Rozalija Bregović Pračić

Croatian

Bregović Pračić, Rozalija

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia

421poglavlja, a posebno se prikazuje tursko otvaranje zapadnoj Europi na prijelazu iz 18. u19. stoljeće, te njegovi odrazi u Bosni. Pored toga, peta knjiga donosi niz znanstvenih biografija istaknutih hrvat-skih prirodoslovaca, filozofa i kulturnih djelatnika. Spominju se i opisuju: Tomaš Mikloušić, Antun Rožić, Ambroz Ma-tić, Nikola Hadžić, Ivan Luka Garanjin, Marko Antun Horvatović, braća Mitter-pacher, Josip Franjo Domin, Franjo Bruna, Mirko Danijel Bogdanić, Ivan Pa-skvić, Anton Mario Lorgna i drugi.Zaključno se može kazati da ova serija knjiga, koja donosi obilje novih autorovih istraživanja, predstavlja ve-liko obogaćenje dosadašnjih spoznaja o razvoju znanosti i prirodne filozofi-je Hrvata. Zanimljiva je širemu krugu akademski obrazovanih čitatelja, jer povezuje danas odvojena humanistič-ka i prirodoslovna područja. Ukazuje na zajedničko polazište te podsjeća na ključnu ulogu matematike, fizike i fi-lozofije u nastanku moderne znanosti, vjerojatno najvažnijega događaja u na-stanku modernoga društva. Ove knjige izvrsno su štivo ne samo za znanstveni-ke, nego i studente, posebice one koji započinju istraživati vlastito nasljeđe. Opsežnim znanstvenim istraživanjima autor pokazuje da povijest znanosti nije dokolica za erudite. Kroz svoje teksto-ve iz povijesti znanosti u Hrvata autor uspješno uspostavlja poveznice prema drugim kulturnim i civilizacijskim ra-zvojima, primjerice islamskom. Premda je znanost univerzalna, ovaj niz knjiga koje cjelovito prikazuju znanstvenu ba-štinu u Hrvata također odražava misao da je ona kao segment kulturne baštine ujedno i važan dio našega nacionalnoga identiteta. Objavljivanjem ovoga niza knjiga naša kulturna sredina po prvi puta dobiva jedinstvenu sintezu povije-sti znanosti i prirodne filozofije.Marijana BorićIvan Koprek (ur.), Nepotizam, sukob in-teresa i poslovna etika. Zagreb: Filozof-sko–teološki institut Družbe Isusove, 2018, 204 str.Najnoviji zbornik radova Centra za poslovnu etiku, koji djeluje pri Fakultetu filozofije i religijskih znanosti Sveučilišta u Zagrebu, izišao je iz tiska u listopadu 2018. u biblioteci Munus. Knjiga dono-si četrnaest priloga koji su bili izlagani 24. veljače 2018. na simpoziju Centra s temom Nepotizam, sukob interesa i po-slovna etika. Ta tema o kojoj se govorilo i raspravljalo aktualna je uvijek, a u na-šim prilikama i više nego zanimljiva, pa je privukla kao i do sada različite profile za-interesiranih: pravnike, ekonomiste, po-litologe, filozofe, teologe, studente i dr.Na samom početku pravnica Ivana \uras Formalni okvir sukoba interesa prikazala je pravne aspekte sukoba in-teresa. Autorica navodi da pojam su-koba interesa, koji svakako uključuje i nepotizam kao jedan od svojih pojavnih oblika, obuhvaća niz različitih životnih situacija u kojima se može zateći pojedi-nac u trenutku preuzimanja neke javne/državne dužnosti ili tijekom njezina ob-našanja. \uras navodi Konvenciju Uje-dinjenih naroda o suzbijanju korupcije, koja je usvojena 2003. godine i koja je za Republiku Hrvatsku na snazi od 2005. godine. Nadalje, autorica navodi prav-ne akte, odnosno zakone koji se tiču navedene problematike. Članak donosi i legislativu sprječavanja sukoba intere-sa i ustavnosudsku praksu te analizira predmete prethodno razmotrene pred Povjerenstvom za odlučivanju o sukobu interesa i upravnim sudovima.U tekstu Nepotizam, kronizam i fa-voritizam te njihove posljedice Nediljka Rogošić objašnjava navedene pojmove i iznosi posljedice koje oni mogu imati u javnom sektoru. Autorica naglašava da svrha rada nije kritički osvrt na te po-jave, nego poticaj za podizanje etičnosti 422u našoj zemlji na visoku razinu, kako u privatnom, tako i u javnom sektoru.U prilogu pod naslovom Kriza lider-stva i kroni–kapitalizam autorice Ratka Jurković i Matea Jambrešić prikazuju odrednice kroni–kapitalizma, nepotizma i kronizma te objašnjavaju kako su oni utkani u same temelje socijalizacije bu-dućih lidera. Također, prikazan je kon-tekst i sadržaj obrazovanja koji od mno-gih lidera današnjice stvara uskogrudne specijaliste, nesposobne za dugoročni održivi razvoj svojih organizacija, te se zaključno navodi kako je takav vrijed-nosni sustav, tj. kriza liderstva, doveo do mnogobrojnih kriza, koje su uzrokovale propast mnogih banaka u svijetu.Četvrti po redu tekst Privatno vlasniš-tvo, obiteljsko poslovanje i nepotizam au-tora Ivana Kopreka na početku ukazuje na to da ne treba dvojiti da je pogubnost nepotizma kudikamo veća u javnom sek-toru nego u privatnoj sferi rada, osobito u obiteljskim poduzećima. Koprek spo-minje Adama Belowa, koji pragmatično hvali nepotizam te tvrdi da smo svi »ro-đeni s genom nepotizma«. Autor ističe da u javnoj sferi ili u društvenom životu to sigurno nije tako, jer tu je nepotizam u zoni kršenja pravde i pravednosti, pa u tom smislu odnos prema nepotizmu stavlja u kontekst razmišljanja o privat-nom vlasništvu i obiteljskom poslovanju. O nepotizmu izvan obiteljske zajednice ili „društvenom nepotizmu” autor iznosi etičku prosudbu te kaže da je on u uskoj korelaciji s drugim neetičkim, koruptiv-nim i kriminalnim praksama u društvu, kako u svijetu, tako i u nas.U tekstu Obitelj u uredu: Je li moguće moralno opravdati nepotizam? Anita Cal-vert kaže da se treba odmaknuti od preu-ranjenih predrasuda jer je to temeljno mo-ralno–filozofsko načelo, i ukazuje na to da se društvene pojave s etiketom primjerice “negativno” moraju ponajprije razumski analizirati. Autorica navodi dvije teze: ra-zumijevanje učestalosti pojave nepotizma i misaoni eksperiment u ime javnog oprav-danja zapošljavanja na osnovi argumenta srodstva. Članak daje uvid u argumente o opravdanju nepotizma, ali ne izostavlja činjenicu da je nepotizam često nedvosmi-sleno nemoralan čin s razornim posljedi-cama za osobu nepovlaštena položaja.O etničkom nepotizmu piše Dajan Topalović u svojem tekstu Veza etničkog nepotizma i etničkih sukoba. Autor kaže da etnički nepotizam kao takav ne ra-zjašnjava uzrok i izvor etničkih sukoba, nego tom teorijom neki teoretičari poku-šavaju odgovoriti na pitanje zašto se toli-ko interesnih sukoba u društvu odigrava baš između etničkih skupina. Nadalje, autor navodi da je izvor svih interesnih sukoba neizbježna borba za deficitarne resurse, a etničkim nepotizmom može se donekle objasniti zašto se ta borba i dalje vodi između etničkih skupina u većini et-nički heterogenih društava.Maja Žitinski o nepotizmu govori u svojem tekstu Zašto je nepotizam neeti-čan. Spominje filozofe kao što su Kant, Nietzsche, Freud, Fromm, Heidegger. Ističe Kantov nauk iz kojega slijedi po-ruka: »što je više naklonosti, to je manje etičnosti«, na kojega nadovezuje Ni-etzschea koji kaže: »najnepravedniji smo prema onima koji nas se nimalo ne tiču«. Nadalje spominje i suvremene etičare i izdvaja misao Reimana: »kad bi brižnost prema drugima bila zasnovana samo na osjećaju kao psihološkoj posljedici iden-tifikacije, takva sirova činjenica još ne bi bila opravdana moralnim razlogom«.Mikolaj Martinjak u svojem prilogu Mitologija, gnosticizam i stoičko načelo oikeiosis kao temelj nepotizma prikazuje sličnosti koje se nalaze u staroj grčkoj mitologiji, gnostičkim mitovima o padu Sofije te stoičkog načela bliskosti oikeio-sis kao temelja terminu nepotizam. Mar-tinjak spominje klasičnu grčku mitologi-ju, hebrejsku i ostale mitologije staroga svijeta, gnostički mit o padu Sofije, te na-kon toga uspoređuje pojmove oikeiosis i 423nepotizam. Zajedničko je tim mitovima veza s obiteljima i međuobiteljski odno-si koje je čovjek u različitim vremenima pokušao tumačiti na različite načine. Nadalje kaže da je ključno pitanje za 21. stoljeće hoćemo li i dalje stvarati nove mitove o pojedincima i pojedinim obite-ljima te samim time ustrajati u njihovu nepotizmu, ili ćemo se odlučiti i odvažiti ponovno otkriti apokastasis i transcen-denciju u želji za boljim svijetom.Članak Nepotizam i sustav vrijednosti autora Josipa Milića donosi zanimljive činjenice i teze o uzrocima nepotizma na našim područjima u bliskoj povijesti, od-nosno od 15. stoljeća pa sve do 20. stolje-ća na prostorima Bosne i Hercegovine. Za nepotizam Milić kaže da je izopače-no obiteljsko potpomaganje, i zaključuje da za optimizam, u smislu promjene na bolje, argumenata ne pronalazi.Državni poslovi i rodbinske veze: Neki primjeri nepotizma u Starom zavjetu na-slov je teksta kojeg je napisao Taras Bar-ščevski. Na samom početku autor tvrdi kako cijelu Bibliju možemo promatrati kao „obiteljsku knjigu”. Potkrjepljujući citatima iz knjige Postanka, Barščevski opisuje klijentelizam u Starom zavjetu, pa navodi kao primjere priču o Josipu i njegovoj braći, odnos Šaula i Abnera, op-širno piše o Davidu i njegovim nasljedni-cima, te o Nehemiji i Hananiji. Barščev-ski zaključuje da vladarsko favoriziranje obitelji na štetu drugih donosi ne samo kratkotrajne povlastice, nego i dugoroč-ne konflikte, mržnju pa i osvetu. Ističe također da su potrebne osobne profesi-onalne kompetencije i moralne vrline i nadasve osobni odnos prema Bogu, koji se izražava u svijesti („strah Božji”) da obnašanje tako visokih dužnosti u uprav-ljanju državom mora uključivati i Onoga koji je „stvorio sve narode”.U tekstu pod naslovom Incidencija nepotizma u biblijskom kontekstu Staroga i Novoga zavjeta Danijel Časni, između ostalog, navodi novozavjetni primjer ne-potizma iz Evanđelja po Mateju o majci Zebedejevih sinova, koja je agitirala kod Isusa za svoja dva sina. U tom činu, kaže autor, možemo vidjeti istovjetnost sa slič-nim događajima u današnjem društvu jer mnogi kada dođu na vlast, počinju se zauzimati za svoje, tako što se počinju us-poređivati i misliti da su bolji od drugih i da zavrjeđuju bolje položaje. Autor dalje navodi neke primjere nepotizma u prote-stantskom svijetu. U SAD–u mnoge me-gacrkve imaju vodstva koja su svoje pozi-cije „naslijedila” od svojih očeva. Djeca crkvenih službenika često svoju poziciju doživljavaju kao hod po rubu oštrice, s jedne strane favorizma i s druge strane diskriminacije. Časni zaključuje da je ne-potizam obilježje vremena u kojem dje-luje današnje društvo. Naglašava da se poziv u Božju službu temelji na njegovoj milosti, a ne na ljudskim simpatijama.Mislav Ilić u dvanaestom po redu prilogu pod naslovom Nepotizam i pro-testantska etika iznosi analiziranje eu-ropskih zemalja te ističe činjenicu da su zemlje koje su najmanje pogođene ili su se najbrže oporavile od posljednje svjet-ske gospodarske krize upravo zemlje s protestantskim povijesnim nasljeđem. Zatim autor donosi primjer usporedbe u kršćanstvu vezano za opraštanje gri-jeha. Način na koji se grijesi opraštaju ima utjecaj na odnos prema grijehu, a sukladno tomu i na odnos prema korup-ciji. U protestantizmu osoba je spašena samo po vjeri, što dovodi do dubokog osobnog preispitivanja te vjere u svim područjima života pojedinca, a odgo-vornost za grijehe u katolicizmu preba-čena je na Crkvu kroz sakrament ispovi-jedi. U nastavku autor postavlja pitanje zašto je korupcija ili zlouporaba javnog dobra u privatne svrhe manje raširena u protestantskim zemljama? Odgovor se možda može naći u argumentu da tamo gdje prevladavaju religije koje su više hijerarhijski strukturirane, poput katoli-čanstva ili pravoslavlja, nositelji funkcija 424imaju manje izazove, nego kulture koje su oblikovale egalitarističke ili individu-alističke religije poput protestantizma.Ivica Musa u svojem tekstu Nepoti-zam i crkva — nekoliko povijesnih crtica konstatira da je povijest nepotizma u Katoličkoj crkvi zbog nekih razloga ne-moguće napisati. No ipak, u svojem pri-logu donosi kratku povijest samoga ter-mina nepotizam, zatim u tom kontekstu iznosi neke zanimljivosti o Rimskoj ku-riji. Piše također o karakteru kurijalnog nepotizma, pa postavlja pitanje zašto je baš kardinalski zbor iznjedrio instituciju kardinala nećaka i stoljećima je toleri-rao, odnosno je li drukčija situacija bila i u drugim bitnim crkvenim strukturama. Nadalje, Musa kaže da se može posta-viti i pitanje odakle potreba papa da se oslanjaju na članove rodbine u obna-šanju papinske vlasti. Autor tvrdi da je papinski nepotizam zapravo u znatnoj mjeri u konačnici prilično kontroliran. Na kraju zaključuje da ukidanjem takve prakse oblici favoriziranja i nepotizma u raznolikim oblicima nisu prestali biti napast u djelovanju Katoličke crkve.Posljednji tekst u zborniku pod na-slovom Ekonomsko–poduzetnički vidik nepotizma napisao je Tomislav Bunoza. Objašnjavajući pojam mentaliteta, ana-lizira se čovjek u nepotizmu, pa preko pojma menadžera autor dolazi do uspo-redbe etike i ekonomije. Autor zaključu-je da je svakako potreban interdisciplina-ran pristup te da nijedan čovjek nije otok i koju god od individua promatrali uvijek je ona u odnosu s drugim ljudima.I ovaj zbornik, kao i svi prethod-ni, ukazuje na cilj kojemu Centar za poslovnu etiku stremi, a to je da se na pozadini tzv. philosophia perrenis potiče svestrani dijalog, između društveno–hu-manističkih i prirodno–tehničkih zna-nosti, dijalog između znanosti i vjere, te dijalog među religijama. To su pokazali i potvrdili i ovogodišnji ugledni autori.Rozalija Bregović PračićPero Vidović, Isus je Ja–jesam: Izabrane biblijske teme. Zadar: Sveučilište u Za-dru, 2018, 476 str.U opsežnoj knjizi od 476 stranice Pero Vidović, poznati bibličar i pisac brojnih znanstvenih i stručnih članaka, obrađuje biblijski revelacijski izričaj Ja–jesam, koji je, prema riječima autora »u izvjesnoj mjeri zapostavljen u biblijskoj znanosti i didaktici« (str. 15), te razne biblijske teme. Kao što je očevidno iz samoga naslova, knjiga se sastoji od dva dijela. Prvi dio (str. 24–198) obuhva-ća samo jednu temu, Isusova (i Božja) objavljivanja oblikom Ja–jesam, a sadr-ži 7 članaka. Struktura drugoga dijela knjige (str. 199–424) određena je cijelim spektrom biblijskih starozavjetnih i no-vozavjetnih tema te sadrži 14 članaka. Kao što je vidljivo iz tako velikoga broja članaka, knjiga je bogata sadržajem koji mogu čitatelju približiti i dati bolji uvid u razumijevanje pojedinih biblijskih tema i uvesti ga u povijesni i misaoni svijet teksta. Vrijedno je istaknuti da je Vidović u drugom dijelu knjige našao mjesta i za jedan članak o rukopisima sa sjeverozapadne obale Mrtvoga mora. Koliko je to zanimljivo i uvijek aktualno pitanje od otkrića svitaka u kumranskim špiljama, o tome svjedoči i činjenica da je o Kumranu i o identitetu kumran-ske zajednice napisano u svijetu veoma mnogo dobrih i manje dobrih djela i čla-naka, koji s jedne strane služe za razmi-šljanje i za poniranje u tajne, a s druge strane potiču na ozbiljni studij biblijske pouke sadržane u kumranskim apokrif-nim spisima, biblijskim komentarima i spisima kumranske sljedbe, posebice za stručno istraživanje predmasoretskoga teksta. Naime, podatci dobiveni iz ku-mranskih rukopisa bacili su novo svjetlo na povijest hebrejskoga jezika i hebrej-skoga suglasničkoga alfabeta.U predgovoru knjige autor čitate-lju daje korisne podatke o svojoj knjizi: 

Ivan Koprek (ur.), Nepotizam, sukob interesa i poslovna etika. Zagreb: Filozofsko– teološki institut Družbe Isusove, 2018, 204 str.

Abstract

Similar works

Full text

Available Versions

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia