Tomislav Krznar

Croatian

Krznar, Tomislav

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia

Velimir Valjan, (ur.) Integrativna bioeti-ka i izazovi suvremene civilizacije. Zbor-nik radova p1vog međunarodnog simpozi-ja u Bosni i Hercegovini (Sarajevo, 31. III. -1. IV. 2006.) Bioetička društvo u BiH, Sarajevo 2007, 302 str. Knjiga kojoj sada nastojimo dati pri-kaz po mnogočemu je posebna. U pr-vom redu ona je zbornik radova eminen-tnih autora s mnogih područja bioetike. To svjedoči ne samo o širini tematike ne-go i o kvaliteti obradbe tema. S druge strane ovim djelom postavljen je temelj intelektualne i akademske djelatnosti na području BiH. Zbornik je podijeljen na pet dijelova (uz predgovor urednika i dodatak imen-skog kazala), od kojih svaki nosi znako-vit naslov: 1. Bioetika kao pluralizam per-spektiva; 2. Biotehnologiju između obeća­nja ip1ijetnji; 3. Bioetika i medicina; 4. Di-leme o početku i kraju života i 5. Bioetika u dJUštvenom kontekstu. Kako je riječ o uistinu obimnoj građi, u ovom prikazu nismo u mogućnosti dati detaljan prikaz svakog poglavlja, pa se zadržavamo na spominjanju autora, naslova priloga i os-novnim informacijama o prilozima. Prvi dio zbornika (Bioetika kao plura-lizam perspektiva) otvara prilog autora Velimira Valjana, naslovljen Teškoće oko definicije bioetike. Autor ističe kako nije lako definirati bioetiku budući da je riječ o širokom spektru problema. S dru-ge strane postojeća različitost definicija uzrok je nesigurnosti o njihovu sadržaju. Tragom odgovora na pitanje definicije bioetike autor postavlja pitanja o znače­nju i povijesti bioetike, o pluralnosti bi-oetičkog mišljenja, napominjući kako je antropologija temelj bioetike. U potrazi za definicijom polazi tragom V. R. Pot-tera i W. T. Reicha. Kada je riječ o od-nosu znanosti, posebice medicine, i bio-etike autor napominje kako bioetika ne bi trebala biti disciplina koja trči za zna-nošću ili ozakonjuje ustanovljene prak-se, posebno ističući moguću aksiološku sljepoću u koju može zapasti. Slijedi prilog Thomasa Sorena Hoff-manna, naslovljen Bioetika i mnogostJU-kost pojmova prirode. Bioetika nije zbilj-ski provediva, kako naglašava autor, bez razjašnjenja pojma prirode koji pretpo-stavlja. Dakle ukoliko se želimo baviti bioetikom ne možemo samo pretposta-viti pojam prirode. U tom pogledu Hoff-mann prikazuje tri pojma prirode. Prvi je metafizički pojam prirode platonisti-čke tradicije, drugi je objektivistički po-jam prirode kakav nalazimo u prirodnim znanostima. Kao treći pojam, najpogod-niji za bioetiku, autor spominje komple-mentarno-medijalni pojam prirode. Nji-me je na poseban način opisan odnos su-bjekta (čovjeka) i prirode, i to tako da se dovršenje slobode subjekta također i u suprotnosti s prirodom smije postići sa-mo ruku pod ruku sa zadobivanjem slo-bode subjekta za oslobođenje prirode. Slijedi članak Milenka A Perovića Po-jam života u Hegelovoj filozofiji. Filozofi-ja o životu pita trovrsno: o karakteru, biti i smislu života, poretku i određenju živo-tnih pojava, te o porijeklu, tijeku i cilju života. Jedinstveni proces života se u Hegela promatra kroz tri procesa: žive individualnosti, životnog procesa i pro-cesa roda. Važno je napomenuti kako je način roda moć odnosa subjekta s dru-gim subjektom njegova roda. Slijedi čla­nak Sulejmana Boste Znanost između 'neutralnosti' i 'odgovomosti' i višezna-čnost etike odgovomosti. Riječ je o rede-finiranju čovjekova odnosa prema priro-di na način da novi odnos treba biti od-ređen posttehničkim i postscientokrat-skim dimenzijama. U središtu priloga je proklamirana vrijednosna neutralnost 509 znanosti, a proces kritike može obaviti bioetika. Riječ je o dimenzioniranju od-govornosti kroz prikaz konceptualne od-govornosti tog pojma, kao i o diferenci-ranju pojma etičkog zahtjeva. Sljedeći je prilog Kirila Temkova Etika i bioetika -jedinstvo suvremene etičke svijesti i mora-la, u kojem autor prikazuje značajnu ulogu bioetike u suvremenim etičkim ra-spravama, tematizirajući dimenzije nor-mativnosti, odgovornosti, očuvanja živo-ta, itd. Autor posebno naglašava kako etička teorija i praktična etička svijest i moral ne smiju biti u raskoraku. U po-mirenju tog raskoraka može sudjelovati i bioetika s ciljem stvaranja jedinstvene ljudske etike. Slijedi članak Dževada Hodžića Teološka zasnivanje bioetičke odgovomosti: islamska perspektiva. Au-tor polazi od prikaza dimenzija značenja termina odgovornost, posebno se osvr-ćući na religijske dimenzije značenja. Riječ je i o prikazu značenja termina din i tawhid u Kur'anu, u kojemu ovaj prvi označava religiju (približno govoreći), a drugi organsku cjelinu raznih dimenzija bitka. Ta se cjelovitost može shvatiti kao temelj teološkog zasnivanja bioetičke odgovornosti. Važno je naglasiti, kako napominje autor, da odgovornost čovje­ka u islamu podrazumijeva povijesnu stvaralačku samorealizaciju, kao i svijest o konačnosti i nesavršenosti. Slijedi čla­nak Ante Čovića Integrativna bioetika i plwiperspektivizam. Riječ je o sadržajnoj i metodološkoj elaboraciji jednog od središnjih termina integrativne bioetike. Metodološka posebnost integrativne bi-oetike - sagledana kroz termin pluri-perspektivizma - započinje sagledava-njem nedostatnosti monoperspektiviz-ma kao osnovnog obilježja znanstveno-tehničke civilizacije. Riječ je o pokušaju sagledavanja istine kroz niz modela i ob-razaca koji se uzajamno dopunjuju, što je izravna potreba trenutka, budući da stara znanja nisu dostatna. Kroz toplu-riperspektivizam otvara prostor orijen-tacijskom znanju. U sljedećem članku, naslovljenom Upo1išta za integrativnu 510 bioetiku u djelu Van Rensselaera Pottera, autor Hrvoje Jurić daje opširan prikaz dimenzija bioetičke djelatnosti, vodeći računa o metodološkim značajkama bi-oetike. Nadalje, nastoji rekonstruirati misao »oca bioetike« V. R. Pottera kroz prikaz uvjeta i okolnosti nastanka bioe-tike. U konačnici autor daje ocjenu Pot-terove misli, nudeći kritiku povremene neracionalnosti i nedostatka prihvaća­nja interdisciplinarnosti. Važan aspekt ovog članka je i prikaz odnosa filozofije i bioetike. Vrijedi naglasiti kako je Pot-terova bioetikajedno od značajnijih mo-gućih uporišta u konstruiranju intergra-tivne bioetike. Slijedi članak Nikole Skledara Integrativna bioetika i g01ući problemi suvremene civilizacije. Riječ je o prikazu djelatnosti bioetike kao odgovo-ru na izazove vremena. Posebnu pozor-nost autor usmjerava na dimenzionira-nje odnosa filozofije i bioetike u kontek-stu integrativne bioetike, kao i na ulogu antropologije u tom procesu. Važan an-tropološki aspekt je i odnos prema tijelu, koji bioetika, ukoliko želi postići obuh-vatnost i integrativnost, mora zahvatiti. Posljednji prilog prvog dijela zbornika je tekst Mislava Kukoča Filozofija i bioetika u Hrvatskoj. Autor ponajprije ocrtava okolnosti nastanka bioetike, uzevši u ob-zir dimenzije globalizacije. Važan as-pekt rada je i prikaz duhovne situacije pri nastanku bioetike u Hrvatskoj, koji obuhvaća prikaz neomarksističke filozo-fije prakse. Dragocjeni prilog je i prikaz kronologije razvoja bioetike u Hrvat-skoj. U drugom dijelu zbornika, naslovlje-nom Biotehnologija između obećanja i p1ijetnji, možemo čitati tri priloga, od ko-jih prvi, autora Ljubomira Berberovića, nosi naslov Genetički modifikovani (GM) organizmi - obećanja i p1ijetnje. Autor ocrtava munjevit razvoj znanosti i ističe ulogu znanosti u životu ljudi. Ge-netička modifikacija organizama je je-dan od vrhunaca znanosti, pa se ta otkri-ća, kako tvrdi autor, ubrajaju u najz-načajnija ostvarenja biologije, i znanosti općenit , našeg vremena. l'1ko ona donose mnoge prednosti i potencijal rjcsavanja mnogih problema, izazivaju niz, pr ma u lu autora, nepo-trebnih i n"primjcrcnih reakcija, čija se elaboracija lemclji na dvije tvrdnje: GMO su opasni po zdravlje i po prirodni kot iš. Autor napominje kako u ovi trahovi pretjerani a d kazi najče.~će preuveličavan i i utemeljeni na medij-skim manipulacijama. Berberović nada-lje elaborira kako se ne može stati na put razvoju znanosti - ak niti u slučaju kad je ona snažno povezana a sferom bizni-Sil - budući da sama znanstvena istra-živanja nisu opasna niti etički neprihvat-ljiva. Tim viš , samo napredak znanosti i tehnologije mož riješiti nagomilane probleme čovječanstva. Važno je i za bi-oetiku, tvrdi aut r, da uvazi činjenice ve-zane uz genetsku modifikaciju organiza-ma. ljedeći prilog autora Marijana Jo-šla Utjecaj poljopiivred11e tehnologije 11a okoliš i sig11mos1 /1m11e, ·asvim je op-rccno intoniJan. Autor po$tavlja geoct-sko modificiranje organizama u kon· tekst čovj ekova negativnog djelovanja na prirodu. U tom kontekstu iznosi tvrd-nju kak je genetsko modificiranje ute-meljeno na odsu. tvu znanstvenog teme-lja i interesu moćnog kapitala. U prvome je riječ o wan tvenom redukcionizmu, a u drugome o porrebi za globalnom 'i-nancijskom dominacijom. Značajan dio priloga autor posvećuje analizi rržixnog djelovanja GM kompanija te procjeni si-gurnosti hrane dobivene na temelju GM0-<1. U tom pogledu konstatira mnoga pecifična ob ljenja i trovanja hranom koja mogu biti povezana s GMO-om. Važan dio rasprave ko GMO-a opisan je trgovinskim i pravnim razmjericama t)ko uvoza tih proizvoda iz SAD-a u Europu. Ovdje . e autor po eb-no osvrće na standarde UN-a vezane uz kvalitetu hrane, kao i na prilike u Hrvat-skoj kada je u piranju spomenuta proble-matika. P ljcdnji članak drugog dijela zbornika naslovljen j Genetički modifi-cirani orgcmizmi (GMO) i biosigumosl u Bosni i Hercegovini autora Kasima l3aj-rovića i Rifata Hadži elimovlća. Autori u analizi polaze od načina nasLanka GM-organizama i njihove komercijalne primjene, analizirajući moguće štetne efekte genetičkih organizama, posebno njih v utj caj na biosigurnost. Riječ je o potencijalnim štetnim efektima transfe-ra gena na sro Ine bi ljl-ce, mogućn ti transformacije OM- organizma, npr. ku-kuruw u korov, toksičnim i alergenim učincima na ljude i gen ·tičkim promje-nama u organizmima konzumenata d kojih bi moglo doći posredstvom konzu-macija GMO-a. U trećem dijelu zbornika, naslovlje-nom Bioetika i medicina, možemo čitati četiri priloga, od kojih je prvi autorice Nade Gosić-Bioetika i kultura dijaloga u medicini. Autorica analizira humani-stičke znanstvene inicijative u medicini te njihove doprinose u rješavanju pro-blema medicine i zdravstvene skrbi. Osobitu pozornost u tom pogledu po-klanja utjecaju filozofij na promjenu odnosa pacijent - l iječnik navodeći m-z.ine i dimenzije tog utjecaja. T·1koder prikazuje odnos fi lozofij i bioetike u k nteksru nekih posebnih probi , ma me-dicine. Važan aspekt ovih problema -pojam života - autorica analizira kroz zaštitu života kao osnovnu medicinsku djclarn st. O. obito napominje važn st kulture dijaloga - po ·ebicc dijaloga medicine i humani tičkih znanosti -kao snažnog sred Iva u rješavanju pr -blcma s kojima se medicinski djelatnici susreću. Slij · di članak Lidije Gajski Me-dicinska z11a11ost u službi ktrpitala. Medi-cina 111emeljena 1w dokazima i .klinički te-mpij ·ki pokus. Autorica analizira dimen-zije komercijalizacije medicinske djelat-nosti na primjeru lcrapijskog poku:a, za koji tvrdi da je medicinski neprimjeren reduciran i tehnicistički pr izvod. Klini-čka ludija n ma mogućnosti procjene učinka terapij kc intervencije l1 njezinoj cjelini te zanemaruje kompleksnu priro-du bolesti. Autorica nadalje kritizira 511 metodologiju kliničkog pokusa i inter-pretacije kliničke studije. Važan aspekt problema su naručitelji pokusa - ukoli-ko je riječ o industrijskim subjektima ciji komercijalni inlcre · ovisi o rezultatu rudije, stva ri postaju još neprihvat-ljivije. Ovo se o bit vitli na primjeru farmaceutske industrije. Uz to autoric<.1 posebnu pozornost posvećuje sM1ra11ju novih bolest i, odno. no ·enzib.iliziranju javno ti na neke bolesti. Ovi p stupci prać ni su razvojem preventive i pov ća­nom upotrebom medikamenata. Kritika kliničkih pokusa zaprwo je, kak pre-zcntira autorica, kritika komercijalizaci-je medicine. lijedi č !anaklgora Povrza-novića Razni bioetički aspekti presađiva­nja 01gana, u kojemu autor analizira probleme vezane uz donaciju i presadi-vanje organa . Riječj osl ženom proce-u koji p cinje smrću potencijalnog do-nora i svim dimenzijama oko preuzima-nja organa za presadivanje. Razumije se da se javljaju brojni prijepori, od dija-gnoze :muti donom do crnog tržišta or-gana. Ovi potonji problemi mogu se ublaziti organiziranjem mreže donora. Posljednji prilog trećeg dijela zbornika autora !smeta Cerića i Jasminke Krehić nosi naslov Iskustva 11 radu Etičkog komi-teta Kli11ičkog centra Univerziteta 11 Sara-jev11od1997. do 2005. Riječ je o prikazu djelatnosti tijela koj • je osnovano sa zadaćom nadzora nad provođenjem me-dicinske deontologije (u tu vrhu autori opširno prikazuju povijest odnosa me-dicine i etjke te dimenzije djelatnosti medicinara), nadzora nad i 1raživa nji-ma, razmatranja odnosa liječnik- paci-jent itd. Nadalje autori prikazuju funkci-ju i djelatnost etičkih k miteta, osvrćući se na djelatnost istoimcnog komiteta u Sarajevu. Članak donosi niz dokumena-ta vezanih uz njihove djelatnosti. Ćetvrti dio zbornika, naslovljen Dile-me o početku i kraju žii ota, donosi pet priloga. Prvi je pril g autora Tomislava J ozića, Etički status embrija. U novim okolnostima življenja javljaju se i n va deontološka pitanja. T osobito vrij di u 512 slučaju početka života, odnosno u ra-spravi o statu u ljudskog cmhrija . U po-trazi za m gućim odgovorima auior kreće put m bi loških prctpo. tavki, preko an tr poloških ra. prava do točke koju ll'IZiva etički ide11titet ltunw110 1 em -brij". Embriju d začeća, kak<> tvr li au-tor, pripada jedinstvenost i ncp nov-ljivost postojanja ljudske jedinke, što priječi poduzimanje nekih zahvata. Ta-kav z-ihvat je pn::nataJna dijagno. tika ukolik se primjenjuj na opasne načine (rana amni c nt~za biop ·ija itd.). U elaboraciji svojih lavova autor se po-sebno poziva na misli lvana Pavla 11 , i zakljul:uje kako bioetika može pomoći čovjeku da ukloni iz sebe potrebu da zauzm mj sto Boga. Bardhyl <;ipi autor je priloga Pravni i l>ioeti{ki aspekti abor-t11sa u Albaniji. Autor prikazuje neke opće aspekte istraživanja pitanja abortu-sa, te uz to vezanu . i1uaciju u AJbanij.i (p sebno kriminalni abortu ). Nadalje prikazuje albanski Zakon o abort11su te dimenzije primjene spomenute le-gi Iativc. Osobito nap minje potrebu suzbijanja ilegalnih abortusa putem pri-mjene postojećih zakona. Slijedi prilog Ivana Bubala 'S11etosi živow' ili ·~,1a/i1eta života' kao k1iterij moralne prosudbe euta-nazije? Autor propituje obje naslovom spomenute dimenzije odnosa prema smrti i mogućem prekidu života. Dimen-zija svetost i života ulem lj na je na do-tojanstvu življenja koje e opire potrebi uzmicanja pred smrću, budući da je i smrt d.io tajne ljudske egzistencije. Luka Tomašević aut r je sljedećeg priloga, naslovljenog Sm1t i njezino (ne)dostojan-stvo. On polaz.i od pitanja ima li u umira-nju dostojanstva, i u kojem slučaju mo-žemo govoriti o 'lijepoj smrti' i 'do to-janstvu umiranja'. Važan asp kt ovih problema vezan je uz pojam di. tanazije, od no no besmislenog i bc korisnog pro-duljenja života terapeut ·kim zahvatima koji možemo prikazati kac shvaćanje ži-vota kroz prczivljavanje. Drugi p( I bio bi eutanazija. lzmcdu bi trebalo smje titi služ nje životu kao osnovnu vrcdn tu i načelo medicinske djelatnosti i liječnič­ke etike. U tom pogledu autor navodi misli lvana Pavla II o temeljnoj vrijedno-sti života u kršćanstvu i liječničkoj djelat-nosti kao brizi za život. Posljednji prilog četvrtog dijela zbornika je prilog autora Farisa Gavrankapetanovića, naslovljen Bioetika umirućih. Autor razlaže brojne etičke probleme vezane uz posljednje trenutke življenja, dimenzionirajući ti-me obaveze medicinskih djelatnika. S druge strane pokušava kontekstualizira-ti u okvir bioetike neka pitanja ( eutana-zija, distanazija, itd.) vezana uz medicin-sku djelatnost. Peti dio zbornika naslovljen Bioetika u društvenom kontekstu donosi dva prilo-ga. Prvi autora Amera Ovčine i Amele Džubur-Bešić Bioetičke implikacije utje-caja medija na agresivno ponašanje mla-dih. Riječ je o proučavanju utjecaja ma-sovnih medija na razvoj mladih, na način prikazivanja odnosa slobode informira-nja i indoktrinacije (bilo kroz vezanost na pojedine medije, bilo kroz namjerno pogrešno informiranje). Autori posebno naglašavaju obavezu pridržavanja za-konske regulative vezane uz djelatnost medija, kao i ulogu obitelji u formiranju mladih osoba. Ova je uloga, ispravno shvaćena, ponekad u suprotnosti s dje-latnošću medija. Aida Rudić i Arif Smaj-kić autori su posljednjeg priloga u zbor-niku, naslovljenog Etički aspekti stanja ljudskih prava na život i zdravlj'e građana u Bosni i Hercegovini. Riječ je o prikazu neharmoničnosti sustava koji provodi diskriminaciju i obespravljenost gra-đana. U radu su prezentirani rezultati studije o ljudskim pravima na život, zdravlje i socijalnu sigurnost. U svakom slučaju možemo konstati-rati da je ovaj zbornik iznimno vrijedno djelo koje obuhvaća niz suvremenih bi-oetičkih pitanja, uvida i misaonih pers-pektiva. Glavna crta zbornika je misao-na otvorenost za različita gledišta, što je ujedno i jedno od temeljnih određenja bioetike. U tom pogledu uvjerenja smo kako će ovaj zbornik biti od velike kori-sti svima koji se na bilo koji način dotiču problema opisanih u njemu, kao i zna-čajan poticaj za daljnje produbljivanje problematike. Tomisluv Krznar Alfred Schneider, Na putovima Duha Svetoga, FTIDI, Zagreb 2008, 191 str. Koje mjesto pripada Duhu Svetomu u teologiji, u Crkvi i životu svakog vjer-nika? Ili, da se poslužimo pitanjem sa-mog autora: Zašto govorimo o Duhu Svetomu? Suvremena teologija, kao i ekleziologija, ukoliko se misli na crkvu koja želi intenzivno živjeti svoje zajedni-štvo s Presvetim Trojstvom, danas je na poseban način osjetljiva na govor o Du-hu Svetomu. Naglašenom refleksijom o toj stvarnosti izgleda da se želi ispraviti nepravda za šutnju i zaborav na Duha Svetoga u teologiji i crkvenom životu. I sam autor naglašava da su se »na Dru-gom vatikanskom saboru čuli mnogi gla-sovi koncilskih otaca i promatrača s ra-zličitih strana o tome kako je Duh Sveti u zapadnome kršćanstvu zaboravljen. U teologiji se premalo govori o njemu, vjerske istine i život iz vjere ne proma-traju se u njegovu svjetlu. Posljedica je toga rascjep između duhovnosti i dog-matike„. Duh je Sveti zanemarenu svag-dašnjem životu i u svijesti kršća n ina. »Žed ili čežnja koja se za Duhom Sveti m u posljednje vrijeme pojavila, naročito poslije Drugoga vatikanskog koncila, obilježava na jedinstven način suvreme-nog vjernika. Različiti duhovni pokreti i duhovne zajednice koje su se rodile u cr-kvi u posljednje vrijeme te na životvoran način izražavaju i žive dar vjere u Trn je-dinoga Boga i Isusa Krista, apeliraju na suvremenu teologiju, kao i na odgovor-ne u crkvenoj službi, da se više reflektira i govori o tematici koja se odnosi na Du-ha Svetoga. Može se reći da je i to jedan od presudnih razloga što se unutar teo-loških disciplina oblikovao poseban tra-ktat o Duhu Svetomu tj.pneumatologija, 513 

Valjan, V. (ur.) Integrativna bioetika i izazovi suvremene civilizacije. Zbornik radova prvog međunarodnog simpozija u Bosni i Hercegovini (Sarajevo, 31. III. - 1. IV. 2006.) Bioetičko društvo u BiH, Sarajevo 2007, 302 str.

Valjan, V. (ur.) Integrativna bioetika i izazovi suvremene civilizacije. Zbornik radova prvog međunarodnog simpozija u Bosni i Hercegovini (Sarajevo, 31. III. - 1. IV. 2006.) Bioetičko društvo u BiH, Sarajevo 2007, 302 str.

Abstract

Similar works

Full text

Available Versions

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia