In dieser Arbeit beschreibt man die charakteristischen Kennzeichen der kroatischen Familiennamen. Die kroatische Familiennamen erscheinen im XII. Jahrhundert. Sie gehören zu den charakteristischen semantischen Gruppen.
Sie sind durch die spezifischen BildungsStrukturen kennzeichnet und zeigen interessante geographische Verteilung. Die kroatischen Familiennamen unterscheiden sich von den Familiennamen der slavischen orthodoxen Nachbarsvölker.U radu se donose osobine hrvatskih prezimena. Ta se prezimena pojavljuju rano u XII. stoljeću, pripadaju karakterističnim motivacijskim skupinama, posjeduju specifične tvorbene strukture, njihov je razmještaj indikativan, a razlikuju se od prezimena koja se mnogo kasnije ustaljuju kod pravoslavnih slavenskih susjeda na istoku. Ističu se jezična (upravo dijalekatna) i nacionalna obilježja kojima se odlikuju hrvatska prezimena. Ona su za razliku od ostalih dijelova imenske formule (osobna imena, nadimci i drugi priimci) stalna, nepromjenljiva i nasljedna, te se time razlučuju od patronima koji nisu nasljedni i koji im prethode. Hrvatska su prezimena zasvjedočena prilično rano, već u XII. stoljeću, a nastala su u dalmatinskim gradovima koji su svoju političku upravu ustrojavali po uzoru na sjeverno talijanske gradove, u kojima se prezimena prate već od XI. stoljeća. Hrvati su jedan od prvih slavenskih naroda koji imaju (makar u začetku) svoja prezimena (stalna, nepromjenljiva i nasljedna) već od XII. stoljeća, a nose ih povlaštene osobe vlastelinskog i crkvenog staleža.Drugi značajan poticaj u nastanku i proširenosti hrvatskih prezimena zbio se nakon Tridentskog koncila (1545-1563) kad se u katoličkim zemljama, gdje je to bilo moguće, uvode matice. No ni tada mnogi hrvatski krajevi (osobito oni pod osmanlijskom vlašću) ne vode svoje matice i nemaju svojih stalnih i nasljednih prezimena. Završna faza svekolike prezimenske zastupljenosti nastaje tek jozefinskim patentom 1780., kad prezime postaje obvezatno za sve Hrvate u okviru Habsburške monarhije.
Autor ističe najčešće motivacijske skupine hrvatskih prezimena, a stvorene su kao odgovori na pitanja: 1. čiji si? (patronimski prezimenski tip - Matanović), 2. kakav si? (nadimački kvalifikacijski prezimenski tip - Sratrčević, Mudrinić, Ćorić), 3. odakle si? (etnički prezimenski tip - Modrušan, Bosnić, Ramljak) i 4. čime
se zanimaš? (prezimenski tip nastao po zanimanju prvotnoga vlasnika takva prezimena). Autor istražuje prezimenske strukture i razmještaj pojedinih prezimenskih strukturnih obrazaca: onih na -ić (dinarski patronimski tip) i onih na -ac/-ec (slavonski patronimski tip), te razmještaj prezimena tvorenih drugim sufiksima. Autor je upozorio na značenje prezimena pri istraživanju hrvatskih povijesnih i suvremenih migracija, protumačio je čestoću i hijerarhiju članova u imenskoj formuli, te istakao posebnosti hrvatskih prezimena s obzirom na prezimena susjednih slavenskih ortodoksnih naroda na istoku
