Juraj Posarić

Croatian

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia

TEHNICKE KARAKTERISTIKE VITLA Vitlo se sastoj i od tri osnovna dijela: ploče vitla, bub· njn sn zupčanicima i koloture. Bubanj sa zupčan icima i kolotura sc mogu pomoću vijaka demontirati od ploče i prenosi ti posebno. Gabarit ne mJc•·c vitla su: 1005 X 545 X 410 mm. Ploča ima dtmenzije: lOOS X 545 mm i na svakom uglu ploče nalaze se ručke 1.a nošenje i kuke za ve-.tanjc vitla. ll sredini ploče sc nalazi limeno ojačan.ie s rupama za ućv•·šćenje vertikalnih pl~- postolja villa, a na prednjem kraju ploče izrcz i rupe za učv•·Sćenjc koloture. Ploča je izrađena i1. panel -ploče debele 3 cm, i po rubovima okova-na timom. S don je str·ane ploče , u poprcčnoj osi nalazi sc osovina n:• koju sc mogu montirat• kotači bicikla radi prcvožcnja vitla, a na stražnjem kraju s donje strane ploče nalazi sc učvrš6cn komad ci jevi u koji se utakne ručica (rudo) 1.a lakše upra,•ljanje kod prc,·oženja vitla. Bubanj s čeličnim užetom, osovinama i ležajima, z,upča­nicima, ručkama •.a okretanje, pojasnom kočnicom i wpča­stim zadržačem učvršćeni su na dvije vertikalne ploče dc-bele 4 mm, međusobno povezane odstojnim š ipkama (J) 10 mm i vijcim:t, kojo čine postolje vitla . ll pločama sc nalaze sjedišta samoudcsivih kugličn ih lc,.aja tipa SKF 60/20 X IS mm za osovinu ma log zu~;Jčanika i osovinu bubnja na kojoj sc nalazi, osim bubnja, 1 veliki zupčanik, kotač pojasne kočnice i zupčasti zadrž.~ć. Zupčanici su čelni, širine 32 mm. Mali zupčanik ima \':mjsk• promjer 65 mm i 20 zubi. Visina zubi iznosi 6 mm. Vchki zupčanik ima vanjski p1·omjcr 265 mm i ima 84 zuba. Prenosni odnos je l : 4,2 . Bubanj ima unutarnji promjer 80 mm, a vanjski 275 mm. Sirina bubnju je 235 mm; nu njega s tane 25\l 'm čelič­nog užeta debljine 7,6 mm ili 400 m čeličnog užeta debljine 5 mm. Zupčasti zadrtač ima promjer 100 mm (vanjski) s 8 zubiju, a konstrukt i\•no je tako ,·czan s pojasnom kočnicom (promjer bubnja pojasne kočnice ic 220 mm a Sirina je 30 mm) da zadrJ.ač doz,•oljava okretanje osovine samo u jednom smjeru i pritom ric treba posebno držati ručicu kočn ice (slučaj dizanja tcrel:l). Kada se želi spušH\Ii teret (čovjek ili oprema) mora sc ručica kočnice dr,ati u uzd ig· nutom polo1-~ju . Jedna poluga tada drži odmaknuti jezik od zupčastog zad•·žnča. Cim ručica dođe u donji položaj, a ona u Laj polo~.ai dođe čim je nitko ne drži (vlastitom težinom), ona spusti jezik na zupčasti zadržač i spuštanje je onemogućeno. U tom polof.aju je i pojasna kočnica sa-mokočna. Ručice '-<! ok•·ctanje osovine i bubnja su demontažnc. One sc mont1raju na o~ovinu malog :r.up6lnika. Krak ručice je 185 mm. Iz ovih podataka lc vidlj ivo da ukupni prcnosni odnos od mčicc do bubnja IZnosi: imin - 12, a im,. = 41. Srednj i prcnosni odnos (promjer bubnja oko 180 mm) iznosi i,.= 18, ~to _znači da _1.a di7A~njc tereta od oko 200 kg (dva ~ovjcka •h Jedan čovJek s opremom) treba na S\'akoJ od dv1ju ru-čica djelovah silom od oko 7 kp. Na osnovu iskustva iz prakse s ovim vitlom to je potpuno •-~dovoljavajuće, Prak-tički, jedan čov jek mo'.c dizati jednog čovjeka . Brzina di1.anja ovisi o brzini okretanja ručice. Najpo-godniJi broj okreta.ia ručice je oko 60 u minuti. Tada je srednja brzina dizanja (7.a promjer bubnja oko 180 mm) oko 8 m / min ili oko 13,5 cm/sck, što odgovnra prosječnoj brzini penjanja po spclcološkim ljestvama 113 većim · verti-kalama. Celično uže od 7,6 mm promjera (uže koje je od prvog dana na villu i 1972. ~;od. je sa 250 m skraćeno na 200 m zbog oštećenja) ima s1lu kid:mja oko 1200 kp, a uže od 5 mm promjera (koristi se samo povremeno) ima silu kidanja oko 800 kp, ~to u potpunosti zadovoljava potrebe. liže so od bubnja odmnta s donje strane i prelazi preko kolotu•·c p•·omjera 95 mm, ~i roke 225 mm, ule:f.ištene po-moću kugličnih leža ja. Kolotura služi kao zaštita 7.a uže, jer sprečava struganje užeta po ivici ploče vi tla kada sc vitlo postavi blizu otvora jame. U sastavni dio opreme uz vitlo spadaju: koloture-pod-metači, viseće koloture, okretni karabiner, sjedište za čo­vjeka (padobransko sjedište) i alat za održavanje i popravak vi tla. Pri korištenju vitla uvijek se kao sredstvo veze upo-trebljavaju ili telefoni , ili mali radio-primoprcdajnici (vo· ki-toki). · Od svog postanka (1954. god.) vitlo j e doživjelo samo dvije prom jene. Umjesto prvo ugrađenih kliznih ležaja na osovinama zupčanika. 1965. god. su ugrađeni kuglični samo-udesivi lcžaji, 1974. god. je ugrađena nova kolotura vitla veće širine i većeg promjera, a Lakođer su umjesto kliznih ležaja ugrađeni kuglični lcžaji. Svi ostali dijelovi vitla rade od svog postanka do danas bez problema. Vitlo je 1.ajedno s pločom teško 82 kg. JAME ISTRAžENE VITLOM SOPD •ZEUEZNTCAR• ll niže navedenom popisu predočeni su osnovni podaci o jamama koje su istraživale razne spcleološke ekipe, ali uvijek s vitlom SOPD •Zeljcmičarc. U popisu jama, u rubrici •najveća vertikala• podrazu· mijcva sc vertikala koja je savladana pomoću užeta vitla. Redoslijed jama je načinjen po kronološkom redu istra· živan,ia. Za neke jame, koje je istraživao Institut za geološka istra-živanja iz Zagreba, nedostaju podaci o najvećo_j vertikali jer nisu objavljeni u stručnoj literaturi. a au toru nije bila dostupna arhh·a Instituta. ZNACENJE KRATICA SOPDZ - Spcleološki ods jek Planinarskog društ\'a •željez· ničar• iz Zagreba SOPDS - Speleološki odsjek Planinarskog društva Sveuči· lišta •Velebit• iz Zagreba SDH - Speleološko druStvo Hrvatske KSPSH - Komisija 7.a soclcologiiu Planinarskog saveza Hrvatske KSPSS - Komisija za speleologiju Planinarskog saveza Srb ii e JGI - Institut 7.3 geološka istrn:f.ivanja iz Zagreba Kako ocijeniti vrijednost svjetiljke za speleološke potrebe JURAJ POSARić Tehnička pomagala i tehnika u speleologiji sc naglo razvijaju u posljednjih nekoliko godi-na. Množina malih, korisnih pomagala našla je svoje mjesto u osobnoj opremi svakog spe· teologa, pa se u njihovoj konstrukciji mnogo pažnje polaže na težinu. Međutim, sredstva za rasvjetu su, izgleda, ostala po strani od trke za smanjenje težine. I stina, u posljednje doba u nas se koristi i mala acctilenska svjetiljka engleske proizvodnje >>Premier«, teška samo 240 g (sa svim priborom! ), ali i malenog kapaci-teta. Uspoređujući tu svjetiljku s nekim drugim koje su kod nas u upotrebi, pojavila se potreba za definicijom neke veličine koja bi predstavlja-la kvantitativnu ocjenu vrijednosti rasvjetnog sredstva za potrebe speleologije. ta: Za svaku svjetiljku postavljena su dva uvje-da što duže daje što jače svjetlo (da ima što veći kapacitet) i da bude što lakša. ll To se može izraziti razlomkom u kojemu će u brojniku biti produkt snage rasvjete svjetilj-ke i vremena trajanja svjetla, odnosno maksi-malna svjetlosna energija koju svjetiljka može dati (kapacitet). a u nazivniku ukupna težina svjetiljke: W· r. D = -- [Jkg '] G-E Kvocijent D predstavlja »dobrotu« svjetiljke, neovisno o načinu njezinog rada (acctilenska, plinska, električna itd.) . Snaga svjetiljke (bolje: izvora svjetla) W, kod električnih je svjetiljki obično označena na žarulji, a označuje količinu svjetlosti koju izvor daje u jedinici vremena. Kod plinskih i acetilenskih svjetiljki snaga je određena vrstom plamenika i protokom plina. a može se izmjeriti na temelju rasvjete koju izvor ostvaruje. Vrijeme r je ono vrijeme za koje svjetiljka daje svjetlost određene konstantne snage, dok sc ne iscrpi. G~· je ukupna težina svjetiljke s punjenjem (karbid, uložak itd.). Da bi se od-redila dobrota triju acetilenskih svjetiljki ko-je sc kod nas najčešće koriste, izvedena su mje-renja: TABLICA - TABLE - - ----.---.,.- ------vr~ta w jctiljke Type o f lamp Tc'.ina ,,raw e ~V.Jl'ti ljk<' 1 g Empty lamp weight 1 g Volumen spn·mnika vode 1 ml Wntt•r· tank capacity 1 ml Odgovaraju~a količina CaC.jg Adcquate quantity of CaC,Is Tc7ina 1: unc svjetiljke 1 g Rcndy lamp weight 1 g Pro ro k plamcnilw 1 dm•h- • Ca paci ty or bu1·ncr l dm' h 1 Mjt.rcna rasvjcca 1 LV Mcasur~cl ill umimttion 1 LV Vri jem~! svjctljcnja l h Dumcion of burning l h Dobrota 1 LVhkg 1 • Efricic n~y 1 LVhkg ' Susl:wna d0b1·o ta 1 LVhkg - t System cllicicncy 1 LVhkg 1 Relativna <lohrota 1 ";, Rclati\'C cfli r icnc) l "o d e '() -·- " - <> ., _ "'"' 11 20 JI (l 550 1980 14 1'75 13 J 1'5 42 . . ~ e: " .,: . 1440 240 220 50 390 90 2050 380 l~ s 1'75 9 JO' S cca 27 28 39 Acet i l ens ka sv je tilj ka r azvija sv jet lost izgara-njem plina acetilena koji u njoj nastaje pre-tvorbom: CaC, + 2 H,O~ C,H, + Ca(OH ), ili na temelju kemijskih zakona: 64 g CaC,+ 36g(ml) H,0~22,4.14l C,H,1273K, 760 mm Hg 12 mjerenje protoka acetJiena burner capacity test NaC:I aq. sat. svjetlomjer exposure-meter e ~ f------ so cm so ASA Mjerenjem volumena vode u rezervoaru aceti-lenske svjetiljke je, prema navedenom, izraču­nata količina kalcij-karbida potrebna da sva voda proizvede određenu količinu acetilena. Tako i zračunata količina acetilena, podijelje-na s vrijednošću protočnog kapaciteta plame-nika ((Ih 1 ) daje vrijeme trajanja punjenja svjetiljke, uz određenu protoku plina. Da bi se izmjerila rasvjeta koju daje svje· tiljka, trebalo je podesiti protoku plina kroz plamenik prema njegovoj nazivnoj vrijednosti, što je učinjeno mjerenjem brzine ulaska plina u plinom jer, uz poznate uvjete (slika l). Da bi se smanjilo otapanje acetilena u vodi i snizio parcijalni tlak vodene pare, kao zaporna teku-ćina je upotrijebljena zasićena otopina natrij--klorida. Nakon nekoliko pokušaja, protoka pli-na je podešena na nazivnu vrijednost (14 Ih 1 za plamenik »He lios«) i acetilen je upaljen. Rasvjeta koju je proizveo tako ugrađen i plamen je izmjerena električnim svjctlomjerom s CdS-fotootpornikom, uz difuzijski zaslon, na udaljenosti od SO cm. Osjetl_iivost svjetlomjera je podešen na 18" DIN (~ SO ASA), a vrijed-nost rasvjete je očitana kao mjera svjetlosnog broja (lightva luc - Lichtwert). Vaganje vodom i karbidom propisno napunjene svjetiljke, iz-mjerena je ukupna težina G~. Kao standard za uspoređivanje uzeta je teo-rijska »sustavna dobrota« acetilenske svjetiljke, koja je izračunata prema mjerenim podacima za svjetiljku koja, kao konstrukcija, »nema tc· žine«. Možemo zamisliti acetilensku svjetiljku napunjenu određenom količinom kalcij-karbi-da i vode, iz kojih se može dobiti određena količina acetilena koja, gorenjem na poznatom plamcniku, da,ic o<keđemc mjcc-cou r«s\•jctu 1 JI l \ (poznato vrijeme) . Ako u račun za dobrotu ta-kve svjetiljke za težinu uvrstimo samo težinu karbida i vode (golog sustava koji daje aceti-len), dobili smo »sustavnu dobrotu<< acetilen-ske svjetiljke. Očito, realna svjetiljka tu vri-jednost ne može dostići, ali što joj je bliža, to je bolja. Izvedena mjerenja svojom točnošću ne bi ~:adovoljila stroge kriterije, ali smatram da do-biveni rezultati mogu svakom speleologu po-moći ocijeniti dobrotu svoje svjetiljke, da pri nabavci nove ne bi kupio i sobom nosio preve-like i sasvim nepotrebne količine suvišnog "že-J.ieza<<. To više, što je svakom speleologu do-stupna vaga, menzura i fotografski svjetlo-mjer. AUTHOR'S ABSTRACT How to Evaluate the Properties of a Lamp Used in Speleology by J ura j Posarić A reliable way to point the best one out of three different acetylene lamps is to compare their properties. To avoid subjective evaluation, Tehnika NOVA UZETA ZA SPELEOLOCE Spclcolo~ka tehnika istražh·ania znatno je napredonlh\ posljednjih godina kako u svi jetu Lako i kod nas. a Lo je, uz osa alo. u\·ođcn ic novog sistema istrnži\'anin pomoću užeta i uz to potrebnog tehničkog pribora. Pan\lcioo s tim javlja sc novi problem; sinteti~na užeta, ko.ja su sc: poka· zala odlična u klasičnoj spcleološkoi tehnici , namijenjena su ?.apravo pcnjačkim potrebama. Ona su elastičn i ja, a u7. to i manje otporna na trošenje , tc se tako prilikom pcnja· nja po užetu oštete zbog pomicanja pr·eko oštr ih rubova sti jene. Torne problemu doskočila je arncri~ka tvrtka Blue Walter, ko.ja je proizvela nova užeta pri lagođena speleoiOš· kim potrebama. Ta užeta su daleko otpornija na habanil', manje elastična. a imaju veću statičku čvrstoću. Kao siro· vina ?.a ova užeta upotrebljen je novi Super 707 nylon. Postoie dva tipa užeta . i to Blue Watter U i Blue W:ntcr 111. 7.a speleoloSkc po.trebc na.-oč.ito je pogodan Blue Wa· tter lli, jer ic konstrukcijs ki pl'ilagođen za upotrebu tehni· čkih pomallala kao što su Gibbs pcnjalicc, Bloqucr· i .lum· 1n~.u· stezaljke~ tc ra1.ni tipod dcsccndcura. Ova uYcta su već primijenjena u dubokim jamama Amerike i nekim cvrop· skim zcml.iama, te su se poka7.ala veoma pouzdana i s iguma. Kako im ic smanjena elastičnost. to su odlična za rjcša· vanje statičkih problema 11 spckološkom radu. Obadva tipa proizvode sc u nromjerima od ~ mm. statičke no•ivosti 1588 kp i u standardnom promieru od ll mm, s nosivošr'u od 3175 kp. Užeta se proizvode " dužinama od 90 i 1 ~0 m. Po žclii naručioca tvrtka proizvodi i u:l'.cta manic di · menzije. Proi zvođač n<' preporuču ie skraćivanje (r<'zanic) užeta, jer se tada, zbo_g speci jal ne l<onstrukciie. s manju ic otpornost prema naprezanju i do 70~1 ... Užeta sc or·oizvodc u svi jetloplavoj i Larnnoolavoj boii. Za sada ~e ova užeta rnogu· nabavili u Svic.arskoi. a c ijena im ic viša nego kln-sičnim užetima. Postoji vicroiaLnos t da će ova užeta. uz v•·ć Pt>SLoicćn pcniačka · užeta . naći udckv:ltnu prilnicnu i u tehn id gor~kc s l t1~.bc: ~pašav~anj:~. Radovan Ccpelak a mathematical transfigure the weight: equation was introduced to unit of lamp's capacity and where D w r G D= is lamp efficiency is light source power is light duration is total weight of lamp The equation is applicable to all types -acetylene, electric, and other lamps, though the acetylene lamps are the only ones to have been tested in Croatia so far, (see the table). Owing to the capacity of water-tank, the necessary quantity of calcium carbide, to give the effec-tive production of acetylene, has been expressed in terms of chemical equation. The gas flowing is put to the nominal by a gas-meter (see the i llustration), while the light sou rce power is measured by the CdS-exposure-meter equipped with a light diffuser at 50 cm afar. The stated value might help speleologists to choose an appropriate lamp, or to construct a new one, so as lo eliminate uselcss burden. ALU (ASTRO) FOLIJE U UPOTREBI S PELEOLOGA lako s.:: na svjetskom tri<i š tu već nekol iko godina prod<~· ju tzv. as tro folifc, do ~ada ta pomoćna sredstva 1.a spaša· vanje i bivakiranje nisu naišla na veću primjcr.u u speleo· logij i. Astro folija (safe blanket, engl.) ic izrađena iz tanko valjanog alumin i ja ili nekih lcgur·a lakih metala . a može biti prc:svučena i plastičn im prcmazom. Prodaje sc pakirana u s t<1ndardnirn veličinama 1,5 X 2 m ili 2 X 2 m. U speci· jaJnim narudžbama proizvođač može pn>davati foliju i »na metre.:. Njena osnovna funkcija je da zadrž:wa. odnosno, izolira toplinu predmeta koji .ic n.iomc 7.amotan, od topline oko· line. Takvo izoliranje može iznosi ti i do 95°/o od ukupnog zračenja toplinske ~n~rgi .ie. Kod nekih astro folija, koje nisu presvu<~enc plastičnim omotačem, t reba biti dosta nic· žan pri upotr·ebi, jer se lagano daj;J probu~i t i. Hrva tski spclcolozi su prvi put (u većem broju) upo· trijebi li astm fol i ju u spclcolo~koi ekspediciji ·Rokina bez. r\ana '75•. 3. listopada. 1975. Tada su četvorica speleologa POS •Velebit• bili prinuđcni bi\·ak ir·ati u vrlo nepovoljnim uvictima, bez vreća za ~tlavanie. Tcmneraturn ie iznosila 4 .so e. vlažnost zraka 100" ... Zahva l i u i ući čin ienici da su imali sa sobom a~ tro foli je (ko ie kas du pakirane nisu veće od dvi ie kutiie Ci)!areta. " nisu IC7.c: od 10 dk,::) ipak sn sc mogli donekle- na~pavati i ()dmoriti. Osim za slučaj bivakiranja, astro folija se može koris titi i Z<l fotografski\ ~'l i mania ' u podzcmJi11. Naime. u~tro fol i ic :;u nbično zl:;.tnc~ ili srcb•·nc hoje i odlično reflck tiraiu zrake svijetlosti. Kod fotografiranja većih dvoran~. s dobrim ras norcdom a~tro Folija mogu se nostići daleko bolii i vcf.i efekt i rasvjete. Ne >.aboravimn i unotrcbu as t m foli ic kod nesreća, kad 11ncsrcćcn"<r treba dobro utonliti icr naglo gubi toplinu, što može biti fatalno za njegov život. Možemo >A'lkliučit i s konstataciiom da bi ubuduće svaki spelcolo_g. k!lj! kreće u .. iole o?.bil iniil! akciju, t~ebao s_a sobom nos itr r asu·o fol r1u. ko.1a na lazr svOJU korrsnu pn· mjenu u ,pd<"olo;!iii . Mladen Gar·aslć 13 

Kako ocijeniti vrijednost svjetiljke za speleološke potrebe

Abstract

Similar works

Full text

Available Versions

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia

HRČAK - Portal of Croatian Scientific and Professional Journals