Tatjana Krpan Mofardin

Croatian

Krpan Mofardin, Tatjana

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia

 Školska knjižnica – mjesto kreativnog čina i doživljaja Tatjana Krpan Mofardin Knjižnica Osnovne škole Brajda tatjana.krpan@ri.t-com.hr Uvod Školska knjižnica je sastavni dio obrazovnoga procesa, a suvremena je školska knjižnica informacijsko i komunikacijsko središte škole. Osim to-ga, školska je knjižnica mjesto kreativnog izričaja i doživljaja. Učenici koji vole čitati, pisati i slušati priče rado dolaze u knjižnicu jer tu nalaze nadahnuće i mjesto za kreativno izražavanje. Čitanje, pisanje i govorenje temeljne su vještine koje primjenom, vježbom i učenjem omogu-ćuju: – poticanje mašte i kreativnog mišljenja – razvijanje komunikacijskih vještina – samopouzdanje – razvijanje vještina usmenog (govornog) i pismenog izražavanja – razvijanje kritičkoga mišljenja – argumentirano raspravljanje – jačanje motivacije i nastup pred publikom – širenje interesa   87 Knjižničar/ka: časopis Knjižničarskog društva Rijeka   Što je kreativnost i tko je kreativan? “Mašta je izvor svih ljudskih dostignuća”, rekao je Ken Robinson, a knji-ge i knjižnice bogat su izvor poticanja mašte i kreativnog mišljenja kod učenika. U UNESCO-ovim Smjernicama za umjetnički odgoj možemo pročitati sljedeće: “Svi ljudi posjeduju kreativni potencijal. (...) Istraživanje pokazuje da uključivanje učenika u umjetničke procese (...) razvija u svakom pojedincu smisao za stvaralaštvo i inicijativu, bogatu imaginaciju, emocionalnu inteli-genciju i moralni “kompas”, sposobnost kritičkog mišljenja, smisao za sa-mostalnost te slobodu mišljenja i djelovanja.” Ken Robinson, američki stručnjak za kreativnost, predlaže temeljite promjene školskoga sustava koji bi trebao poticati kreativnost. Dosadašnji način na koji školujemo djecu ubija kreativnost. Ken Robinson ističe: “Mo-ramo individualizirati program. U današnjem sustavu mi se obrazujemo ka-ko bismo postali marljivi radnici, a ne kreativni mislioci. Mi učimo ljude ka-ko da odbace vlastitu kreativnost.” On tumači da je maštovitost obilježje ljudske inteligencije, a kreativnost je primjena maštovitosti dok je inova-tivnost proces uporabe kritičke prosudbe u primjeni neke ideje. Maštovitost, kreativnost i inovativnost prisutni su u svakom djetetu, sa-mo ih treba potaknuti i usmjeravati. Svako se dijete rađa s kreativnim po-tencijalom, ali je potrebno uložiti vrijeme, ustrajnost i interes. Roditelji i odgajatelji ga trebaju njegovati i poticati, a ne zanemarivati jer tada dolazi do potiskivanja kreativnosti. Misliti kreativno znači misliti na drugačiji na-  88 Knjižničar/ka: časopis Knjižničarskog društva Rijeka   čin. Isto kao čitanje i pisanje i kreativnost se može vježbati i razvijati jer je to vještina kao i svaka druga. Einstein je rekao: Ja nisam pametniji od dru-gih, ja smo više razmišljam! Školske knjižnice i LiDRaNo Školska knjižnica je informacijsko, medijsko, komunikacijsko i kulturno središte škole. Pored stručne i odgojno-obrazovne djelatnosti značajnu ulogu ima kulturna i javna djelatnost školske knjižnice. Između brojnih ci-ljeva školske knjižnice istakla bih njihovu ulogu u: − poticanju mašte i uživanja u čitanju − organiziranju aktivnosti koje potiču kulturnu i društvenu svijest − stjecanja stvaralačkog iskustva pri korištenju i kreiranju informa-cija − poticanje trajnih čitateljskih navika U nekim školskim knjižnicama knjižničari vježbaju s učenicima po-jedinačne (recitacije, monologe, monodrame) i skupne nastupe (scenske i lutkarske igre, recitale) za razne školske prigodne programe i priredbe, te ih pripremaju za LiDraNo. Učenici obožavaju glumu i igru i s velikim za-dovoljstvom sudjeluju u pripremanju lutkarskih i scenskih igara, recitala i recitacija. Sudjeluju u smišljanju tekstova, davanju prijedloga i sugestija i sve to uz igru, zabavu i smijeh. U knjižnici smiju biti razigrani, opušteni, duhoviti, neopterećeni, kreativno otkačeni, jednom riječju – svoji. I upravo je u knjižnici primjena mašte i kreativnosti na djelu.   89 Knjižničar/ka: časopis Knjižničarskog društva Rijeka   LiDraNo je festival mašte, kreativnosti i talenta. Preklapaju se neki od ciljeva u radu školske knjižnice i LiDraNa a to su: − razvijanje i poticanje, kroz naviku čitanja, učeničko literarno, no-vinarsko i dramsko-scensko stvaralaštvo − promicanje pisanog i govornog izražavanja učenika pazeći na gramatičke i pravopisne jezične norme − otkrivanje, praćenje i poticanje učeničkih posebnih sklonosti, spo-sobnosti i kreativnosti − biti podrška učiteljima i nastavnicima u izvannastavnome struč-nom radu s učenicima Sve je to potvrda značaja knjižnica kao mjesta susreta riječi, govora i pi-sanja te školskoga knjižničara – mentora u poticanju kreativnosti i umjet-ničkog doživljaja kod učenika. Školski knjižničar, vodeći učenika u iskustvenom i emocionalnom do-življaju, utire put prema knjizi i književnom (umjetničkom) stvaralaštvu. Predsjednik državnoga povjerenstva smotre, hrvatski redatelj Mario Kovač istaknuo je važnost LiDraNa. Smatra kako je upravo ova učenička smotra svojevrsni inkubator za djecu i mlade koji ih priprema za daljnji ži-vot. Usudila bih se reći da su i knjižnice mjesto koje potiču i pripremaju djecu i mlade za budući život. LiDraNo-vci kao i svi ljubitelji knjiga i knjiž-nica definitivno su kvalitetna publika i budući nositelji kulturnih sadržaja. pisci, novinari, glumci – umjetnici. Iz UNESCO-vog Manifest za školske knjižnice izdvojila bih sljedeće:   90 Knjižničar/ka: časopis Knjižničarskog društva Rijeka   Školska knjižnica pruža obavijesti i spoznaje bitne za uspješno uključi-vanje u suvremeno društvo koje se temelji na znanju i informacijama. Škol-ska knjižnica omogućuje učenicima stjecanje vještina za doživotno učenje, razvija njihovu maštu i pomaže im da postanu odgovorni građani. Školska knjižnica pruža pomoć pri učenju, nudi knjige i ostalu građu koja omoguća-va svim članovima školske knjižnice da razviju kritičko mišljenje. Školski knjižničar – organizator i pokretač kreativnog čina i doživljaja Iz Standarda za školske knjižnice u članku 9. piše da kulturna i javna djelatnost školske knjižnice obuhvaća: – organizaciju, pripremu i provedbu kulturnih sadržaja kao što su književne i filmske tribine, natjecanja u znanju, književni susre-ti, predstavljanje knjiga, tematske izložbe, filmske projekcije i videoprojekcije – suradnju s kulturnim ustanovama koje organiziraju rad s dje-com i mladeži u slobodno vrijeme (amaterska kazališta, pjevački zborovi, narodne knjižnice i dr.) Školski knjižničar je prije svega nositelj djelatnosti školske knjižnice. On doprinosi ostvarivanju zadaća i ciljeva škole. Krase ga suradnički i tim-ski duh te profesionalni pristup u komunikaciji i radu. Posjeduje informa-cijske, komunikacijske i organizacijske vještine i znanja, ali i maštu, krea-tivnost koju potiče i prenosi na učenike. Knjižnica je rasadnik knjiga i rije-  91 Knjižničar/ka: časopis Knjižničarskog društva Rijeka   či koje su izvori, nadahnuće za literarno, novinarsko i dramsko stvarala-štvo. Školska knjižnica je mjesto kreativnog čina i doživljaja. Sve to podrazumijeva svestranost i široko obrazovanje knjižničara u svojoj sredini, samo je važno pokazati i dokazati naše kvalitete, umijeća i sposobnosti. Klasična knjižnica postaje prošlost – uvode se novi načini ra-da i poučavanja. Školski knjižničar razvija intelektualne, etičke, emocio-nalne i umjetničke sposobnosti učenika, ali nova uloga knjižničara još uvi-jek nije dovoljno prepoznata. Zaključak Jedna od zadaća suvremene školske knjižnice je potpora obrazovnim ci-ljevima i zadacima jer osigurava izvore znanja koji će kod učenika potaknu-ti različite ideje, kao i njihovu stvaralačku primjenu i kreiranje informacija. Sve je to stvaralački i kreativni čin. Uz druženje, zabavu, igru i istraživanje oni uče, pišu, glume i na taj način potiču maštu i pokreću kreativnost koja će im koristiti u budućem životu. Učenici u knjižnici susreću ono što vole i što im treba: razne radionice, čitateljske klubove, kružoke, pričaonice, književne susrete, scenske igre, govorenje poezije, čitanje naglas, i razna druga zanimljiva druženja. Sve im to omogućuje upoznavanje samih sebe; svojih želja i mogućnosti, potica-nje i razvijanje mašte i kreativnosti.   92 Knjižničar/ka: časopis Knjižničarskog društva Rijeka   Literatura 1. Blažeković, Tatjana; Furlan, Branka. 1993. Knjižnica osnovne škole. Nacionalna i sveučilišna biblioteka. Zagreb. 2. Demut, Ana. 2003. Putokazi školske knjižnice. Školska knjiga. Zagreb. 3. Saetre, Tove Pemmer. 2004. IFLA-ine i UNESCO-ve smjernice za školske knjižnice. Hrvatsko knjižničarsko društvo. Zagreb. 4. Tadić, Katica. 1994. Rad u knjižnici. Naklada Benja. Opatija. 5. Kovačević, Dinka; Lasić-Lazić, Jadranka; Lovrinčević, Jasmina. 2004. Škol-ska knjižnica – korak dalje. Filozofski fakultet, Zavod za informacijske studije Odsjeka za informacijske znanosti. Zagreb. 6. Lovrinčević, Jasmina i dr. 2005. Znanjem do znanja: prilog metodici rada školskog knjižničara. Zavod za informacijske studije odsjeka za informacij-ske znanosti, Filozofski fakultet. Zagreb. 7. Mira Zovko: Školska knjižnica u novom tisućljeću Senj. zb. 36, 43-50 (2009.) 8. https://osagm.hr/skolska-knjiznica/ 9. https://www.mentor-coach.eu/HR/articles/Kreativnost.html 10. https://www.google.hr/search?q=školski+časopisi+na+državnom+lidranu+2017 11. http://library.foi.hr/zbirke/proljetna-skola/index.php?page=knjige 12. http://www.azoo.hr/index.php?option=com_content&id=4164&Itemid=351    93 

Školska knjižnica – mjesto kreativnog čina i doživljaja

Abstract

Similar works

Full text

Available Versions

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia