Mate Huljev

Croatian

Huljev, Mate

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia

Ing. Mate Huljev, Zagreb Zaštita speleoloških -objekata .u NR Hrvatskoj U smislu Zakona o zaštiti prirode koji je prošle godine donio Sabor NRH (N. N. br. 19/1960.) predviđeno je, da se za svaki zaštićeni objekt mora donijeti pojedinačno rješenje sa kompletnim podacima i obrazloženjem. To će se prema tome primijeniti i na sve speleološke lokalitete, koje će se zaštititi kao spome-mke prirode zbog naučne, kuJturno-povijesne i estetske vtijednosti. U Hnratskoj, koja je vr;lo bogata krškim pod zemnim oblicima, imade nekoliko tisuća pećina i ostalih speleoloških lokaliteta koji su najznačajniji za nauku, turizam i d ruge svrhe. Rješenje o zašti ti za te objekte će donijeti tokom ove i iduće godine novoosnovani Zavod za :taštitu prirode u Zagrebu. P rema tome u prvoj fazi doći će u obzir za zaštitu manji broj speleološ kih objekata, ali će se zat<> njihov broj u buduće iz godine. u godinu povećavati. Brojne pećine u našoj Republici imaju veliko značenje za nauku radi toga, jer se u njima nalazi bogat materijal iz područja geologije, paleontologije, predhistorije, arheologije i biologije. Isto tako ima mnogo pećina kod nas zna-čajnih za t urizam i druge svrhe. Speleološki objekti u Hrvatskoj , koj-i će se zaštititi u 1961/1962. godini s u slijedeći: V e t er n; e a kod Gornjeg Stenjevca M a č k o v a (velika) kod Ivanca Str a ž b e n i e a kod Vrpolja (Dalmacija) M a n d a l i na kod Si benika G o l u b s ~ a j a m a i N u g l j a n s k a p e ć kod Buzeta (Ćićarija) O p or ov in a kod Medveje (Učka) V l a š k a p e ć kod Senja M e d v e d i e a kod Ogulina B u k o v a e pe("ina kod Lokava Pećina na Br e h u kod Sluma (Cićarija) Polupećina H u š n j a k o v o kod Krapine Ce r o v a č k e pećine kod Gr·ačaca M o č i l j s k a pećina kod Dubrovnika V i n d i j a kod D<>nje V oče (Hrv. Zagorje) V r a n j a č a kod Splita (Mosor) B a rač e v e pećine kod Rakovice S p a r o ž n a kod Bra jana (Kastavština) M ar k o v a špilja na o toku Hvaru B rk i n a pećina kod Lovinca M o d r a s p i l j a na Biševu T i t o v a p ećina na otoku Visu , značajna za na~u narodnu povijest L o k v ar k a kod Lokava H a j d o v a h i ž a kod Kuželja (Gorski kotar) Pećina Vrelo kod Fužina M u ž e v a h i ž i e a kod Skrada K u š t r o v k a kod Ogulina Z e l e n e p e ć j n e na Krbavskom polju S a m o g l' a d s k a - A m i đ i n a i M e d j n a kod Perušića L e d e n i e a j P e tr i će v a kod Studenaca (Lika) 5 P č e h n j a i pećine na Z ir u (jama na Ziru - Kolovratovićeva pećina) kod Mt!dka O s t r o v i e a k cd Ličkog Osika V r J o v k a kod Ka manja (Ozalj) M e d v e d n i e a na Medvednici G o s p o d s k a pećina kod Vrlike M a n i t a peć" V e l i S k l o p i J a m a V o d ar i e a u Nacionalnom parku Paklenica Pećine u L i m s k o m k a n a l u N o v a č k a pećina kod Buzeta (Cićarija) J a m a n a V 1· t l i n i iznad Hrušćice kod Senja S i p u n na Cavtatu Skuljic.a naKrku S t r a š n a lP e ć na Dugom otcku S p i J j a n a V i d o v o j G o t' i i u K o p a č i n a m a na Braču Gr a p č e v a na Hvat·u V e I a š p i 1 j a na Korčuli Rač a š p i l j a na Lastovu Prijedloge za zaštitu navedenih spe1eo1oških objekata na molbu Zavcda za zaštitu prirode dostavili su Speleološko društvo Hrvatske, Geološko-paleonto-loška zbirka i laboratorij za krš Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti , Planinarski savez Hrvatske, te Speleološki odsjeci planinarskih društava u Zagrebu. Naše pećine, razbacane po našim krajevima, u sebi sadrže dokumente dugo-trajnog rada prirode. Mnogo i mnogo godina je trebalo, da se polaganim kapa-njem vede u njima stvore sige, pećinski ukrasi - .s talagmiti i stalaktiti, dok je ćesto puta razorna I'Uka za trenutak to uništila. Nesavjesni posjetioci i razni zvani i nezvani istraživači u kratkom vremenu razbili su mnoge sige u našim naj ljepšim pećinnma. Cesto se vidi prilično teških siga, koje su odbite i nošen•e nekoliko desetaka metal'a, a on{:)a rad i težine i vrlo teškoga prolaza kroz pećinu os tavljene i odbačene usput. Razna nazo.vi-prekapanja pećina su često vršena tako, da su čitavi dijelovi dna (osobito pri ulazu) prekopani toliko. da je kasnije bilo onemogućeno svako s istematsko naučno kopanje. Pećinska fauna, a napose šišmiši, koji su nekoć bili vrlo brojni po našim pećinama, danas su vrlo rijetki jet· su tamanjeni od raznih špekulanata i nesavjesnih po.:;jetilaca. Da. se napokon naše pećine sačuvaju od daljnjeg uni3tavanja. nužno je dc nijeti rješenja o njihovoj zaštiti koja ne će biti samo formalna, nego će sc provesti i u djelo. To je doista poseban problem. ali uz stalna materijalna sred-st va nadležnih organa i pomoć brojnih speleoloških sekcija planinars kih dru-št.<wa, Speleološkog društva Hrvatske, SSRNH. turističkih i drugih organizacija. rad na zašt>iti pećina odvijao bi se daleko brže i sigurnije. Sr·edstvima Konzer-va! o rs kog zavoda NRH u Zagrebu pristupilo se je u prošloj godini zaštitnom uređenju nekih pećina Ll Hrvatskoj. Novoosnovani Zavod za za '~tilu prirod ~ u Zagrebu efikasnije• će nastavili sa započetom akcijom oko zaštite pećina, ch'.1ko. ako ga u tome budu pomogla naprijed spomenuta društva i organ i-zacije. Ako se u ovtm akcijama zaštite pećina kod nas uspije. onda će se mnogi spc:~ološki o bjekti. interesantni sa naučnog ili turističkog stanovišta. doist 'l z:1 ':.t' li ti i sačuva ti za buduće generacije. 6 

Zaštita speleoloških objekata u NR Hrvatskoj

Abstract

Similar works

Full text

Available Versions

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia