Pentek, Tibor

Croatian

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia

95Nova meh. šumar. 42(2021)T. Pentek Prof. dr. sc. Dragutin Pičman (12. 3. 1948. – 4. 9. 2021.) (95–96)Otvoreni pristup – Open access  In MemoriamProf. dr. sc. Dragutin Pičman (12. 3. 1948. – 4. 9. 2021.)Još uvijek se, s nevjericom i tugom u srcu, prisje-ćamo	4.	rujna	ove	godine,	kada	nas	je	sve	neugodno	iznenadila,	zatekla	i	rastužila	vijest	da	je	u	74.	godini	života	preminuo	Dragutin	Pičman,	ugledni	profesor	u mirovini Fakulteta šumarstva i drvne tehnologije Sveučilišta	u	Zagrebu.	Odlaskom	profesora	Dragutina	Pičmana	svi	smo	jako	mnogo	izgubili:	obitelj	dragoga,	brižnoga	i	pu-noga razumijevanja supruga, oca i djeda; kolegice i kolege susretljivoga kolegu s kojim su mogli otvore-no	 i	 iskreno	raspravljati	o	stručnim,	ali	 i	o	drugim,	životnim,	 svakodnevnim	 temama;	 prijatelji	 pristu-pačnu	 osobu	 koja	 je	 uvijek	 bila	 spremna	 saslušati,	dati	 savjet	 i	 pružiti	 podršku	 u	 najtežim	 trenucima	u kojima se pravi prijatelji prepoznaju;  Fakultet  šu-marstva i drvne tehnologije nastavnika koji je dugi niz godina bio omiljeni profesor mnogih generacija studenata; šumarska struka cijenjenoga znanstveni-ka	i	stručnjaka,	a	svi	zajedno	iznimna	čovjeka	širokih	obzora,	čovjeka	blage	naravi	te	velika	i	dobra	srca.Profesor	 Dragutin	 Pičman	 rođen	 je	 12.	 ožujka	1948.	 godine	u	Karlovcu.	Osnovnoškolsko	 obrazo-vanje	stekao	je	u	Pisarovini,	a	srednjoškolsko	obra-zovanje završetkom gimnazije u Karlovcu. Školova-nje	je	nastavio	na	Šumarskom	fakultetu	Sveučilišta	u Zagrebu gdje je na Šumarsko-gospodarskom odje-lu	diplomirao	29.	siječnja	1974.	godine.	U	kolovozu	iste	godine	profesor	Pičman	se,	kao	mladi	inženjer	pripravnik,	zaposlio	u	Rasadniku	»Mirkovec«	Poljo-privredne	zadruge	u	Začretju,	u	koje	je	svakodnev-no	putovao	iz	Zagreba.	Nakon	pripravničkoga	staža	postao je voditelj proizvodnje bilja, a radio je i na po-slovima	projektiranja	novih	i	održavanja	postojećih	hortikulturnih	 objekata.	 U	 rasadniku	 »Mirkovec«	ostao	je	do	početka	rujna	1977.	godine.	Od	3.	listopada	1977.	profesor	je	bio	zaposlen	kao	asistent	na	Šumarskom	 fakultetu	Sveučilišta	u	Za-grebu, na Katedri za šumska transportna sredstva i	 građevinarstvo,	 na	 kolegiju	 Šumska	 transportna	sredstva (danas Šumske prometnice). Otada, pa sve do	odlaska	u	zasluženu	mirovinu	1.	listopada	2013.	godine, traje njegova bogata i plodonosna nastavna, znanstvena	i	stručna	karijera	na	Šumarskom	fakul-tetu u Zagrebu.Vrlo	je	teško,	gotovo	pa	i	nemoguće,	u	nekoliko	re-čenica	iskazati	bogatstvo	nastavno-znanstveno-struč-ne	 karijere	 našega	 profesora	 Dragutina	 Pičmana	 te	predanost	dužnostima	koje	je	obnašao	tijekom	svojega	36-godišnjega	rada	na	Šumarskom	fakultetu.Profesor	 je	 na	matičnom	 Fakultetu	magistrirao	1983.	 godine,	 a	 doktorirao	 1993.	U	 znanstveno-na-stavno zvanje docenta na kolegiju Šumske komuni-kacije	izabran	je	1997.	godine,	u	znanstveno-nastav-no zvanje izvanrednoga profesora 2009. godine, a u znanstveno-nastavno zvanje redovitoga profesora 2013.	godine.U	dva	je	dvogodišnja	mandata,	od	1999.	do	2003.	godine,	 obnašao	 dužnost	 pročelnika	 Zavoda	 za	istraživanja	u	šumarstvu	Šumarskoga	fakulteta	Sve-učilišta	u	Zagrebu,	iznimno	značajna	fakultetskoga	Zavoda u kojem su tada bila objedinjena sva znan-stvena	 i	 stručna	 istraživanja	 koja	 su	 znanstvenici	Šumarskoga odsjeka provodili. Profesor	 Dragutin	 Pičman	 bio	 je	 dugogodišnji	član	Odbora	za	šume	Šumarskoga	fakulteta,	Odbo-1Otvoreni pristup – Open access Izvorni znanstveni rad – Original scientific paper https://doi.org/10.5552/nms.2019.1   Proizvodnost traktora Ecotrac 120V pri privlačenju drva u brdskom području središnje Hrvatske Željko Zečić, Zlatko Benković, Ivica Papa, Jurij Marenče, Dinko Vusić Nacrtak – Abstract U radu su prikazani rezultati istraživanja proizvodnosti rada skidera Ecotrac 120V na privlačenju drva poludeblovnom metodom iz proredne i dovršne sječine. Terensko je istraživanje provedeno studijem rada i vremena. Razlike u obujmu tovara, brzini vožnji, izvlač nju už ta i privitlavanju te razlike u utr šku vremena pojedinih radnih zahvata na sječini i rada na pomoćnom stovarištu istražene su t-testom. Za radne zahvate za koje je utvrđena značajna razlika između promatranih sječina u daljnjim su izračunima primijenjene individulne prosječne vrijednosti za pojedinu sječinu, dok su kod ostalih radnih zahvata izračunate nove, zajedničke prosječne vrijednosti. Utrošci vremena vožnji izračun ti su na temelju prosječne brzine i udaljenosti privlačenja. Utvrđena je značajna razlika između obujma tovara iz proredne i dovršne sječine. Razlike su u utrošku vremena najočitije u skupini radnih zahvata na sječini, a nastaju kao posljedica različite udaljenosti izvlačenja užeta i privitlavanja tovara. Projektirani dnevni učinak u dovršnom je sijeku prosječno 21 % veći nego u prorednoj sječi uz prosječno 26 % že jedinične troškove. Detaljnom analizom utr šaka vremena pojedinih radnih zahvata utvrđeno je da na razliku u proizvodnosti i troškovima bitan utjecaj imaju sječna gustoća sastojine i prosječan obujam posječenoga stabla. Različita sječna gustoća utječe na različit utrošak vremena rada na sječini i posljedično na ostvarivi dnevni učinak. Na proizvodnost rada skidera uz sječnu gustoću još veći utjecaj ima prosječni bujam posječenoga stabla jer omogućuje formiranje tovara zadovoljavajućega obujma na kratkoj udaljenosti privitlavanja vezivanjem manjega broja komada, često uz upotrebu samo jednoga bubnja vitla. Stoga se može zaključiti da mogućnost postizanja najvećih učinaka u zadanim sastojinskim i eksploatacijskim uvjetima leži u optimalnom odnosu između veličine tovara i vremena utrošenoga pri radu na sječini koje je nužno za njegovo f rmiranje. Ključne riječi: proizvodnost, troškovi, sječna gustoća, prosječni obujam posječenoga stabla, proreda, dovršni sijek 1. Uvod – Introduction Mehanizirano privlačenje drva u šumarstvu Republike Hrvatske počinje šezdesetih godina dvadesetoga stoljeća (Zečić 2006). Tada se poljoprivredni traktori opremaju vitlima i zaštitnim kabinama za rad u šumi. Prvi specijalizirani šumski zglobni traktori za privlačenje drva po tlu (skideri) počinju se primjenjivati 1968. godine nakon čega kreće intenzivno mehaniziranje svih faza pridobivanja drva. Usporedno s uvođenjem novih strojeva započela je izobrazba radnika i intenziviran je znanstvenoistraživački rad. Ponuđena su rješenja domaćih stručnjaka u razvoju radnih sredstava i tehnologije, izrađene su tehničke norme i započeta su istraživanja ergonomskih značajki strojeva. U Hrvatskoj je u okviru državnih šuma 1995. godine drvo privlačilo 188 adaptiranih poljoprivrednih traktora, 270 skidera, 23 forvardera te 43 traktora s poluprikolicom (Zečić 1998). Horvat i dr. (2007) navode da u vlasništvu poduzeća »Hrvatske šume« d.o.o. radi oko 300 skidera i procjenjuju da je još oko 100 skidera u vlasništvu privatnih poduzetnika. Od navedenoga broja preko 100 je prorednih, mase ispod 4 t, koji su razvijeni i proizvedeni u Hrvatskoj. Preostalih oko 300 skidera, m se preko 7 t, bili s  str ne proizvodnje. Rez ltati  istr živanja tih uvoznih skidera upućivali su na određene nedostatke. Skideri tipa LKT imali su zadovoljavajuće morfološke značajke, ali i zastarjela tehnička rješenja koja su u prvi plan isticala ekološku neprilagođenost, a skideri tipa Timberjack 240C, iako visoko proizvodni, za naše su šumske uvjete bili predimenzionirani i s nepotpuno usklađenim ergonomskim rješenjima (Zečić 2006). Krč i Košir (2008) istražuju najpovoljnije načine privlačenja drva u odnosu na primarnu i sekundarnu otvorenost šumske površine izradom digitalnih modela terena, a Marenče i Košir (2008) istražuju novi traktor Woody 110 pri privlačenju drva uz nagib.  Zb g potreba hrvat koga šumarstva za skiderima mase preko 7 t pokreće se proizvodnja domaćega skidera u tvornici Hittner d.o.o. u Bjelovaru. Nakon četiri desetljeća zajedničkoga rada šumarske prakse i znanosti danas u šumarstvu u Hrvatskoj, uz šumske zglobne traktore strane proizvodnje, postoje i tri tipa skidera domaće proizvodnje: Ecotrac 55V za privlačenje drva većinom iz prorednih sječina te Ecotrac 120V i 140V za privlačenje drva uglavnom iz oplodnih i prebornih sječina. U trgovačkom društvu »Hrvatske šume« d.o.o. Zagreb do 2011. godine drvo iz šuma privlače 122 skidera mase manje od 5 t i 176 skidera mase veće od 5 t, od kojih su 94 tipa Ecotrac 120V. Navedeni tip traktora postupno je posljednjih godina zamjenjivao različite modele LKT skidera koji su tridesetak godina bili najrasprostranjeniji, dok su svi skideri tipa 96 Nova meh. šumar. 42(2021)T. Pentek Prof. dr. sc. Dragutin Pičman (12. 3. 1948. – 4. 9. 2021.) (95–96)ra koji upravlja fakultetskim Nastavno-pokusnim šumskim objektima, a posebno je, s obzirom na znanstveno	 i	 stručno	 područje	 njegova	 djelovanja,	bio	zadužen	za	održavanje	postojeće	te	razvoj	i	una-prjeđenje	 buduće	 mreže	 šumske	 prometne	 infra-strukture	NPŠO-a.	 Jedno	kraće	vrijeme	obašao	 je	 i	dužnost	zamjenika	upravitelja	NPŠO-a	Zalesina.U	svom	je	nastavnom	radu	na	Šumarskom	fakul-tetu,	na	početku	kao	asistent,	a	poslije	kao	docent,	izvanredni i redoviti profesor, sudjelovao u izvo-đenju	 nastave	 na	 dodiplomskim	 studijima	 Šumar-stvo i Drvna tehnologija na oba fakultetska odsjeka, Šumarskom	i	Drvnotehnološkom.	Sudjelovao	je	i	u	izvođenju	 nastave	 na	 poslijediplomskim	 specijali-stičkim,	poslijediplomskom	magistarskom	i	poslije-diplomskom doktorskom studiju na svom Fakultetu.Dragutin	je	Pičman	bio	aktivnim	sudionikom	u	reformi studijskih programa Fakulteta svih razina studija te u prelasku na bolonjski model studiranja. Bio	 je	 voditelj	 poslijediplomskoga	 specijalističkoga	studija Šumske prometnice te nositelj i sunositelj većega	 broja	 kolegija	 na	 preddiplomskim,	 diplom-skim,	poslijediplomskim	specijalističkim	i	poslijedi-plomskom doktorskom studiju, od kojih je mnoge uveo, a mnoge unaprijedio.Profesor	 je	bio	mentor	velikoga	broja	završnih	i	diplomskih	 radova	 te	 član	povjerenstava	 za	njiho-vu	 obranu.	 Studenti	 su	 znali	 prepoznati	 njegovu	stručnost	i	veliko	znanje	koje	je	posjedovao,	ali	isto-dobno i profesorovu otvorenost prenošenju znanja studentima	na	njima	razumljiv	način,	često	praćen	slikovitim i poslije dugo pamtljivim primjerima iz prakse. Zbog toga su ga, ali i zbog njegove strplji-vosti u mentoriranju, studenti vrlo rado odabirali za mentora.	Bio	je	mentorom	i	triju	magistarskih	rado-va te jednoga doktorskoga rada.Profesor	 Dragutin	 Pičman	 iznimno	 je	 dobro	shvaćao	šumarstvo	kao	struku	koja	počiva	na	bio-loškim,	 tehničkim	 i	 organizacijsko-ekonomskim	znanjima,	 ali	 je	 uvijek	 iznova	 naglašavao	 važnost	tehničke	sastavnice	u	obrazovanju	inženjera	šumar-stva,	 a	 u	 rješavanju	 stručnih	 šumarskih	 problema	čvrsto	je	zagovarao	inženjerski	pristup.Njegove kvalitete kao nastavnika bile su pre-poznate i izvan granica Republike Hrvatske pa je nekoliko	 godina,	 uza	 svoje	 nastavničke	 obveze	na	Šumarskom fakultetu u Zagrebu, bio i nositelj kole-gija Šumske komunikacije na Šumarskom fakultetu Univerziteta	u	Sarajevu.U	prosincu	2007.	godine	 iz	 tiska	 je	 izišao	 sveu-čilišni	udžbenik	profesora	Dragutina	Pičmana	pod	naslovom Šumske prometnice na kojem je profesor vrlo intenzivno radio nekoliko godina, a koji je kapi-talno djelo za šumarsku struku u njezinu dijelu koji se bavi šumskom prometnom infrastrukturom.Uz	navedeni	je	udžbenik	profesor	napisao	i	troja	interna	skripta	kao	pomoć	studentima	pri	pripremi	ispita	iz	kolegija	Uređivanje	bujica,	Strojevi	u	grad-nji	 i	 održavanju	 šumskih	 prometnica	 i	 Parkovna	tehnika	i	uređaji,	te	je	tako	unaprijedio	i	oplemenio	nastavni proces još jednom dokazavši da su mu stu-denti uvijek bili na prvom mjestu.Prof.	dr.	sc.	Dragutin	Pičman	sudjelovao	je	kao	au-tor ili suautor referata na više od dvadeset pet doma-ćih	i	međunarodnih,	znanstvenih	i	stručnih	skupova,	a izlaganja su mu objavljena u znanstvenim knjiga-ma,	zbornicima	radova	ili	zbornicima	sažetaka.Profesor	 Pičman	 ostavio	 nam	 je	 i	 bogat	 opus	samostalnih i suautorskih radova, preko pedeset znanstvenih	i	stručnih	radova	te	veći	broj	poglavlja	u	monografijama	i	znanstvenim	knjigama.	Svoju	sklonost	crtanju	i	iznimnu	percepciju	prosto-ra ostvario je u desetak glavnih hortikulturnih proje-kata te pedesetak glavnih projekata šumskih cesta.Kao voditelj projekta, voditelj teme ili suradnik, sudjelovao	 je	 na	 približno	 dvadeset	 znanstvenoi-straživačkih,	razvojnih	 i	stručnih	projekata	različi-tih	naručitelja.Bio	je	član	uredničkoga	vijeća	znanstvenih	časo-pisa Šumarski list, Mehanizacija šumarstva, Nova me-hanizacija šumarstva te Croatian Journal of Forest En-geenering.Naš profesor, suprug, otac i djed bio je iznimno inteligentan, organiziran, odgovoran, pedantan, marljiv	 i	 iznad	 svega	 ponosan	 i	 pravedan	 čovjek.	Uvijek	je	imao	svoje	mišljenje	i	stav	i	bio	ga	je	spre-man argumentirano braniti. Izuzetno se ponosio svojom obitelji, suprugom, djecom i unucima. Ljudi	ne	umiru	sve	dotle	dok	postoje	sjećanja	na	njih,	 njihov	 život	 i	 njihova	 djela.	 Dragi	 profesore,	tvoji te studenti, tvoji kolege i suradnici, tvoji prija-telji	nikada	neće	zaboraviti	 jer	si	ostavio	neizbrisiv	trag	u	njihovu	radu	i	životu.	Za	sve	što	si	učinio	za	Fakultet	šumarstva	i	drvne	tehnologije	Sveučilišta	u	Zagrebu	te	za	našu	šumar-sku	struku	neka	ti	je	vječna	slava	i	hvala.	Ožalošćenoj	obitelji	profesora	Dragutina	Pičma-na,	svim	njegovim	prijateljima	i	kolegama	upućujem	izraze	najiskrenije	 sućuti	u	 ime	 svih	zaposlenika	 i	studenata Fakulteta šumarstva i drvne tehnologije te u svoje osobno ime.Tibor	Pentek

Prof. dr. sc. Dragutin Pičman (12. 3. 1948. – 4. 9. 2021.)

Abstract

Similar works

Full text

Available Versions

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia