Hotimir Tivadar

Croatian

Tivadar, Hotimir

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia

 GOVOR 33 (2016), 2   193 Prikaz Rukopis primljen 31. 3. 2017. Prihvaćen za tisak 5. 4. 2017.  Hotimir Tivadar hotimir.tivadar@ff.uni‐lj.si Filozofski fakultet Sveučilišta u Ljubljani Slovenija Deveti znanstveni skup s međunarodnim sudjelovanjem Istraživanja govora. Zagreb, od 8. do 10. prosinca 2016. Deveti znanstveni skup s međunarodnim sudjelovanjem Istraživanja govora održan je na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu od 8. do 10. prosinca 2016. godine, u organizaciji Odsjeka za fonetiku Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i Odjela za fonetiku Hrvatskoga filološkog društva. Predsjednica Organizacijskog odbora doc. dr. sc. Elenmari Pletikos Olof sa suradnicima je odabrala središnju temu prozodija govora. Kao plenarni govornici nastupili su: prvi dan prof. dr. sc. Carlos Gussenhoven s temom Evidence-based word prosodic structures, a drugi dan prof. dr. sc. Bettina Braun s temom On the interplay between intonation and lexical processing in intonation languages.  Pored uske središnje teme, zastupljene su bile i druge prozodijske teme (intonacija, naglasak riječi, poučavanje prozodije, tempo, ritam, glas), teme vezane za medijski i kazališni govor te retoriku i argumentaciju, kao i usko fonetske teme analize proizvodnje i percepcije govora, procjene atipičnoga govora i rehabilitacije. Bilo je prijavljeno 68 radova iz hrvatskog i šireg međunarodnog prostora, koji su objavljeni u knjizi sažetaka na hrvatskome i engleskome jeziku. Prvi je dan poslijepodne, nakon predavanja i rada u dvjema sekcijama (teme su bile prozodija, prozodija L1/L2 i glas), bio posvećen poznatom i cijenjenom hrvatskom fonetičaru i profesoru Branku Vuletiću (1937–2014) koji se u svojim istraživanjima i djelatnosti na fakultetu, pa i šire, bavio, između ostalog, fonetikom u književnim tekstovima u kojima je prozodija riječi i govorna stilistika i inače vrlo važna. Rad profesora Vuletića predstavili su Jelena Vlašić Duić (Fonetika Branka Vuletića) i Davor Nikolić (Govorna stilistika Branka Vuletića). Nakon njih nastupili su i Branko Tošović (Glasovni i slogovni simbolizam Andrićeve pjesme "Lili Lalauna"), Katarina Podbevšek (Zvučnost Kosmačeve proze (Tantadruj)) i Tin Lemac (Glasovni simbolizam u pjesništvu Anke Žagar).   H. Tivadar: Deveti znanstveni skup s međunarodnim sudjelovanjem Istraživanja govora 193-194  194Drugoga dana, nakon plenarnog predavanja, prva tema izlaganja bila je prozodija znakovnog jezika (Fabian Bross, Daniel Hole: Suprasegmentals as syntactic markers in German Sign Language; Gergely Varjasi: Blinks in Hungarian Sign Language; Marina Milković: Nemanualne oznake u hrvatskom znakovnom jeziku – gramatička i prozodijska uloga). Nakon toga je prof. emeritus Damir Horga s Arnaldom Dobrić otvorio izložbu povodom 50. obljetnice Odsjeka za fonetiku.  Poslije izložbe održana je sekcija posterskih izlaganja. Poslijepodne su održana predavanja na temu proizvodnja govora (ovdje moramo istaknuti: Gordana Varošanec-Škarić, Iva Bašić, Gabrijela Kišiček: Usporedba akustičkih vrijednosti vokalskih formanata prihvaćenoga izgovora hrvatskih i srpskih muških govornika mlađe dobne skupine; Marko Liker: Vrijeme pojačanja u hrvatskim frikativima i afrikatama; Ines Carović: Ultrazvučno istraživanje: hrvatski vokali u beznačenjskim i značenjskim riječima). Drugi dan završio je radom u dvjema sekcijama na temu atipični govor (između ostalih, Matea Hotujac-Dreven, Vesna Kirinić Papeš: Utjecaj stupnja oštećenja senzorne integracije na razvoj govornih povratnih sprega u djece s poteškoćama senzorne integracije i senzornog procesiranja; Sara Petra Mihaljević, Marijana Tuta Dujmović: Percepcija mjesta naglaska kod djece s umjetnom pužnicom; Ivančica Banković-Mandić, Marica Čilaš Mikulić: Naglasci u inojezičnom hrvatskom) i medijski govor (između ostalih, Alenka Valh Lopert: Slovenski izgovor u radijskim emisijama studenata Medijske komunikacije; Hotimir Tivadar: Važnost različitih metodoloških pristupa fonetsko-fonološkog opisa suvremenog jezika (na primjeru slovenskog jezika); Damjan Huber: Uloga i struktura stanki u slovenskome medijskome govoru; Ana Vlah, Gordana Varošanec-Škarić: Utjecaj govorne brzine na razumijevanje vijesti).  Posljednji, treći dan predstavljene su teme: prozodija, naglasci,  scenski govor i na kraju, tradicionalna tema zatvaranja na skupu Istraživanja govora, retorika i argumentacija (Janja Žmavc: Rhetoric and argumentation in Slovenian education; Gabrijela Kišiček, Davor Stanković: Retorička vrijednost figurativnih analogija u javnom diskursu). Na kraju treba još istaknuti da su jezici skupa bili hrvatski, engleski i slovenski. Diskusije su bile zanimljive i vrlo sadržajne, usmjerene na poboljšanje dosadašnjih analiza i budućih istraživanja. I deveta Istraživanja govora donijela su puno novoga i svježega u fonetičarskoj i retoričkoj znanosti, ponajviše s diskusijama u predviđeno diskusijsko vrijeme, ali i izvan njega. Zbog toga već nestrpljivo čekamo ponovni znanstveni susret u adventskom Zagrebu, u prosincu 2019. 

Deveti znanstveni skup s međunarodnim sudjelovanjem Istraživanja govora. Zagreb, od 8. do 10. prosinca 2016.

Abstract

Similar works

Full text

Available Versions

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia