Utjecaj prinosa pašnjaka i pašnog obroka na kvalitetu travnjaka, unos paše i proizvodnju mlijeka.

Abstract

Sixty-four Holstein-Friesian cows were randomly assigned to one of four treatments (M15, M20, H15 and H20) in a 2x2 factorial design, by considering: two pre-grazing pasture mass levels (PM, kg DM/ha): medium (M-1,600) vs. high (H-2,400); and two pasture allowance levels (PA, kg DM/cow/day): low (15) vs. high (20). Two periods (PI vs. PII) were studied. Sward density and pre-grazing sward height were higher in high compared to medium pre-grazing PM swards in PI (P<0.001, 255 vs. 235 kg DM/cm/ha and P<0.001, 14.8 vs. 10.9 cm, respectively) and PII (P<0.001, 216 vs. 196 kg DM/cm/ha and P<0.001, 14.3 vs. 13.0 cm, respectively). Lower post-grazing sward height and higher pasture utilization were obtained in low compared to high PA swards in PI (P<0.001, 4.1 vs. 4.9 cm and P<0.001, 98.8 vs. 89.9 %, respectively) and PII (P<0.001, 4.3 vs. 5.0 cm and P<0.001, 97.1 vs. 89.9 %, respectively). Pasture crude protein content and pasture organic matter digestibility were higher in medium compared to high pre-grazing PM swards in PI (P<0.001, 210 vs. 176 g/kg DM and P<0.05, 846 vs. 836 g/kg DM, respectively) and PII (P<0.05, 212 vs. 192 g/kg DM and P<0.05, 828 vs. 821 g/kg DM, respectively). This was due to higher leaf and lower dead proportions in medium than in high pre-grazing PM swards. Pasture dry matter intake (PDMI) (P<0.001, 16.5 vs. 14.7 kg DM/cow/day), milk yield (MY) (P<0.01, 23.8 vs. 22.7 kg/day) and milk solids yield (MSY) (P<0.05, 1.69 vs. 1.61 kg/cow) were higher in high compared to low PA swards in PI. Higher PDMI (P<0.001, 15.7 vs. 14.1 kg DM/cow/day), MY (P<0.001, 15.4 vs. 13.6 kg/day) and MSY (P<0.01, 1.19 vs. 1.08 kg/cow) were also found in high than in low PA swards in PII. The highest (P<0.001) milk output per ha (16,983 kg/ha) and milk solids per ha (1,268 kg/ha) were found in the group of dairy cows grazing in the M20 swards.Šezdeset četiri holštaj-frizijske krave nasumično su razvrstane u četiri skupine (M15, M20, H15 i H20), uzevši u obzir 2x2 faktorijalni dizajn s obzirom na: dvije razine prinosa pašnjaka prije napasivanja (PM, kg DM/ha) - srednja (M-1600) naprema visoka (H-2400), te dvije razine pašnog obroka (PA, kg DM / krava /dan) - niski (15) naprema visoki (20). Istražena su dva razdoblja (PI naprema PII). Između travnjaka s visokim i srednjim prinosom prije napasivanja (PM), u prvom razdoblju utvrđene su razlike s obzirom na gustoću travnjaka (P<0,001; H = 255 naprema M = 235 kg DM/cm/ha) i visinu trave (P<0,001; H = 14,8 naprema M = 10,9 cm). U drugom razdoblju, statistička značajnost i razlike između navedenih skupina iznosili su P<0,001; H = 216 naprema M = 196 kg DM/cm/ha i P<0,001; H = 14,3 naprema M = 13,0 cm. Najniža visina trave i najviša iskoristivost pašnjaka nakon napasivanja utvrđene su usporedbom niskog i visokog pašnog obroka tijekom prvog razdoblja (P<0,001; niski = 4,1 naprema visoki = 4,9 cm te P<0,001; niski = 98,8 naprema visoki = 89,9%) kao i tijekom drugog razdoblja (P<0,001; niski = 4,3 naprema visoki = 5,0 cm te P<0,001; niski = 97,1 naprema visoki = 89,9%). Sadržaj sirovih proteina i probavljivost organske tvari tijekom prvog razdoblja bili su viši kod pašnjaka sa srednjim prinosom pašnjaka prije napasivanja u odnosu na pašnjake s visokom razinom prinosa prije napasivanja (P<0,001; M = 210 naprema H = 176 g/kg DM i P<0,05; M = 846 naprema H = 836 g/kg DM. Tijekom drugog razdoblja, statistička značajnost i vrijednosti navedenih pokazatelja iznosili su (P<0,05; M = 212 naprema H = 192 g/kg DM i P<0,05; M = 828 naprema H = 821 g/kg DM). Navedeno se može pripisati većem udjelu lišća i manjem udjelu uvenule mase na pašnjacima sa srednjim prinosom prije napasivanja u odnosu na pašnjake s visokim prinosom prije napasivanja. Usporedba niskog i visokog pašnog obroka tijekom prvog razdoblja, pokazala je statistički značajne razlike za unos suhe tvari pašom (P<0,001; niski = 16,5 naprema visoki = 14,7 kg DM/krava/dnevno), proizvodnju mlijeka (P<0,01; niski = 23,8 naprema. visoki = 22,7 kg/day) te proizvodnju krute tvari mlijeka (P<0,05; niski = 1,69 naprema. visoki = 1,61 kg/krava). Tijekom drugog razdoblja, viši unos suhe tvari pašom utvrđen kod visokoga pašnog obroka u odnosu na niski pašni obrok (P<0,001; visoki = 15,7 naprema niski = 14,1 kg DM/krava/dnevno), viša je bila i proizvodnja mlijeka (P<0,001; visoki = 15,4 naprema niski = 13,6 kg/day) te proizvodnja krute tvari mlijeka (P<0,01; visoki = 1,19 naprema niski = 1,08 kg/krava). Najviša proizvodnja mlijeka po hektaru (P<0,001; 16,983 kg/ha) i krute tvari mlijeka po hektaru (1,268 kg/ha) utvrđena je kod krava koje su napasivane u skupini M20 travnjaka