Zlatko Šešelj

Šešelj, Zlatko

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia

U moje doba latinski jezik se učio punih osam, a grčki šest godina. Reklo bi se da bi za osam godina učenja jednog jezika morao đak da ga nauči govoriti i pisati, kao što je to, barem tako kažu, nekada bilo. Mi smo bili jako daleko od takvog uspjeha. Šteta. Ne samo zbog utrošenog golemog vremena nego i zbog stvarnog gubitka jednog znanja koje je, i po mome današnjem shvatanju, neophodno čovjeku koji želi da se uputi u humanističke nauke i u filozofiju. Nastava iz latinskog i grčkog tekla je na prilično staromodan i dosadan način. Profesor Mićun Budisavlje· vić, dobar poznavalac grčkog, bio je već odviše umoran, a i bolestan, da bi nas mogao oduševiti i ponijeti. Valjalo je nabiflati gramatička pravila, sentence i stihove iz Ilijade i Odiseje, iz Ovidija i Vergilija. Prevodili smo tekstove tako što smo, naj· prije, .,izvadili" iz rječnika nepoznate riječi, a zatim sricali riječ po riječ, rečenicu 80 po rečenicu. Naš ,.prijevod" beskrajno dugačke i složene latinske rečenice obično nije imao nikakva smisla, ali nam je za utjehu poslužio ,.prijevod" čuvenog Ferde Paž ura budući da i taj bijaše lišen bilo kakvog smisla! Profesori su progonili Pažura, zbog njegovog groznog jezika, izricali su nam slabe ocjene čim bi otkrili ,.pažurov· štinu", ali neuništivi Pažur je nastavljao da kruži od ruke do ruke, od generacije do generacije. U nastavi latinskog i grčkog nedostalo je literarnih i komparativno filoloških analiza, čime bi, možda, bio više probuđen interes đaka. Tek je mladi, ambiciozni i talentovani profesor Milan Grošelj, Slovenac, uspio da nam dočara ljepotu latinskog jezika. Ali prekasno. Došao nam je tek u osmom razredu, a osim toga imao je da savlada lukavi otpor nas đaka protiv novotarija koje je uvodio. Ni opšte prilike u školstvu nisu pogodovale humanističkim tradicijama karlovačke gimnazije. Klasično-humanistički smjer je u odumiranju . .,Praktični duh" osvajao je nastavne programe. Političke borbe, opšta napetost u društvu, zloduh karijerizma dovodili su do sve češćih promjena u nastavničkom kadru. Pa ipak, karlovačka gimnazija uspjela je da, sve do tridesetih godina, sačuva karak-ter klasične gimnazije i ugled jedne od najboljih gimnazija u zemlji. Taj ugled je, dobrim dijelom, poticao i od same tradicije, od jednog mita koji se oko te škole pleo, od specifične školske i đačke patine kojom je Brankova poezija pokrila Karlovce, to ljupko mjestašce, šćućurena između Fruške Gore i Dunava. Gojko Nikoliš, Memoari, Korijen, stablo, pavetina (SN Liber, Zagreb, 1981, str. 71) BIBLIOGRAFIJA PRIJEVODA KLASIČNE GRčKE l RIMSKE KNJIZEVNOSTI U KNJIGAMA l ZBIRNIM IZDANJIMA U GODINI 1980. Uvodne napomene . r· t ' o tekuće godišnje biblio· Od ovog broja časopisa Latina et Graeca _o~Jav JIVa ~-:m f Redovno praćenje grafske preglede prijevoda klasične grčke .l n~sk_e ~nJI~evn~s 1- . "elatnicima ovog područja naše prijevodne književnosti kor~stl: c_e, ~Jerujemo, SVI~ ~J bude i koji se bave prevođenjem s klasič~ih jez_i_ka. Z~IJell_ biS~~a~~ut~,is~J~i~o~oznata. poticaj prevođenju onih djela klasike kop dosa nase_m ... k . Nadamo se da ćemo moći uskoro i na tom putu krenuti hrabri] lm kora om. . . · · · kao i sve dosadašnje. No budući l ova je bibliografija rađena prema IStim pr~nclplm~ . ., su se i velike poteš· da se radi o opisivanju ko:p~_sa _v:emenskl v~~~~~~~~~;i~OJ~~;š~ene i knjige koja su koće. Čitalac će i sam pnmi_Jetltl da :~d unis~ ~~~ bi~liografirane. Bojimo se, na objavljene tokom 1979. god me, a do d. . t. 1.1c· ne propuste. Jednostavan . . "bl" f" 1980 go mu 1ma 1 s žalost, da ce l bi logra IJa za .· l . ""l""na b"lbl"loteka čiJ.i J·e katalog k ... · Nac1ona na 1 sveuc1 IS • im_je u:ro~: ~entr~~na . njiZ~Icak . t n u bibliografiranju i katalogiziranju kasni u Izradi bibliografiJa biO v~~ _om a 'dilo je i drugi osnovni izvor bibliografije, n~k~liko ?_odina. o,vo __ zak~svn~e~~s~o~~urna i solidna bibliografija u posljednjih 8Jbltograf1JU Jugos avlJe. . . . godinu dana kasni, te još nije poknvena nl 1980. godma. 81 82 Drugi Je problem bibliografskog rada --: - -do nekih knjiga; Stoga je i u ovoj bib~: SVJ:-~-e~ korpus~ nemogućnost da se.dođe Ipak, zahvaljujući ljubaznosti neko!" k gra IJI Je~a~ broJ knjiga obrađen bez uvida. obradio de visu. l o zagrebacklh knjižara, većinu sam knjiga Bez obzira na relativno malen broJ· J. ed· . ko1'i k k rmca smatrao sam k · · • ma a o skromni, postaju · onsmm dodavanje indeksa godini 1980. -- ' sumaran pregled rezultata prev<;>dilačkih napora u Radi jednostav t. . nos l prethodne sam b'bl" .. Izlazile u časopisu Latina et Graeca: l lografiJe navodio onim redom kojim su bibliografiJ'a 1 - ·· d' . . . . .. PrlJevo l objaVlJeni od 1945 d . b:biJografiJa 2-- prijevodi objavljeni d 1961. o 1960.- Latma et Graeca 10/1977 bibliografija 3 - p riJ. evo d i obJ' a r· . od . do 1970 . ..., Latina e.t Graeca 11 /1978 b'· ·· VJemo 1971.do1977 · lbhografiJa 4- priJ'evodi obJ'avr· . d 1 . - Latma et Graeca 12/1978 b' · ·· Jem 0 919 d 1944 · 1bhograf11a 5- pri1·evodi ob' 1. . · 0 ·- Latma et Graeca 13/1979 b. . Jav jeni od 1800 d 1899 . 1bhografija 6- priJ·evod1· ob· 1. . · 0 ·- Latma et Graeca 14/1979 . . JaV Jem od 1900 d 1918 bibliografija 7 - prijevodi objavl" eni 197 . _o . - L~tina et Graeca 15/1980 16/1980 1 8 · 1 1979· godme - Latina et Graeca Zlatko šešelj BIBLIOGRAFIJA 1979 1) *** Bajke, basne, priče iz svetske um . . .• Cvetković i Mirjana Kara .. etmcke ~~pzevnosti. Priredili Tomislav Novi Sad Zavod za l'zd nov~c. IlustraCIJe Branislav Dobanovački. -• avanJe ud"b 'k lektira, knj. 3. z em a, 1979, 105 str. - Školska *s· U -~njizi je donijeto nekoliko Ezopovih basni u 1romca. Obrađeno p 8. . prijevodu Milivoja rema lbl!ografiji Jugoslavije. 2) PLATON. Gozba ili Za fjubov_ta. Fedar ili Za ubavinata. Naslov originala: ITA.cirwv·kVI11TDUtoV. cl>aiopo<;. Prevod, beleški i pogovor Paskal Gilev-ski. - Skopje, Makedonska kniga - Kultura - Naša kniga - Komunist - Misia. 1979, 207 str. - Marksizam. Opštestveni nauki. Rabotničko dviženje. * Prijevod dvaju poznatih Platonovih dijaloga popraćen je skromnim bilješkama ispod teksta te opširnim Pogovorom s analizom Platonovih djela, napose onih koji su donijeti u knjizi. 3) PLATON. ljon. Gozba. Fedar. Naslov originala: ITA.arwv·"Iwv. kVI11TDatov. cf>aiopo<;. Predgovor, prevod i napomene Miloš N. Đurić. - Beograd, Beogradski izdavako-grafički zavod, 1979, XXXV+ 247 str.- Filozof-1980 ska biblioteka. * Treće izdanje ovog naslova. Prvo je objavljeno 1955. godine (usp. bibliografija 1, bilj. 56), a drugo 1970. (usp. bibliografija 3, bilj. 250). U odnosu na prethodna izdanja ovo je ostalo posve identično. 4) *** Rimska lirika. Izabra! in prevede!, spremno beseda in opombe napisal Kajetan Gantar.- Ljubljana, Mladinska knjiga, 1980, 141 str.- Knjiž-nica Kondor, knj. 187. Urednik Aleš Berger. Sadržaj. - Lukrecije, str. 5.- Katu!, str. 7.- Tibul, str. 19.- Sulpicija, str. 30.- Propercije, str. 33.- Vergilije, str. 43.- Horacije, str. 51.- Ovi-dije, str. 77.- Marcijal, str. 82.- Seneka, str. 85.- Petronije, str. 86. - Stacije, str. 88.- Hadrijan, str. 89.- Flor, str. 90.- Tiberijan, str. 91. - Anonim, str. 92. - Ambrozije, str. 94. - Auzonije, str. 96. -Klaudijan, str. 98.- Rutilije Namacijan, str. 99. * Ova opsegom skromna antologija rimske lirike predstavlja reprezen-tativan izbor iz cjelokupne rimske poezije u njezinu petstogodišr.jem kontinuitetu. Riječ je o nešto proširenoj verziji antologije rimske lirike koju je pod istim naslovom priredio Kajetan Gantar 1968. godine (usp. bibliografija 2, bilj. 215). Ovaj je izbor obogaćen ulomcima rimskih epičara te lirikom poznog Rima. Lukrecije je predstavljen ulomcima spjeva O prirodi, Vergilije pjesmom Krčmarica (iz Vergilijeva dodatka), prvom i desetom eklogom te ulomkom Eneide, Katul, Tibul, Sulpicija, Propercije i Horacije izborom svojih lirskih pjesama. Iz opsežna Ovidi· 83 84 jeva opusa izabrana je deseta Heroida, ulomci Ars amatoria, Amores i Tristia. Marcijala predstavljaju tri epigrama, Stacija jedna pjesma iz zbirke Silvae. Seneka, Petronije, Hadrijan, Flor, Tiberijan i Ambrozije predstavljeni su kraćim lirskim pjesmama, Auzonije uz pjesmu i dvama epigramima. Izbor zaključuju Klaudijan s jednom idilom i Namacijan ulomkom iz spjeva De redi tu suo. Knj1gu zaključuje pogovor Zgodovin-ski razvoj rimske lirike, temeljite bilješke s biobibliografskim podacima o autorima te literatura. O likovnim je prilozima kraću napomenu napi-sala d_r Ljudmila Plemčar koja je izabrala likovnu građu, vrlo bogatu i funkcionalnu. Uz pjesme koje je preveo Kajetan Gantar uvršteno je i nekoliko pjesama što su ih preveli Anton Sovre, Amat Škerlj i Primož Simoniti. 5) *** 100 najvećih djela svjetske književnosti. Sastavio Antun Šoljan.- Zagreb, Nakladni zavod Matice hrvatske, 1980, Xlii + 688 str. - Biblioteka .. 1 OO". Urednik Branimir Donat. Iz sadržaja. - Homer, str. 29. - Ezop, str. 35 . ..,. Pindar, str. 40. - Eshil, str. 48. - Sofokla, str. 55. - Euripid, str. 62.- Aristofan, str. 67-73. - [ ... ] Plau t, str. 81. - Lukrecije, str. 88. - Katu l, str. 95. - Vergilije, str. 101. - Horacije, str. 108.- Ovidije, str. 116.- Petronije, str. 122. * Ovo je sedmo izdanje istog naslova, ovaj put kod drugog izdavača. Prvo je izdanje objavljeno 1962, drugo 1964, treće 1968, četvrto 1969 (usp. bibliografija 2, bilj. 136,160,216 i 228). peto 1970, a šesto 1972 (usp. bibliografija 3, bilj. 241 i 267). Kao i u prethodnim izdanjima, i u ovom je izdanju prije svakog pjesnika uvrštena kraća bilješka o njegovu životu i djelu te sažetak djela (ili korpusa) o kojem je riječ. Homer je predstavljen ulomcima iz Ilijade, Ezop izborom sedam basana, Pindar ulomcima Oda, Eshil ulomkom iz Perzijanaca, Sofokla iz Antigone, Euripid iz Medeje i iz Alkestide, Aristofan iz Ptica. Rimsku književnost predstavljaju fragmenti Plautova Hvalisava vojnika, Vergilijeve Enejide, Petronijeva Satirikona te Ovidijevih Metamorfoza, Lukrecijeva spjeva O prirodi, izbor Horacijevih Oda i Katulovih pjesama. U prevođenju ovih djela sudjelovali su Tomo Maretić, Milivoj Sironić, Ton Smerdel, Bratoljub Klaić, Koloman Rac, Marko Tepeš, Nikola Šop te Nikola Milićević. Prijevodi Maretića, Klaića, Raca i Tepeša u metru su originala (kad je riječ o poeziji), dok su ostali prevodioci prevodili slobodnim stihom. 6) ARISTOTEL. Nikomahova etika. Naslov originala: 'AptaTOTEATJ\ · 'HOudt , Nt.KOJ.uixew. Prevela dr Radmila Šalabalić. - Beograd, Beogradski izdavačko-grafički zavod, 1980, XLVI + 288 str.- [Velika] filozofska biblioteka. Urednik Dimitrije Tasić. * Treće izdanje ovog naslova. Prvo je objavljeno 1958. (usp. bibliogra-iija 1, bilj. 83). a drugo 1970. (u~p. bibliografija 3, bilj. 243). 7) CEZAR. Galski rat. Građanski rat. Naslov originala: Gaius lulius Caesar: De bello Gallico. De bello civili. Prevod, predgovor i objašnjenja Ahmed Tuzlić. - Novi Sad, Matica srpska, 1980, 394 str. -Antička književ-nost. Urednik dr Branko Gavela. 8) EZOP. * Prijevodima poznatih Cezarovih djela prethodi kraća uvodna bilješka O Cezaru, a tekst je prijevoda popraćen kraćim objašnjenjima. K do leti najvišje. Basni. Naslov originala: A{aw1TO<:·Mth'1w~ avva-y~:h­lzabrala in prevedla Kristina Brenkova. - Ljubljana, Mladmska knJiga, 1980, 16 str.- Knjižnica Čbelica, knj. 225. * Knjižica obuhvaća desetak Ezopovih basana za najmanji čitalački uzrast. Obrađena je prema Bibliografiji Jugoslavije. 9) HERODOT. Istorija. Knjiga prva. Naslov originala: 'HpoooTo<: -'IaTopiat. Preveo Milan Arsenić. - Novi Sad, Matica srpska, 1980, 486 str. -Antička književnost. Urednik dr Branko Gavela. * Prva knjiga obuhvaća prijevod prvih četiriju knjiga Herodotove Povijesti. Na kraju su knjige vrlo opsežni Komentari uz prij~~od. ?vo je treće izdanje Arsenićeva prijevoda, ovaj put objavljena u dVIJe knJige. Prvo je izdanje objavljeno 1959. (usp. bibliografija 1, bilj. 91). a drugo 1966. (usp. bibliografija 2, bilj. 193). 1 O) HERODOT. Istorija. Knjiga druga. Naslov originala: 'HpOOOTO\ -'IaTOpiw.. Preveo Milan Arsenić. - Novi Sad, Matica srpska, 1980,·446 str. -Antička književnost. Urednik dr Branko Gavela. * Druga knjiga obuhvaća prijevod preostalih pet knjiga Herodotova djela. 1 uz ovaj dio prijevoda slijede vrlo opsežni Komentari te Registar imena (koji se odnosi na obje knjige), kao i kraći pogovor O Herodotu i njegovoj Istoriji što ga je napisao Milan Arsenić. 85 86 11) KSENOFONT. Helenska istorija. Naslov originala: ZevO!pWv ·'EXA.1]vuai. 12) Uvod, prevod i napomene Milena Dušanić. - Novi Sad, Matica srpska, 1980,301 str. -Antička književnost. Urednik dr Branko Gavela. * Prijevodu Ksenofontova djela prethodi kraća uvodna bilješka O piscu i delu, a potom sažeti pregled sadržaja svih sedam knjiga. Poslije teksta prijevoda slijede opširne napomene, Spisak važnijii) grčkih termina i na kraju Indeks ličnih i geografskih imena. Knjizi je priložena i karta istočnog mediterana u Ksenofontovo doba koja će olakšati snalaženje u Ksenofontovoj Povijesti. KSENOFONT. Hijeront ili o tiraninu. Naslov originala: ZevO\{JC)v .'Jepwv i] ropavvua)<;. Prijevod Dinko Štambak. - Zagreb, Grafički zavod Hrvatske, 1980,207 str.- Biblioteka. Urednik Vjeran Zuppa. * Prijevod ovog kraćeg Kseonofontova teksta obuhvaća 23 stranice u knjizi sa nekoliko tekstova o fenomenu tiranije i vlasti uopće. Prijevod je popraćen vrlo skromnim bilješkama ispod teksta. Knjiga obuhvaća esej O tiraniji Lea Straussa i njegovu repliku Ponovo o Kseonofontovom Hijerontu te kraće eseje Alexandre Kojevea Tiranija i mudrost i Žarka Puhovskog Tiranija -napomena o demodiranom pojmu. 13) KSENOFONT. Uspomene o Sokratu. Naslov originala: Zevo.pwv·Arro/).V1]J.10-vw/).ara 1:-wKpaTOV<;'. Preveo, uvod napisao i objašnjenja i napomene dodao dr Miloš N. Đurić. - Beograd, Beogradski ·izdavačko~grafički zavod, 1980, XXV + 140 str.- [Mala] filozofska biblioteka. Urednik Dimitrije Tasić. * Drugo izdanje ovog naslova. Prvo je izdanje objavljeno 1964. godine (usp. bibliografija 2, bilj 165). 14) KSENOFONT EFEŠKI. Efeške priče/'BpeataKa. NEPOZNAT AUTOR. Pri-povijest o Apoloniju, kralju tirskome/Historia Apollonii regis Tyri. Naslov originala: Zt;vo'/)Wv 'Bpeaw<;• 'BpeaLaKĆL. Ano.nimus: Historia Apollonii regis Tyri. Priredio i preveo Darko Novaković. - Zagreb, Sveučilišna naklada Liber, 1980,326 str.- Biblioteka Latina et Graeca, knj. 2. Uređuju Darko Novaković, Damir Salopek, Zlatko Šešelj, Du-bravko Škiljan. * Knjiga sadržava dvojezično izdanje dvaju dosad neprevedenih staro-grčkih romana: originalnu grčku verziju i prijevod Efeških priča te latinsku (jedino sačuvanu) verziju romana o Apoloniju tirskom kralju i 15) 16) prijevod. Knjiga započinje studijom Darka Novakovića O grčkom lju-bavnom romanu, a potom slijede odvojene studije o oba donesena romana napose. Prijevodi su popraćeni kraćim bilješkama ispod teksta. Nakon teksta i prijevoda slijede Fontes lectionum, Kazala imena te Bibliografija. Na kraju su knjige, u Dodatku, donesene i fabule svih poznatih starogrčkih i bizantskih romana sačuvanih u cjelini ili samo djelomično. Pl NDAR. [Ode]. Naslov originala: II{voapo<; · 'EmviKta. Izabra l, uredi l, prevede l in spremno beseda napisal Kajetan Gantar. - Ljubljana, Mladinska knjiga, 1980, 104 str.- Zbirka .,Lirika", knj. 43. * Knjiga nije obrađena de visu. Podaci su prenijeti iz Bibliografije Jugosla-vije. Uz prijevod donijet je i pogovorni članak (str. 75-89) i objašnjenja (str. 91-104). PSEUDO-KALISTEN. Život i djela Aleksandra Makedonskog. Naslov originala: Pseudo-Callisthenus: Historia Alexandri Magni. Prevod, predgovor i komentar Zdeslav Dukat.- Novi Sad, Matica srpska, 1980, 235 str.-Antička književnost. Urednik dr Branko Gavela. * Prijevodu Pseudo-Kalistenova romana (u tri knjige) prethodi opširan predgovor Starogrčki .,Roman o Aleksandru": Primjeri antičke pučke književnosti što ga je napisao Zdeslav Dukat. Poslije prijevoda slijedi opširan Komentar uz svaku knjigu, a zatim slijede Dodaci: Pismo Aleksandra Makedonca svome učitelju Aristotelu o svom pohodu i o zemlji Indiji, Aleksandrov razgovor s gimnosofistima te Pseudo-Met~: dijev spis Aleksandar i nečisti narodi. Svaki od ovih prijevoda, kOJI skladno upotpunjavaju Pseudo-Kalistenovo djelo, popraćen je opširnim Komentarom u kojem se nalaze ne samo objašnjenja slabo poznatih termina, već i brojne filološke i književno-kritičke napomene te podaci o nastanku pojedinih djela. 17) PSEUDO-LONGIN. O uzvišenom. Naslov originala: Ao'yytvo<;·IIepi vt/;ov<;. Prijevod i pogovor Ton Smerdel. - Zagreb, Grafički zavod Hrvatske, 1980,72 str.- Biblioteka Zora. Urednik Vjeran Zuppa. * Prijevod poznate rasprave popraćen je kraćim bilješkama ispod teksta te informativnom pogovornom bilješkom na kraju knjige. Ovaj je tekst prvi put objavljen u časopisu Mogućnosti 3/1969, a djelomično u zbor-niku Povijest književnih teorija 1979. (usp. bibliografija 7, bilj. 22). 87 88 18) SOFOKLO. Fi/oktet. Naslov originala: ~O<.pOK">-:ii<: ·<llt'AOKTE171<:· Prijevod i pogo-vor Dinko Štambak.- Zagreb, Grafički zavod Hrvatske, 1980, 88 str.-Biblioteka Zora. Urednik Vjeran Zuppa. * Prijevod, popraćen skromnim bilješkama, ne slijedi metar originala. Na kraju je knjige dodan i kratak pogovor O Sofoklovu Filoktetu što ga je napisao prevodilac. INDEKS AUTORA AMBROZIJE 4 MARCIJAL 4 ANONIM 4, 14 ARISTOFAN 5 NAMACIJAN 4 ARISTOTEL 6 AUZONIJE 4 OVIDIJE 4,5 CEZAR 7 PETRONIJE 4, 5 PINDAR 5,15 ESHIL 5 PLATON 2,3 EURIPID 5 , PLAUT 5 EZOP 1, 5, 8 PR OPE ACIJE 4 PSEUDO-KALISTEN 16 FLOR 4 PSEUDO-LONGIN 17 HADRIJAN 4 SENEKA 4 HERODOT 9, 10 SOFOKLO 5, 18 HORACIJE 4, 5 STACIJE 4 HOMER 5 SULPICIJA 4 KATUL 4, 5 TIBERIJAN 4 KLAUDIJAN 4 TIBUL 4 KSENOFONT 11, 12, 13 KSENOFONT EFEŠKI 14 VERGILIJE 4, 5 LUKRECIJE 4, 5 INDEKS PREVODILACA Arsenić, Milan 9, 10 Brankova, Kristina 8 Dukat, Zdeslav 16 Dušanić, Milena 11 Đurić, Miloš N. 3, 13 Gantar, Kajetan 4, 15 Gilevski, Paskal 2 Klaić, Bratoliub 5 Maretić, Tomo 5 Milićević, Nikola 5 Novaković, Darko 14 Rac, Ko lamm'!- 5 Simoniti, Primož 4 Sironić, Milivoj 1, 5 Smerdel, Ton 5, 17 Sovre, Anton 4 Šalabalić, Radmila 6 Škerlj. Amat 4 ŠOp, Nikola 5 -Štambak, Dinko 12, 18 Tepeš, Marko 5 Tuzlić, Ahmed 7 INDEKS NASLOVA al Latinskih DE BELLO CIVILI 7 DE BELLO GALLICO 7 HISTORIA ALEXANDRI MAGN l 16 HISTORIA APOLLONII REGIS TYRI 14 bl Grčkih •EAAT)V!Kcl 11 'E ?TWiKta 15 'EI/>€11WKcl 14 'Jepwv fJ Tvpavvuw~ 12 'laTopiat 9, 10 "lwv 3 I:,VJl1TCJIJWV 2, 3 4>ailipo~ 2, 3 4>tAOKTETT)~ 18 cl Zbirnih izdanja BAJKE, BASNE. PRIČE IZ SVETSKE UMETNIČKE KNJIŽEVNOSTI 1 RIMSKA LIRIKA 4 100 NAJVEĆIH DJELA SVJETSKE KNJI· ŽEVNOSTI 5 89 

Bibliografija prijevoda klasične grčke i rimske književnosti u knjigama i zbirnim izdanjima u godini 1980.

Abstract

Similar works

Full text

Available Versions

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia