Istraživanje se temelji na 1134 antroponima prikupljenih
na području Gornjih Vinjana. Na temelju primjera nadimačkoga
sustava nastoji se pokazati nastanak, motivacija i
isprepletenost porodičnih (rodovskih), obiteljskih i osobnih
nadimaka u Imotskoj krajini, nasljeđivanje i nadijevanje nadimaka
te složenost imenske formule u malim zatvorenim
seoskim zajednicama u kojima postoji entropija prezimenâ,
imenâ pa čak i hipokoristika. Polazni korpus rada čine 703
imenske formule iz telefonskoga imenika župnoga lista i
431 antroponima prikupljenih i ovjerenih terenskim istraživanjem,
a zasebno se obrađuju jednorječni i dvorječni te
muški i ženski nadimci. Osim prikupljanja korpusa antroponima
koji izumiranjem nositelja, iseljavanjem i promjenom
načina života nestaju iz leksika lokalnih govora koji se također
ocrtava u antroponimiji, rezultati istraživanja pokazuju
da je primarna svrha nadijevanja obiteljskih i osobnih nadimaka
precizna identifikacija njihovih nositelja, ali i da postoji
(iako ne uvijek ujednačen) ustaljen sustav nadijevanja i
nasljeđivanja ne samo obiteljskih nego i osobnih nadimaka.
Iako se smatraju neslužbenim dijelom imenske formule, obiteljski
se (pa i osobni) nadimci u Imotskoj krajini rabe i u
službenoj komunikaciji (npr. poštanskoj) jer je u zaseocima
u kojima svi žitelji nose ista prezimena (koja tvore i pripadajuće
ojkonime) imenski repertoar ograničen i nadimci su
jedini način raspoznavanja mještana, kao i precizan odgovor
na pitanje “čiji si”
