Prikazuju se dvije vrste štokavsko-kajkavskih odnosa: a) prirodni jezični, dijalektni razvoj u prostoru i vremenu, b) sekundarni kontakt bliskosrodnih idioma. Kod prvoga odnosa pretpostavljaju se stare štokavsko-kajkavske izoglose u Slavoniji, zatim na štokavsko-kajkavsko-čakavskoj tromeđi, kao i teritorijalni razmještaj pojedinih idioma i njihovih granica. Sekundarni kontakt obuhvaća granični kontakt i arealni kontakt. U oba je slučaja riječ o kontaktu govora kajkavskoga narječja s novoštokavskim govorima.This paper discusses two types of Štokavian-Kaikavian correlations: a) natural linguistic, dialectal development in time and space, b) secondary contact of closely related idioms. The first type implies the old Štokavian-Kaikavian isoglosses found in Slavonia and Štokavian-Kaikavian-Čakavian tri-border region, and territorial distribution of particular idioms and their boundaries. The secondary contact encompasses, among others, borderline contact in the case of the Hrvatsko Selo idiom and areal contact in the case of the Čazma idiom. Both cases display a contact between Kaikavian and Neo-Štokavian idioms. Mutual influences are presented
