Vladimir Horvat

Croatian

Horvat, Vladimir

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia

stanje određenog vremenskog razdoblja. Zato je ta knjiga, kako pisac tvrdi u Pred-govoru »čitateljima istraživačka avantura«. Knjiga donosi podatke o prvim tra-govima jubileja i jubilejskih oprosta na koje nailazimo kod mezopotamskog naroda Sumerana punih 3000 godina pr. Kr. Naročito je vrijedna raščlamba poimanja jubileja u židovstvu i Starom Zavjetu te u novozavjetnim tekstovima i tekstovima prvih kršćanskih pisaca. Najveći i najzanimljiviji dio su kr-šćanski jubileji koji se počinju slaviti od 1300. godine u Rimu u doba pape Boni-facija VIII. kada započinju hodočašća u Vječni Grad i kada se hodočasnici nazi-vaju romari. Taj je prvi jubilej velikom Danteu bio inspiracija za Božansku ko-mediju koja se događa od Velikog čet­vrtka do Uskrsa te svete godine. U Bazilici Sv. Petra tada su izložili najsku-pocjeniju relikviju Veronikin rubac pred kojom je Dante ugledao hodočasnike iz Hrvatske kako u zanosu gledaju Kristov lik utisnut na platnu i ovjekovječio ih u svom Raju (Raj 31, 103-105). Pisac će od tog trenutka u svakom jubileju slije-diti hrvatske romare opisujući i prilike iz kojih su dolazili uz velike žrtve da bi izmolili jubilejski oprost. Jubileji su bili poticaj izgradnji putova, boljoj organizaciji prihvata hodočasnika, nastanku hospicija i bratovština koje su o njima brinule, te gospodarskom razvoju i upoznavanju te prožimanju različitih kultura. Može se govoriti o začecima vjerskog turizma koji je danas vrlo raz-vijen. Tako za Hrvate u Rimu nastaje hospicij Sv. Jeronima s bratovštinom koja brine o njemu i hrvatskim romarima. Taj će se hospicij s vremenom pretvoriti u zavod za odgoj hrvatskog klera, pre-rasti svoje okvire i postati važna kulturna i religiozna hrvatska ustanova, posrednik između rimskih pontifeksa i Hrvata. Povijest jubileja od Sumerana do hr-vatskih romara Eme Vesely, Zagrepčanke po rođenju i dugogodišnje novinarke na Radio Vatikanu, korisna je literatura za svakoga koji želi dublje uroniti u fenomen jubilarnih slavlja u kojima su Hrvati od početka zdušno sudjelovali . Tisuće po-dataka i događaja čine je neobično zanim-ljivom i korisnom. To je ujedno jedin-stvena i svojevrsna povijest Katoličke crkve a hrvatske odrednice u njoj su zato vrjednije jer sličnih djela u Hrvata nema pa se tako dostojno popunjuje velika kul-turna praznina. U toj knjizi hrvatski će čitatelj pronaći enciklopediju podataka i protumačenih pojmova iz arheologije, gospodarstva, religije, kulture, literature i povijesti. Knjiga je pisana lijepim hrvatskim jezikom razumljivim čitatelju, a citati i podaci su provjereni i vjerodostojni. Za hrvatsku javnost knjiga Eme Vesely doista je istinski dobitak. Tonči TRSTENJAK Ferdinand Takač, Hrvatsk<>-slovački rječnik, Zagreb: Školska knjiga 1999 „ str. I-X+ 692. Ovaj rječnik nastajao je godinama uz plodan prevodilački rad autora, slovačkog isusovca hrvatskog podrijetla o. Ferdi-nanda Takača. Autor je rođen 1920. go-dine u mjestu Hrvatski Grob, što znači Hrvatski Bedem, u okolici Bratislave. Zanimljivo je spomenuti da je autor od 1941. do 1944. godine studirao pravo u Zagrebu kao hrvatski stipendist. U Zag-rebu je posjećivao slovačke mlade isu-sovce koji su tada studirali na Studiju filozofije Družbe lsusove na Jordanovcu u Zagrebu. Pročitavši prijevod knjige Povij(!}; / i. usovaćkog reda, koju je napisao T.J. Campbell a preveo dr. Petar Čule, odlučio je postati isusovac, što je i učinio godine 1948„ nakon svog povratka u domovinu. Godine 1950., u barbarskoj noći s 13. na 14. travnja, zajedno sa svim 557 redovnicima i redovnicama u tadašnjoj komunističkoj Čehoslovačkoj, uhićen je i osuđen na 8 godina logoraškog rada po raznim mjestima. To vrijeme potajno koristi i za filozofsko-teološki studij. Zaređen je za svećenika 1955. godine. Pomilovan je nakon pet godina zatvore-ništva, 1960. godine i pušten na uvjetnu slobodu. Nakon toga radi kao monter dizala. Za vrijeme Praškog proljeća glavni je urednik tjednika Katoličke novine. Godine 1970. udaljen je s mjesta glav-nog urednika. Postaje duhovnik časnih sestara te pastoralno djeluje. U to vrije-me počinje prevoditi i knjige s hrvatsko-ga na slovački jezik. Dosad je preveo 36, a od tog su tiskana 23 naslova. Uz pre-vođenje počeo je sastavljati Hrvatsko--slovački 1je6nik, najprije za svoje pot-reba a onda je shva1fo da će to biti opće korisno djelo. Rječnikje objavljen u Zagrebu krajem 1999. u nakladi Školske knjige, u nizu standardnih rječnika te izdavačke kuće. Ima više od 50 tisuća riječi-natuknica. Rječnik su uredili dr.sc. Vladimir Horvat i Anuška Nakić. Urednica i lektorica za hrvatski jezik je dr.sc. Uljana Šarić iz Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje u Zagrebu, a za slovački dio dr.sc. Juraj Glovitja s Katedre za slovački jezik Pe-dagoškog instituta u Nitri. Na projektu je godinama i financijski surađivao sveće­nik Jerko Matoš, u ime Hrvatskoga po-vijesnog Tnstitu1a u Beču, čiji je on i idejni začetnik. Uz taj prvi Hrvatsko--slovački rječnik dodane su gramatike za oba jezika, prevedene na suprotni jezik. Autorica Pregleda gramatike hrvatskog jezika je dr.sc. Uljana Šarić, a autor Preg-leda gramatike slovačkog jezika je dr.sc. Juraj Glovnja. Osim što je to prvi Hrvat-sko-slovački rječnik, on u nizu standardnih 1ječnika Školske knjige također prvi donosi religijsko i crkveno nazivlje. Možemo spomenuti da se priprema i obrat ovog rječnika, tj. prvi standardni 558 Slovačko-hrvatski rječnik. Marljivi autor sastavio je i dijalektološki rječnik svoga rodnog mjesta Hrvatski Grob u kojem na prvom mjestu donosi domaće »horva-tanske riječi«, u drugom stupcu donosi hrvatsko književno značenje, a u trećem stupcu slovačke riječi. Kulturna poveza-nost Hrvata i Slovaka bila je, kao što je poznato, tijekom povijesti zapažena i plodonosna (Haulik, Šulek, Mojzes i drugi), ali je prvi Hrvatsko-slovački rječnik objavljen tek u našim danima. On će jamačno omogućiti da se naše stoljetne veze i u današnje vrijeme još više unap-rijede. Vijeće Filozofskog fakulteta Družbe Isusove u Zagrebu službeno je uputilo zamolbu svome Velikom kancelaru Gene-ralu Reda o. H.P. Kolvenbachu da se o. Ferdinandu Takaču o njegovoj 80. godini života dodijeli zaslužena titula počasnog dok-tora. Vladimir HORVAT Dr. Augustin Franić, KPD Lepoglava, mučilište i gubilište hrvatskih političkih osuđenika, Zagreb, srpanj 2000. Dr. Augustin Franić u knjizi pod naslovom KPD Lepoglava, opisuje strahote koje su proživljavali politički osuđenici u Kaznenopopravnom domu Lepoglava u razdoblju od 1945. do 1990. godine. Aut.or spomenute knjige - dr. Augustin Franić - i sam je bio politički osuđenik i više od pet godina zatvorenik u spome-nutom zatvoru. Osim toga, on je, zahva-ljujući demokratskim promjenama u Hrvatskoj, uspio doći do arhiva spome-nutog zatvora tako da su njegove pro-sudbe argumentirane, a njegova je knjiga postala nezaobilazni svjedok vremena u kojem je hrvatski narod patio pod na-metnutim komunističkim režimom. U zaključnoj riječi svoje knjige, dr. Franić kaže: »U Jugoslaviji zločini su se 

Ferdinand Takač, Hrvatsko-slovački rječnik, Zagreb: Školska knjiga 1999., 692 str.

Abstract

Similar works

Full text

Available Versions

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia