Ivan Knafeljc

Knafeljc, Ivan

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia

Ivan Knafeljc ŠTO Z N A M O O P R E D S T O J E Ć I M K O N G R E S I M A ? Mnogo toga još ne znamo. Ali neke stvari već se znaju ili bar naslu­ćuju. P rvu službenu vijest saznali smo 20. svibnja prošle godine, kad je objavljeno da je Papa Pavao VI odobrio da se »Šesti međunarodni Mar io-loški kongres i Trinaesti međunarodni Marijanski kongres održi od 6. do 15 kolovoza 1971. u gradu Zagrebu i u mari janskom svetištu Marija Bistrica u Republici Hrva t sko j u Jugoslaviji«. U istom dahu spominju se dva kongresa i zato se mnogi pitaju: kakva su to dva kongresa i po čemu se razlikuju? Već sam naziv »mariološki« kongres upućuje nas na to da on pokreće i obrađuje znanstvena pitanja — i to, kao što saznajemo — teološka i povijesna — o bi. Djevici Mariji . »Marijanski« kongres, koji se od 1950. redovito održava odmah poslije »mariološkog«, nastoji da ono što je na »mariološkom« obrađeno znanstveno, prenese vjernicima teoretski i prakt ički , potičući t ako na razvijanje suvremene marijanske pobožnosti . Š e s t i m e đ u n a r o d n i m a r i o l o š k i k o n g r e s Zagreb 6 — 1 1 . kolovoza 1971. Prisjetimo se najprije uk ra tko povijesti p rv ih pet marioloških kon­gresa! Prv i je održan u Rimu 1950. pr igodom dogmatske definicije o Uznesenju Marij inu. Papinska međunarodna marijanska akademija, koja je tu vrst kongresa počela organizirat i , sabrala je dokumente tog kongresa u 13 svezaka zbirke Alma Socia Christi. — God. 1954. održan je i drugi mariološki kongres u Rimu prigodom stogodišnjice dogmatske definicije o Mariji bez istočnoga grijeha začetoj. Dokument i toga kongresa vrlo su brojni pa su sakupljeni u 21 svesku zbirke pod naslovom Virgo Imma-culata — Bezgrjesna Djevica. — God. 1958, na stotu godišnjicu lurdskih ukazanja, održan je u Lurdu treći mariološki kongres, koji je obradio opću temu — Marija i Crkva. Dokument i tog kongresa sabrani su u istoimenoj zbirci od 16 svezaka. — God. 1965. četvrti je mariološki kongres prema želji Pape Pavla VI obradio temu: Marija u Sv. Pimu. Kongres je održan u Dominikanskoj Republici, koja je u tu svrhu dala Podatke za ovaj članak poslao nam je iz Rima o. Janko Sagi Dl . On ih je dobio od dra Karla Balića i dra Pavla Melade. Svoj trojici od srca zahvaljujemo. 14 »ŽIVOT« 3 209 na raspolaganje čak i zgradu par lamenta . Bio je to prvi kongres nakon proglašenja dogmatske konstitucije I I vat ikanskog sabora »Lumen gen-tium« (Svjetlo naroda) , čije osmo poglavlje obrađuje temu Marija — Majka Crkve. Taj je kongres doveo do plodnog susreta i dijaloga između brojnih egzegeta i mariologa. — Već dvije godine nakon toga marljivi organizatori pripremili su i peti mariološki kongres u Fatimi, prigodom pedesete godišnjice ukazanja — 1967. N a tom su kongresu započeli opsežnu povijesnu temu, koju je valjalo podijeliti na niz dijelova, što će ih obrađivat i budući kongresi. Kao prv i dio odrediše Štovanje Majke Božje kroz prvih šest stoljeća. Prema tome, kao nas tavak te teme za zagrebački mariološki kongres Savjet papinske Međunarodne marijanske akademije odredio je temu: Štovanje Majke Božje od 6. do uključivo 11. stoljeća, t j . do sv. Anzelma, dok je sv. Bernardo ostavljen za slijedeći kongres. Iza Efeškog općeg kon­cila štovanje Majke Božje sve se više razvija tako da na kršćanskom Istoku upravo u to doba doživljava vrhunac , koji u crkvenoj povijesti prozvaše »zlatno doba« štovanja Bogorodice (6 .—11. st.). Prema tome, učenjaci različitih struka sada imaju osobitu priliku da mnogo toga što je do sada iz toga razdoblja ostalo još nepoznato, ne samo na Istoku nego i na Zapadu , otkriju, odnosno da to znanstveno istraže i osvijetle. Zna se, oni će prije svega istražiti tadašnje liturgije, kao što je grčko--bizantinska liturgija, pa siro-maronitska, armenska, kaldejska, koptska, rimska, galikanska, mozarapska i druge. Isto tako istražit će različite tadanje pjesme, himne i slično. Osim toga proučit će crkvene redove, opa­tije, bratovšt ine onog razdoblja, zat im različite crkve, kapele, oltare, slike, napise, imena koja su se t ada davala ženama, pa formule koje su se upotrebljavale u službenim dokument ima. Mnogo toga naći će u za­pisanim propovijedima svetih otaca, npr . Modesta, Germana, Andrije Krećanina, Ivana Damaš tan ina i brojnih drugih crkvenih govornika i p i ­saca. Mora t će proučit i dokumente raznih koncila i sinoda, među kojima Lateranski koncil iz g. 649, Carigradski I I — I V , Nicejski iz 787, pa također i dokumente koje su izdali tadanji pape — npr . Sergije I, Ivan I I , Pelagije I, Gregorije I, Paskal I. O d pisaca kršćanskog istoka s korišću će prostudira t i spise Tarazija, pa Ivana Geometra, sv. Ivana Eubonjanina, Epifanija Ciparskoga, Teodora Studite i Theognostesa. U razdoblju koje je u zapadnoj i srednjoj Evropi prethodilo sko-lastičkoj filozofiji od 7. do 12. st. mnogi su pisci, teolozi, sveci i opati iznijeli m n o g o vri jednog u vezi sa štovanjem Majke Božje. Istaknutij i među njima su Beda Venerabilis, Adaman , Raban Mauro , Pseudo-Augu-stin, Pseudo-Jeronim, sv. Izidor, sv. Ildefonz, Pavao Đakon , H i n k m a r Reimski, Petar Damjanov, Alcuin, Odilo iz Cluny-a, Walafrid Strabo i dr. Istražujući te dokumente, učenjaci će morat i ne samo donijeti svoj sud o štovanju Majke Božje u ono doba nego će morat i označiti i skriptu-rist ičko-dogmatske temelje toga štovanja. Može se očekivati da će stručnjaci za vrijeme svog istraživačkog rada, tražeći po bibliotekama i po arhivima, otkrit i i kakvo novo djelo 210 ili spis koji dosada još nije bio poznat , kao što se to već događalo prošlih godina. Tko će sve sudjelovati na zagrebačkom mariološkom kongresu? Poje­dinačne teme i govornici još nisu definitivno utvrđeni , još stižu prijave. Prvo tno se očekivalo oko 50 referata, a sada se već govori o oko 80. Neke će se teme obradit i u generalnim sjednicama, a neke u sekcijama. Sekcije će možda biti formirane prema predmet ima: liturgija, ikonogra­fija, teologija, arhi tektura , i td. Referenti iz Hrva t ske obradi t će vjero­jatno neke od onih tema koje je najavio M. Belić u »Obnovljenom životu« broj 2. Koliko se dosad zna, učesnici će doći iz Austrije, Belgije, Španjolske, Kanade (možda čak 11), Kolumbije, Francuske, Njemačke, Grčke, Hait i ja , Švicarske, Poljske, Mađarske, Italije, Portugala , Slovačke, SAD, Irske, Engleske, iz Jugoslavije ne samo iz H r v a t s k e nego i Slovenije i Srbije, a iz Bugarske, Rumunjske i Rusije imao bi doći po jedan predstavnik iz Pariza. O d poznati j ih stručnjaka spominje se — de Aldama (Španjolska), du Manoir (Francuska), Schmaus (Njemačka) , Lauretin (Francuska), Or t iz de Urbina i Schultze (Orijentalni Inst i tut — Rim) , Testa O F M (Jeru­zalem), Gillett (Engleska), Roschini (Rim), Brosch (Njemačka) . Iz Slovenije je dosad najavljen B. Sušnik O F M . Među stručnjacima Hrva t ima spominju se — P . Belić SJ i R. Brajčić SJ (oba Zagreb), M. Brlek O F M (Rim), C. Fisković (Arheološki muzej Split), biskup Tomislav Jablanović (Sarajevo), prof. Kambi (Arheol. muzej Split), A. Katal inić SJ (Zagreb), B. Krilić O F M (Innsbruck), I. Ostojić (Split), A. Skobalj (Split), J. Weissgerber SJ (Zagreb). I I vat ikanski koncil u dogmatskoj Konstituciji »Lumen gentium« izja­vljuje kako mu je »velika radost i utjeha da i medu odijeljenom braćom ima onih koji iskazuju čast Majci Gospodina i Spasitelja, osobito kod istočnjaka, koji se žark im oduševljenjem i pobožnim srcem natječu u štovanju Bogorodice vazda Djevice« (69). U duhu proklamiranog ekume­nizma poziv na zagrebački mariološki kongres upućen je i drugim vjerama. Bit će zastupani stručnjaci — pravoslavci , anglikanci, kalvinisti, metodisti, neki drugi protestanti i muslimani, koji u Kuranu s poštovanjem govore 0 Mariji Isusovoj Majci. On i će sudjelovati osvjetljavanjem štovanja Majke Božje, razvijajući »bratski dijalog i tražeći istinu u ljubavi«. Među prijavljenim pravoslavnima nalaze se i prof. Dimitrije Dimitrijević 1 prof. Mirjana Tat ić-Đurić , oboje iz Beograda, a iz Soluna dolazi prof. I. Kalogeru. T r i n a e s t i m e đ u n a r o d n i m a r i j a n s k i k o n g r e s Zagreb 12—14. kolovoza i Marija Bistrica 15. kolovoza Marijanski kongresi imaju nešto dužu povijest od marioloških. Prvi je održan u Lyonu 1900. Za t im slijede — 2. Freiburg (Švicarska) 1902, 3. Rim 1904, 4. Einsiedeln 1906, 5. Zaragoza 1908, 6. Salzburg 1910, 211 7. Trier 1912, 8. R im 1950, 9. Rim 1954, 10. Lourdes 1958, 11. Santo Domingo 1965, 12. Fat ima 1967. Bilo je nekoliko službenih prijedloga s obzirom na temu 13. mari­janskog kongresa pa je konačno pr ihvaćena ona najšira: Marija i suvre­meni svijet. Marija, koja je prema Koncilu » . . . uzor Crkve u vjeri i ljubavi« (LG 53), može djelotvorno pomoći kako bi moderni čovjek bolje upoznao vrijednost i p ravo značenje vjere, nade, ljubavi, mira i rada, boli i radosti , obiteljskoga života i kršćanskoga zajedništva te apostolskoga djelovanja laika i svećenika. U tome smislu za geslo kongresa uzete su riječi Mundi melioris origo — Početak boljega svijeta. Te su riječi zapi­sane u svetištu Majke Božje Jeruzalemske na Trskom vrhu kraj Krapine, a odnose se na našu dragu Bogorodicu. Za organizaciju marijanskoga kongresa velikim dijelom brine se Mjesno vijeće za pripravu kongresa u Zagrebu čiji je predsjednik zagre­bački nadbiskup dr Franjo Kuharić , a tajnik biskup dr M. Škvorc. Ono se sastoji od generalnog vijeća i od raznih sekcija. Tako teološku i litur­gijsku sekciju predvodi o. dr B. Duda , pastoralnu, kulturno-umjetničku dr J . Turčinović, tehničku A. Korpar . U pr ip rav i kongresa sudjelovale bi različite institucije. Postoje i prijedlozi da za vrijeme kongresa kulturno-umjetnička sekcija ili javne kul turne ustanove kao Sveučilišna biblioteka prirede bar djelomično izložbu marijanske knjige ili umjetnosti kod nas. Matica hrvatska mogla bi izdati dijapozitive naših marijanskih svetišta. Teološki fakultet izdao bi Komenta r osmog poglavlja konstitucije »Lumen gentium«, a Filozofsko--teološki insti tut Družbe Isusove studiju isusovca Stjepana Sakača Kult Majke Božje u Hrvatskoj od 640—1090. godine i djelce isusovca Ante Katal inića Veliki hrvatski mariolog Lovro Grisogon. Premda se Marijan­ski kongres održava službeno u Zagrebu, odnosno posljednji dan — 15. 8. u Mariji Bistrici, biskupi su zamoljeni da odrede po jedno marijansko svetište u svojim biskupijama za one koji neće moći u Zagreb i u Mariju Bistricu. T a k v o bi biskupijsko svetište eventualno posjetio po jedan kardina l . Za Marijanski kongres očekuje se više hodočašća iz drugih zemalja — iz Austrije, Njemačke, Francuske, Španjolske, Belgije, SAD, pa Gradi ­šćanski H r v a t i , kao i hrvatsko hodočašće iz Amerike. Očekuje se i više kardinala i biskupa — kard. ŠEPER, kard . SUE-N E N S , ka rd . C A R B U R R Y (Saint Louis — s hodočašćem iz SAD), kard . O D D I , ka rd . W R I G H T , kard . B A G G I O (Sardinija), kard . D Ö P F N E R (München), ka rd . K Ö N I G (Beč), pa biskupi iz Fat ime i Lurda itd. St rana hodočašća dobila bi po jednu crkvu u Zagrebu, gdje bi držala preko dana službu i slavlje za se, sa svojim govornicima, a navečer bi se svi skupili u 8 s. u katedral i . T a tr i dana bit će 12 službenih predavanja marijanskoga kongresa. Šest predavanja organizira Teološki fakultet u Zagrebu, a šest Papinska međunarodna mari janska akademija u Rimu. O d stranih govornika pred-212 viđaju se po jedan Kanađan in , Španjolac, Belgijanac, Poljak, lurdski biskup i kard . Cabur rv , koji će govoriti o temi: Marija, Majka vjere. Napomen imo još da je pokre tač obaju kongresa Stalno vijeće za održavanje međunarodnih mariolosko-marijanskih kongresa u okviru Papinske međunarodne marijanske akademije u Rimu. Predsjednik Aka­demije je poznat i o d r prof. Kar lo BALIĆ, franjevac, osnivač Akademije, profesor od 1933. na papinskom Ateneumu »Antonianum«, član raznih rimskih kongregacija, predsjednik komisije za izdanja djela Ivana Duns Scotta, mariolog i medievalista svjetskoga glasa, te tajnik Akademije o. Pavao M E L A D A , hrvatski franjevac iz Dalmacije, doktor teologije, suosnivač Akademije. Prakt ičk i oni su pokrenuli svih šest posljednjih mar i -oloških-marijanskih kongresa. Domaću organizaciju vodi Mjesno vijeće, a Marijanski kongres održa t će se pod pokrovitel js tvom svih biskupa Jugoslavije. Stoga je i ova godina nazvana »marijanskom« za vjernike iz cijele naše zemlje. Postoji prijedlog da se kongres svrši nekom kar i ta t ivnom akcijom, možda gradnjom kakvog doma za napuštenu djecu. U svakom slučaju neka p o riječima Nadbiskupa zagrebačkoga kon­gresi budu »događaj trajno pr isutan u cijeloj našoj domovini« — a 1971. — »godina Božjega pohoda našoj Crkv i«! 213 

Što znamo o predstojećim Kongresima?

Abstract

Similar works

Full text

Available Versions

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia