Henrik VIII. i Marulićev Evanđelistar

Abstract

This paper examines Henry VIII’s ownership and reading of Marko Marulić’s Evangelistarium. In order to explain the context in which the Evangelistarium entered the Royal Library, the first part of the paper provides an overview of the transformation that Henry’s library underwent in the late 1520s and early 1530s, when royal agents and scholars searched for evidence to justify Henry’s growing doubts about his marriage to Katherine of Aragón. The second part of the paper focuses on Henry’s marginalia in his personal copy of the Evangelistarium, one of the most heavily-annotated books to survive from Henry’s library, and demonstrates that an examination of the King’s marginal comments provide important insights into his theological concerns and the development of his thinking concerning his marriage, papal authority and his relationship with god.Britanska knjižnica posjeduje primjerak Marulićeva Evanđelistara iz 1529. koji je bio osobno vlasništvo engleskoga kralja Henrika VIII. Uz Henrikov osobni psaltir, Marulićev Evanđelistar je knjiga s najvećim brojem vlastoručnih bilježaka među sačuvanim svescima Henrikove knjižnice; stoga ona može mnogo otkriti o vlasnikovim najskrovitijim razmišljanjima na prekretnici njegova životnog i vladarskog puta. Rad započinje razmatranjem promjena što ih je Henrikova knjižnica doživjela u kasnim dvadesetim i ranim tridesetim godinama 16. st. Tijekom tog razdoblja kraljevskim je posrednicima i učenjacima naloženo da prikupljaju knjige i rukopise u kojima bi se mogli naći podatci koji bi opravdavali Henrikove rastuće dvojbe o valjanosti braka s Katarinom Aragonskom, udovicom njegova brata. Potvrdu da je Evanđelistar nabavljen i čitan upravo u tom kontekstu pruža svečani primjerak djela Gravissimae academiarum censurae, što su ga Henrikovi učenjaci objavili 1531. godine u prilog njegovu pravu na razvod, temeljeći to pravo na Levitskom zakoniku, koji zabranjuje da se za ženu uzme bratova udovica. Gravissimae censurae sadrže ulomak iz Evanđelistara (1,8: De lege et euangelio) o važnosti i trajnoj valjanosti moralnih propisa sadržanih u Starom zavjetu. U Henrikovu osobnom primjerku Evanđelistara upravo uz taj ulomak nalazimo kraljevu zabilješku koja nedvojbeno potvrđuje kako je knjigu čitao prije nego što su Gravissimae censurae bile tiskane. Drugi dio rada nudi detaljne podatke o Henrikovim marginalijama u Evanđelistaru. Učestalost rubnih bilježaka i komentara otkriva nam da su kralja ponajvećma zanimala poglavlja o proučavanju svetih tekstova, o slušanju riječi Božje, o deset zapovijedi, o pokornosti Bogu i o izboru supruge. Kraljevi rubni komentari omogućuju važan uvid u njegove teološke preokupacije i u razvoj njegova razmišljanja o statusu vlastitoga braka, o papinskom autoritetu i o odnosu prema Bogu