Tonči Trstenjak

Croatian

Trstenjak, Tonči

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia

pisao papa Ivan Pavao JI. U Zagrebu na Svjetskom slavističkom kongresu godine 1978. profesor Olesch prihvatio je suge-stiju dr. lvana Goluba da u toj seriji sla-venskih biblija objavi i Kašićevu, koja je naslovljena BIBLIA SACRA - VERSIO ILLYRICA SELECTA. Hrvatski su znanstvenici latili posla i priredili tekst za tisak, ali ne u translitera-ciji ili doslovnom prijepisu, nego u trans-kripciji, prijepisu u suvremenom pravo-pisu. Glavninu posla i prijelom teksta obavio je franjevac trećoredac prof. dr. Petar Bašić uz suradnju Julija i Zlate Derossi. Proslov prvom svesku napisao je kard. Franjo Kuharić, 2. siječnja 1996. godine, a njemački predgovor napisali su u srpnju 1997. njemački slavisti profesori Hans Rothe i Christian Hannick. Drugi svezak, Komentari i Rječnik Kašićeve Biblije, donosi na dvije stotine stranica komentare i studije. Petar Bašić piše o rukopisima i prepisivačima Kašićeve Biblije, a donosi i 35 stranica faksimila (str. 7-57). Radoslav Katičić proučava jezik Kašićeva prijevoda (str. 59-69), a Chri-stian Hannick govori o odnosu Kašićeva prijevoda prema starijim lekcionarima i prevedenim odlomcima (str. 71-90). lvan Golub uspoređuje biblijske predloške i Kašićev prijevod (str. 91-97). Elisabeth von Erdmann-Pandžić donosi dio doku-mentacije, uglavnom iz Propagande, o ne-tiskanju Kašićeva prijevoda (str. 99-129), a lvan Golub pak izvješćuje o dokumenta-ciji iz Arhiva Svetog Oficija (str. 131--196), koja autoru ove recenzije u pro-ljeće 1992.još nije bila dostupna (v. »Dosje o Kašićevu Novom zavjetu u Svetom Oficiju«, Vrela i prinosi (19)1992/93, str. 185-190). Napokon, Petar Bašić piše »Dodatke i ispravke prvom svesku« (str. 197-198). Izdavači su u drugi svezak uvrstili i Rječnik Kašićeve Biblije koji je priredila Darija Gabrić-Bagarić, i koji na 250 stranica ima oko 15.000 riječi (str. 199-448). Završni Index biblicus (str. 556 449-453) sastavila je Eva Hedrich. Za-nimljivo je spomenuti da se autori spo-menutih komentara 56 puta pozivaju na časopis Vrela i prinosi, br. 19(1992/93) u kojem sam objavio dokumente Bartol Kašić obranu svoga prijevoda Hrvatske biblije: Apologija hrvatske Biblije, O raznim slavenskim prijevodima Svetoga pisma, Koro/ariji-prigovori i odgovori te Ispravak Bandulavićeva lekcionara (str. 163-230). Objavljivanje Kašićeve HR V A TSKE BIBLIJE velik je prinos i našoj znanosti, jer su tek sada omogućena istraživanja, kao i našoj kulturi, jer tek sada možemo vidjeti bogatstvo Kašićeve Biblije i nas-lutiti što bi njezino objavljivanje u ono doba značilo za hrvatsko jezikoslovlje, vjerski život i opću kulturu. One koji su spriječili objavljivanje, Kašić u svojoj Apologiji s pravom naziva »malignantes nationales - narodni zlotvori« (Vrela i prinosi, br. 19, str. 198). Vladimir HORVAT Ema Vesely, Povijest jubileja - od Sumerana do hrvatskih romara, Zagreb: Teovizija 2000., 271 str. Na hrvatskom jeziku dosad nije postojalo cjelovita djelo koje bi čitatelju jednostavno ali stručno protumačila po-jam, nastanak i povijestjubileja. Knjiga E. Vesely, Povijest jubileja od Sumerana do hrvatskih romara toliko je vrjednija što je zaista originalna po svojoj zamisli i u svjetskim razmjerima. Njezina je vrijednost osobito za hrvatskog čitatelja u tome što se usporedo s proslavama kršćanskih jubileja donose vrlo zanimljivi podaci o ljudima i događajima iz hrvat-ske povijesti, naročito o onima koji su na bilo koji način u njima sudjelovali u ras-ponu od prvog jubileja 1300. do sadaš-njega. Prava su pak poslastica zanimljivi događaji koji primjereno oslikavaju duh i stanje određenog vremenskog razdoblja. Zato je ta knjiga, kako pisac tvrdi u Pred-govoru »čitateljima istraživačka avantura«. Knjiga donosi podatke o prvim tra-govima jubileja i jubilejskih oprosta na koje nailazimo kod mezopotamskog naroda Sumerana punih 3000 godina pr. Kr. Naročito je vrijedna raščlamba poimanja jubileja u židovstvu i Starom Zavjetu te u novozavjetnim tekstovima i tekstovima prvih kršćanskih pisaca. Najveći i najzanimljiviji dio su kr-šćanski jubileji koji se počinju slaviti od 1300. godine u Rimu u doba pape Boni-facija VIII. kada započinju hodočašća u Vječni Grad i kada se hodočasnici nazi-vaju romari. Taj je prvi jubilej velikom Danteu bio inspiracija za Božansku ko-mediju koja se događa od Velikog čet­vrtka do Uskrsa te svete godine. U Bazilici Sv. Petra tada su izložili najsku-pocjeniju relikviju Veronikin rubac pred kojom je Dante ugledao hodočasnike iz Hrvatske kako u zanosu gledaju Kristov lik utisnut na platnu i ovjekovječio ih u svom Raju (Raj 31, 103-105). Pisac će od tog trenutka u svakom jubileju slije-diti hrvatske romare opisujući i prilike iz kojih su dolazili uz velike žrtve da bi izmolili jubilejski oprost. Jubileji su bili poticaj izgradnji putova, boljoj organizaciji prihvata hodočasnika, nastanku hospicija i bratovština koje su o njima brinule, te gospodarskom razvoju i upoznavanju te prožimanju različitih kultura. Može se govoriti o začecima vjerskog turizma koji je danas vrlo raz-vijen. Tako za Hrvate u Rimu nastaje hospicij Sv. Jeronima s bratovštinom koja brine o njemu i hrvatskim romarima. Taj će se hospicij s vremenom pretvoriti u zavod za odgoj hrvatskog klera, pre-rasti svoje okvire i postati važna kulturna i religiozna hrvatska ustanova, posrednik između rimskih pontifeksa i Hrvata. Povijest jubileja od Sumerana do hr-vatskih romara Eme Vesely, Zagrepčanke po rođenju i dugogodišnje novinarke na Radio Vatikanu, korisna je literatura za svakoga koji želi dublje uroniti u fenomen jubilarnih slavlja u kojima su Hrvati od početka zdušno sudjelovali. Tisuće po-dataka i događaja čine je neobično zanim-ljivom i korisnom. To je ujedno jedin-stvena i svojevrsna povijest Katoličke crkve a hrvatske odrednice u njoj su zato vrjednije jer sličnih djela u Hrvata nema pa se tako dostojno popunjuje velika kul-turna praznina. U toj knjizi hrvatski će čitatelj pronaći enciklopediju podataka i protumačenih pojmova iz arheologije, gospodarstva, religije, kulture, literature i povijesti. Knjiga je pisana lijepim hrvatskim jezikom razumljivim čitatelju, a citati i podaci su provjereni i vjerodostojni. Za hrvatsku javnost knjiga Eme Vesely doista je istinski dobitak. Tonči TRSTENJAK Ferdinand Takač, Hrvatsko-s/o vački rječnik, Zagreb: Školska knjiga 1999 ., str. I-X+ 692. Ovaj rječnik nastajao je godinama uz plodan prevodilački rad autora, slovačkog isusovca hrvatskog podrijetla o. Ferdi-nanda Takača. Autor je rođen 1920. go-dine u mjestu Hrvatski Grob, što znači Hrvatski Bedem, u okolici Bratislave. Zanimljivo je spomenuti da je autor od 1941. do 1944. godine studirao pravo u Zagrebu kao hrvatski stipendist. U Zag-rebu je posjećivao slovačke mlade isu-sovce koji su tada studirali na Studiju filozofije Družbe lsusove na Jordanovcu u Zagrebu. Pročitavši prijevod knjige Poiijest i. us ovcikog reda , koju je napisao T.J. Campb ell a preveo dr. Petar Ćule, odlučio je postati isusovac, što je i učinio godine 1948., nakon svog povratka u domovinu. Godine 1950„ u barbarskoj noći s 13. na 14. travnja, zajedno sa svim 557 

Ema Vesely, Povijest jubileja - od Sumerana do hrvatskih romara, Zagreb: Teovizija 2000., 271 str.

Abstract

Similar works

Full text

Available Versions

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia