OOUR) Metalurško inženjerstvo, kao jedan od šest OOUR-a Tehnološkog fakulteta. Osnovna djelatnost OOUR-a Metalurško inženjerstvo je znanstveno-nastavna iz područja metalurškog inženjerstva i srodnih disciplina. Novo preustrojstvo, kao poslje-dica društvenih kretanja, s ciljem pronalaženja organizacijskog oblika povezivanja visokoškolskog obrazovanja u području me-talurgije i znanstvenoistraživačkog rada, slijedi 1979. integraci-jom OOUR-a Metalurško inženjerstvo i Instituta za metalurgiju te nastaje Radna organizacija (RO) Institut za metalurgiju Sisak u okviru Složene organizacije udruženog rada (SOUR) Metalurškog kombinata (MK) Željezare Sisak. Time se RO Institut za metalur-giju Sisak sastoji od dva OOUR-a (OOUR Metalurški fakultet i OOUR Tehničko-uslužne djelatnosti) i Radne zajednice (RZ) za opće poslove. Integracijom se dobiva veća potpora u organizaciji i financiranju nastavnog, znanstvenog i stručnog rada, dok Me-talurški fakultet i kadrovski ojačava, dobiva se više laboratorija za korištenje, olakšava nabava nove opreme itd. Integriranjem Instituta za metalurgiju i OOUR-a Metalurško inženjerstvo, u na-stalom OOUR-u Metalurški fakultet došlo je do povećanja broja stručnog osoblja koje nije sudjelovalo u nastavi. Od ukupno 107 Slika 2 – Razvoj nastavne djelatnosti i polja metalurgija i Metalurškog fakulteta2–4117OSVRTI, Kem. Ind. 71 (1-2) (2022) 106–117  zaposlenih u ak. god. 1979./80. samo 57 djelatnika radi u nastavi kao izabrano znanstveno-nastavno i nastavno osoblje. Znanstve-no-nastavno vijeće (ZNV) Metalurškog fakulteta konstituirano je 3. studenoga 1978. Na temelju Zakona o visokom obrazovanju Metalurški fakultet postaje 1. veljače 1979. jedna od 56 samo-stalnih članica Sveučilišta u Zagrebu. U godini 1979. Metalurški fakultet ima 14 doktora znanosti, od čega šest doktora iz područ-ja metalurgije. Budući da ZNV Metalurškog fakulteta u to vrijeme još ne ispunjava zakonske uvjete koji bi omogućili provođenje izbora u zvanja nastavnika i postupke za stjecanje magisterija i doktora znanosti, 1981. Sveučilište u Zagrebu donosi odluku o konstituiranju zajedničkog ZNV-a Metalurškog fakulteta u Sisku i Rudarsko-geološko-naftnog fakulteta u Zagrebu za provođenje spomenutih postupaka. Dana 14. rujna 1987. konstituirano je novo ZNV Metalurškog fakulteta, od kad Metalurški fakultet is-punjava sve propisane uvjete za provođenje postupka stjecanja doktorata znanosti i može provoditi taj postupak za znanstveno polje metalurgije u području tehničkih znanosti, kao i postupak izbora u znanstvenoistraživačka zvanja tog područja te davati mi-šljenje o postupcima izbora u znanstveno-nastavna zvanja za isto znanstveno područje. Stupanjem na snagu Zakona o poduzeći-ma (1989.) dolazi do preobrazbe SOUR-a MK Željezare Sisak, tako da RO Institut za metalurgiju postaje istraživačko-razvojni institut (IRI d. o. o.) s Metalurškim fakultetom kao sektorom (bez pravne osobnosti) toga poduzeća (1989. – 1991.), a istodobno ostaje članicom Sveučilišta u Zagrebu. Od kraja 1978. do 1991. organizacija i upravljanje Metalurškim fakultetom odvijala se na trima strukturnim razinama: znanstvenoj, istraživačko-razvojnoj i poslovodnoj. U ak. god. 1990./91. Metalurški fakultet se odvaja iz SOUR-a MK Željezare Sisak i 1. lipnja 1991. postaje samo-stalna znanstveno-nastavna organizacija Sveučilišta u Zagrebu za sljedeće aktivnosti: znanstveno-nastavnu, u području tehničkih znanosti (metalurgija); znanstvenoistraživačku, u području me-talurgije, kemijskog inženjerstva i drugih tehničko-tehnoloških područja relevantnih za područje metalurgije; pomoćne znan-stvenoistraživačke djelatnosti. Činom osamostaljenja, Metalurški fakultet nakon gotovo 31 godine odvijanja visokoškolske nastave metalurgije u Sisku, prošavši kroz brojne organizacijske oblike, postaje punopravna samostalna sastavnica Sveučilišta u Zagrebu. Tad je na Metalurškom fakultetu bilo ukupno upisanih 119 stu-denata, a u prvu je godinu upisan 61 student. Od 1991. mijenja se i unutarnja organizacija Metalurškog fakulteta, tako da se rad organizira putem Zavoda za materijale i Zavoda za metalurgi-ju. Kao tijelo upravljanja djeluje stručni kolegij koji čine dekan, prodekan, tajnik i predstojnici zavoda. Formirano je Znanstve-no-nastavno vijeće Metalurškog fakulteta, a dužnost predsjednika Vijeća obnaša dekan. Tijekom razvitka Metalurškog odjela, Me-talurškog inženjerstva, odnosno Metalurškog fakulteta, broj ka-tedri i zavoda se mijenjao (a neki su mijenjali i naziv) u skladu s brojem nastavnih predmeta, nastavnika i suradnika. Na temelju Pravilnika o utvrđivanju znanstvenih područja i polja Ministarstva znanosti i tehnologije Republike Hrvatske (NN 29/97) i Statuta Metalurškog fakulteta donesenog 28. veljače 1997., od 1. listopa-da pa sve do danas, Metalurški fakultet čine tri zavoda: Zavod za procesnu metalurgiju, Zavod za mehaničku metalurgiju i Zavod za fizičku metalurgiju. Tijekom djelovanja Metalurškog fakulteta u okviru Instituta za metalurgiju (1979. – 1989.), odnosno Istra-živačko-razvojnog instituta (1989. – 1991.) Željezare Sisak, ak-tivnosti Fakulteta odvijale su se i u tim institucijama. Otvorenjem stečajnog postupka nad trgovačkim društvom Željezara Sisak d. d. u 1991. praktično prestaje suradnja s nekadašnjim Institutom za metalurgiju. Jedan dio znanstvenoistraživačke opreme prenesen je u dvije zgrade Metalurškog fakulteta.Literatura1. L. Lazić, Z. Zovko Brodarac, uredništvo, Enciklopedijska natuknica: metalurgija, Hrvatska tehnička enciklopedija, Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2021.,  URL: https://tehnika.lzmk.hr/metalurgija/.2. Z. Zovko Brodarac, Godišnje izvješće dekanice o radu Metalurškog fakulteta za akademsku 2019./2020. godinu, 2020., prezentacija, 5. 12. 2020.3. Z. Zovko Brodarac, N. Dolić, A. Begić Hadžipašić, Lj. Slokar Benić, I. Ivanić, J. Baleta, I. Brnardić, L. Vanić, Izvještaj o radu Metalurškog fakulteta za akademsku 2019./2020. godinu, 5. 12. 2020.4. Monografija1960. – 2010: 50 godina studija metalurgije, Sveučilište u Zagrebu Metalurški fakultet, ur. M. Gojić, 2010.Knjigu je moguće kupiti po cijeni od 200,00 kn  (PDV uključen).Narudžbe se primaju telefonom (095/9060–959) ili  elektroničkom poštom (hdki@hdki.hr)Studenti ostvaruju 50 % popusta uz predočenje indeksa, a članovi Društva 20 %.Srećko Tomasgodina VUKOVAR 1978. – 2018.RUŽIČKINIH DANA

Osvrti: 60. godina studijskih programa Metalurškog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu – I. dio

Abstract

Similar works

Full text

Available Versions

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia