D. Vrsaljko (ur.)

Croatian

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia

Pregled tehničke literature i dokumentacije, Kem. Ind. 63 (9-10) 387–389 (2014) 387PREGLEDUređuje:  Domagoj VrsaljkoTEHNICKE  LITERATURE  I   DOKUMENTACIJEORGANSKA KEMIJSKA INDUSTRIJAB. Frank i sur.:Sinteza viših alkohola: analiza produkata primjenom koncepta efektivnog broja ugljika(Higher alcohol synthesis: Product analysis using the concept of effective carbon numbers)Fischer-Tropschova sinteza (FTS) ponovno dobiva na važnosti kao bitna strategija za dobivanje široke palete organskih kemi-kalija, čime se prevladavaju posljedice iscrpljivanja zaliha sirove nafte. Paleta produkata ovisi o reakcijskim uvjetima i aktivnim komponentama, ali i promotorima i strukturnim svojstvima katalizatora. Sintezni plin dobiven iz ugljena i biomase može se pretvoriti u alkane, alkene, aromate i razne oksigenate kao npr. alkohole, aldehide i karboksilne kiseline. U radu je opisana Fischer-Tropschova sinteza alkohola i alkana. Unutar ove jedno-kanalne reaktorske jedinice reakcijski uvjeti mogu se mijenjati u području 25 – 400 °C, 1 – 100 bar i prostorna brzina 300 – 120 000 h−1. Široka paleta produkata uspješno je  analizirana GC/MS-om. Koncept efektivnog broja ugljika, tipično primje-njivanog u rafiniranju i makromolekulskoj kemiji, pogodan je za paletu produkata sastavljenu uglavnom od alkana, alkena, alkohola, aldehida i karboksilnih kiselina. U radu su dani detalji o proceduri mjerenja.(P.40/2014 – Orig. 4 str., prij. cca 10 str.)E. O. Akala i O. Okunola:Nove nanočestice pripremljene disperzijskom polimerizacijom za dopremanje bioaktivnih tvari I(Novel stealth nanoparticles prepared by dispersion polymeriza-tion for the delivery of bioactive agents. Part I)Jedan od velikih izazova u razvoju lijekova i medicini danas je pronalaženje učinkovitijih oblika tretmana za velik broj smrto-nosnih, ali izlječivih bolesti kao što je rak. Ulažu se veliki napori kako bi se bolje razumjela biologija raka i osmislila učinkovita i selektivna terapija. Trenutačno postoji velik nesrazmjer u koli-čini znanja o biologiji raka i uspjeha u liječenju. Liječenje se ne provodi s mnogo uspjeha. Jedan od razloga tome je i nemoguć-nost da se bioaktivno sredstvo primjeni na ciljana mjesta a da se pri tome ne oštećuju zdrave stanice. To ograničenje je prisutno i kod kontrastnih sredstava za potrebe slikanja oboljelih mje-sta. Drugi problem su biološke barijere koje sprječavaju aktivnu tvar ili kontrastno sredstvo da dođu do cilja. Treći problem je otpor liječenju raka. Četvrti problem je identifikacija nakupina stanica u ranoj fazi transformacije prema malignom fenotipu. Integracija nanotehnologije i istraživanja raka mogu pružiti rje-šenja tog izazova. Jedinstvenost polimernih nanočestica čini ih pogodnim za ovu namjenu: stabilnost, upravljivost, površinsko nanoinženjerstvo, kontrolirano otpuštanje aktivne tvari i cilja-nje tumora. U radu je opisana primjena dvaju tipova inicijatora za pripremu razgradivih nanočestica slobodnom radikalskom disperzijskom polimerizacijom. 42-faktorijalni dizajn ekspe-rimenta proveden je variranjem koncentracije umreživala i metil-metakrilata. Analizirana su sljedeća svojstva nanočestica: površinska morfologija i struktura, veličina čestica, učinkovitost punjenja i otpuštanja aktivne tvari. Zaključeno je da su nanoče-stice pogodne za razvoj sredstava za kontrolirano dopremanje aktivnih tvari.(P.41/2014 – Orig. 6 str., prij. cca 11 str.)PREHRAMBENA INDUSTRIJAL. Cianti i sur.:Procjena svježine ribe: prijedlog novog indeksa(An evaluation of fish freshness: A proposal for a new index)Ribe su vrlo kvarljiv proizvod, a održavanje njihove svježine ovisi o tri glavna faktora: enzimskoj autolizi, oksidaciji i proli-feraciji mikroorganizama. Ti mehanizmi vezani uz kvarljivost određeni su intrinzičnim svojstvima ribljeg mesa, kao što su ni-zak sadržaj glikogena, visok sadržaj neproteinskog dušika, visok sadržaj nezasićenih masnih kiselina i mekoćom mišićnog tkiva zbog rijetkog vezivnog tkiva. Nakon smrti ribe, brzo se događa-ju kaskadni degradacijski procesi. Zbog niskog sadržaja glikoge-na i enzimske autolize, meso se ne zakiseljava i bakterije rastu brzo. Osim toga, visok sadržaj vode i mala količina vezivnog tkiva olakšava brzi prodor mikroorganizama odgovornih za kra-tak roka trajanja i pogoršanje kvalitete proizvoda. Nakon smrti ribe mikrobiološki profil se mijenja vrlo brzo i potiče širenje bakterijske flore koja se sastoji uglavnom od psihrofilnih (od-govara im hladna temperatura) Aeromonas spp. i Pseudomonas spp. Bakterijska aktivnost je usko vezana uz temperaturu po-hrane, proliferacija i prodor mikroorganizama u mišić su vrlo spori na temperaturi ispod 8 °C. Niske temperature također inhibiraju aktivnost trimetilamina, što omogućuje da se svježina God. LXIII • Broj 9-10 • Zagreb, 2014.Ispod s v a k o g referata naznačen je broj originalnih stranica.C i j e n afotokopija 18 × 24 cm, 3 kune po snimku cijena prijevoda, 75 kuna po karticiU narudžbi molimo da se – uz naslov članka – navede i P-broj.Izrađujemo prijevode i fotokopije referirane literature i drugih stručnih članaka.Navedene cijene važe za narudžbe prispjele dva mjeseca  nakon objavljivanja.UredništvoPregled tehničke literature i dokumentacije, Kem. Ind. 63 (9-10) 387–389 (2014)388ribe sačuva dulje vrijeme. Proces oksidacije masti na niskim se temperaturama događa znatno brže od bakterijske razgradnje. Prvi stupanj uključuje stvaranje peroksida koji mogu pospješiti formiranje aldehida i ketona odgovornih za specifičan miris de-gradirane ribe. Svrha ovog istraživanja je definirati novi sustav za procjenu svježine morske ribe na temelju mjerljivih parame-tara. Analizirana je 151 riba kako bi se odredila koncentracija hlapljivih spojeva dušika, trimetilamin-N-oksid, trimetilamin i malondialdehid. Rezultati određivanja uključeni su u algoritam za izračunavanje vrijednosti indeksa svježine. Najprikladniji prag indeksa svježine koji može razlikovati svježu od stare ribe je 0,33 (osjetljivost 95,6 % i specifičnost 73,6 %). Cijena takvog ispitivanja je niska, a rezultati istraživanja pokazuju dobru mo-gućnost primjene indeksa za procjenu stanja ribe. Ovaj način procjene može se primjenjivati u službenoj ili neslužbenoj kon-troli pošiljki svježe ili pretpostavljeno svježe ribe.(P.42/2014 – Orig. 6 str., prij. cca 13 str.)L. D’Evoli i sur.:Poslijeberbena kvaliteta, sadržaj fitokemikalija i antioksidansa u organskom i konvencionalnom kiviju (Actinidia deliciosa ‘Hayward’)(Post-harvest quality, phytochemicals and antioxidant activity in organic and conventional kiwifruit (Actinidia deliciosa, cv. Hay-ward))Uzgoj kivija (Actinidia deliciosa var. deliciosa, kultivar Hayward) proširio se po cijelom svijetu. Od ranih 60-ih, kada se kivi po-čeo uzgajati u Italiji, uzgoj ovog voća je u stalnom porastu, a Italija je postala najveći svjetski proizvođač kivija. U radu su dani originalni podatci o kvaliteti i nutritivni profili organskog i konvencionalnog kivija uzgojenog u Italiji (regija Lazio). Dani su podatci o makronutrijentima (proteinima, lipidima, ugljiko-hidratima), ukupnim dijetalnim vlaknima, mineralima, elemen-tima u tragovima, organskim kiselinama (limunska, jabučna, oksalna) i bioaktivnim molekulama, uključujući askorbinsku kiselinu, karotenoide (lutein i β-karoten) i tokoferole (α-toko-ferol, γ-tokoferol, γ-tokotrienol). Organski voćnjaci su imali manji prinos, ali i voće boljih svojstava (čvrstoću mesa, suhu tvar, topljive suhe tvari) od konvencionalnih. Sadržaj askor-binske kiseline bio je znatno viši kod organski uzgajanog kivija (66 mg / 100 g) u odnosu na konvencionalni (53 mg / 100 g). Sadržaj luteina i β-karotena bio je veći u organskom kiviju nego u konvencionalnom. Nisu primijećene značajne razlike u sadržaju tokoferola ovisno o sustavu uzgoja. Antioksidacijska aktivnost bila je znatno veća (p < 0,001) u organskom u odno-su na konvencionalno voće, čime se ponovio trend uočen kod askorbinske kiseline.(P.43/2014 – Orig. 7 str., prij. cca 14 str.)S. Netramai i sur.:Kompatibilnost klorovoga dioksida za dezinfekciju  pri pakiranju hrane (Compatibility of chlorine dioxide as antimicrobial gas for food packaging application)Trenutačno se ClO2 uglavnom upotrebljava kao sredstvo za izbjeljivanje u proizvodnji papira i celuloze, te kao sredstvo za dezinfekciju u prijenosu vode i obradi otpadnih voda. Za određene primjene otopina ClO2 je primijenjena kao komer-cijalno sredstvo za čišćenje u proizvodnji hrane, osobito pro-izvoda vezanih uz voće i povrće. Klorov dioksid upotrijebljen u obliku plina, tijekom skladištenja nakon berbe i prerade, kao i unutar proizvoda/paketa, bio je predmetom mnogih istraži-vanja jer kao plin može prići teško dostupnim mjestima. Da bi se plin ClO2 mogao odabrati kao antimikrobno sredstvo u komercijalnim sustavima pakiranja hrane, potrebno je dobiti informacije o antimikrobnoj učinkovitosti, njegovoj kompa-tibilnosti s ambalažnih materijalima i podatke o eventualnim kemijskim ostatcima na tretiranim površinama hrane. Poznato je da klorov dioksid djeluje na mikroorganizme oksidacijom, uglavnom prijenosom jednog elektrona, pri čemu se reducira u klorit (ClO2−). U rijetkim slučajevima primijećene su promjene u senzorskim svojstvima prehrambenih proizvoda podvrgnutim tretmanima s ClO2, primjerice promjena okusa mesa s mastima i promijene boje lisnatih zelenih proizvoda. U radu je prikaza-no ispitivanje kompatibilnosti klorova dioksida kao antimikrob-nog plina u procesu pakiranja hrane.(P.44/2014 – Orig. 4 str., prij. cca 8 str.)K. Pensiri i sur.: Produljenje roka valjanosti orhideja  primjenom aktivne ambalaže(Prolonging storage life of orchid flowers using active packaging)Tajland je najveći svjetski izvoznik tropskih orhideja. Međutim, cvijet orhideje je nježan i osjetljiv na etilen, koji ima važnu ulogu u starenju većine cvjetova orhideje. Etilenom inducirani simptomi uključuju promjenu boje cvijeta, prerano uvenuće i otpadanje cvijeta. Osim toga, povećanje koncentracije etilena unutar paketa s cvijećem tijekom skladištenja može uzrokovati prijevremeno starenje. Ovo je istraživanje bilo usmjereno na proučavanje načina produljenja roka valjanosti cvjetova or-hideje s pomoću aktivnog ambalažnog materijala na temelju papira obloženog poroznom glinom. Porozna glina ima veliku površinu s ujednačenom specifičnim veličinama pora i može se upotrebljavati kao uklanjač etilena. U radu je opisan postupak u kojem su orhideje držane u novorazvijenom aktivnom papiru i u regularnoj ambalaži (kontrolni uzorci). Promjene kvalitete orhideja praćene su tijekom cijelog razdoblja skladištenja pri 12 °C i 85 % relativne vlažnosti dok cvijeće nije uvenulo. Re-zultati su pokazali da aktivna ambalaža može adsorbirati etilen unutar paketa s cvijećem i tako produljiti rok valjanosti cvjetova orhideje.(P.45/2014 – Orig. 4 str., prij. cca 8 str.)POLIMERIG. G. Buonocore i sur.:Procjena stabilnosti α-tokoferola  tijekom prerade aktivnih ambalažnih filmova(Evaluation of α-tocopherol stability during the processing of active packaging films)Primjena aktivnog pakiranja u dodiru s hranom je alternativa dodavanju velikih količina antioksidansa izravno u hranu. Pa-kiranje može djelovati kao spremnik, kako bi se održala stalna koncentracija aditiva u hrani tijekom skladištenja. Ova korisna uloga antioksidansa u ambalažnim filmova povećala je broj istraživanja o proizvodnji filmova s antioksidansima i njihovu upotrebu u različitim ambalažama za hranu. Dodatak antioksi-dansa poliolefinima uobičajena je praksa tijekom proizvodnje filmova jer oni štite polimere od propadanja. Iz tog razloga dio antioksidansa je izgubljen zbog svoje sposobnosti da djeluje kao uklanjač slobodnih radikala. Jedan od najčešćih sintetskih antioksidansa je butilirani hidroksitoluen (BHT), međutim da-nas postoji povećan interes za zamjenom sintetskih prirodnim antioksidansima. Jedan od najzanimljivijih prirodnih antioksi-dansa  je α-tokoferol, koji se također može upotrebljavati za za-štitu zapakirane hrane od oksidacije tijekom skladištenja. Da bi se optimirala količina α-tokoferola za daljnju primjenu, kao an-tioksidansa za stabilizaciju pakiranih prehrambenih proizvoda, Pregled tehničke literature i dokumentacije, Kem. Ind. 63 (9-10) 387–389 (2014) 389u ovom radu aktivni filmovi s različitim sadržajem α-tokoferola i BHT-a pripravljeni su u dva koraka (miješanje i ekstrudiranje) s ciljem određivanja količine α-tokoferola i BHT-a u filmu nakon obrade.(P.46/2014 – Orig. 4 str., prij. cca 8 str.)J. Tantala i sur.:Antimikrobno djelovanje kitozana i karboksimetil-kitozana  iz različitih vrsta i izvora(Antimicrobial activity of chitosan and carboxymethyl chitosan from different types and sources of chitosan)Kitozan, linearni polisaharid sastavljen od D-glukozamina i N-acetil-D-glukozamina, deacetilirani je derivat hitina, koji je glavni sastojak egzoskeleta člankonožaca. Kitozan ima širok spektar antimikrobnog djelovanja protiv bakterija, gljivica i pli-jesni, čime privlači veliku pažnju istraživača. Međutim toplji-vost kitozana je ograničena već u blago kiseloj vodenoj otopini (pH iznad 6,5), što je nedostatak za potencijalnu primjenu. Pre-ma tome, za poboljšanje topljivosti kitozana u vodi primjenjuje se kemijska modifikacija. Važna metoda kemijske modifikacije je karboksimetilacija. Karboksimetil-kitozan je topljiv u vodi, ali ima i jedinstvena kemijska, fizička i biološka svojstva, kao što su visoka viskoznost, velik hidrodinamički volumen, niska tok-sičnost, biokompatibilnost i sposobnost formiranja želatinastog filma. Cilj ovog istraživanja bio je pripremiti kemijski modifici-rani karboksimetil-kitozan od molekula dviju veličina (polimera i oligomera), iz triju izvora kitozana (škampi, rakovi i lignje) i usporediti antimikrobno djelovanje tih kitozanskih derivata i početnog kitozana. Karboksimetil-kitozan je sintetiziran kar-boksimetilacijskom metodom s monokloroctenom kiselinom u izopropilnom alkoholu u alkalnim uvjetima. Antibakterijska ak-tivnost i kitozana i karboksimetil-kitozana ispitana je na šesna-est hranom prenosivih patogenih bakterija i dva soja bakterija mliječne kiseline (LAB). Minimalna inhibirajuća koncentracija (MIC) kitozana i karboksimetil-kitozana ispitana je postupkom razrjeđivanja agara, a minimalna baktericidna koncentracija (MBC) je određena razrjeđivanjem. Rezultati su pokazali da su sve vrste kitozana općenito učinkovitije antibakterijski od karboksimetil-kitozana. MIC kitozana kretao se od 0,008 do 0,15 %, a MBC se od 0,01 do 0,18 %. LAB je najosjetljiviji soj na kitozan (MIC = 0,008 %, a MBC = 0,01%). Konačni rezultati upućuju na to da antibakterijska aktivnost kitozana i karboksimetil-kitozana ovise o izvorima kitozana, molekulskoj masi i ciljanom mikroorganizmu. Stoga, primjena kitozana i karboksimetil-kitozana mora biti izabrana radi kontrole ciljanih patogena.(P.47/2014 – Orig. 5 str., prij. cca 11 str.)

Pregled tehničke literature i dokumentacije

Abstract

Similar works

Full text

Available Versions

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia