Dragić, Helena

Croatian

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia

PRIKAZIHvalevrijedan zbornik u čast Ljiljane KolenićOd Pavlimira do riči šokačke. Zbornik Ljiljane Kolenić.  Ur. Silvija Ćurak i Vera Blažević Krezić.  Osijek: Filozofski fakultet Sveučilišta Josipa Jurja  Strossmayera u Osijeku, 2021., 612 str.Povodom 65. rođendana i 41. godišnjice znanstveno-nastavnoga rada publiciran je Zbornik Ljiljane Kolenić. Zbornik je tematski komponiran od triju tematskih blokova: Svečarici, Jezikoslovni prilozi te Književnoznan-stveni i kulturološki prilozi.U prvom poglavlju Ermina Berbić Kolar piše o slavonskome dijalektu kroz rad i djelo prof. dr. sc. Ljiljane Kolenić. Autorica navodi dvije knjige i 60 znanstvenih i stručnih radova. Voditeljicom projekata bila je: od 1991. do 1997. Leksikologija i frazeologija hrvatskoga jezika; od 1997. do 2001. Hr-vatska leksikologija; od 2003. Frazeologija u djelima starih hrvatskih pisaca. Od 18. travnja 2005. bila je članicom Vijeća za normu hrvatskoga standardnoga je-zika. Od 2007. do 2013. vodila je projekt Slavonski dijalekt. Bila je suradni-com na projektima Posavski (pod)dijalekt slavonskoga dijalekta, 2013. i Nema-terijalna kulturna baština – zaštićeni govori u Slavoniji, 2015. Voditeljicom tih projekata bila je izv. prof. dr. sc. Ermina Berbić Kolar. Profesorica Kole-nić istaknula se popularizacijom slavonskoga dijalekta o kojem je održala niz predavanja te nastupa na televiziji i radijskim postajama. U Vinkovci-ma, 11. studenoga 2005. zajednica kulturno-umjetničkih djelatnosti Vuko-varsko-srijemske županije Šokačka rič prof. dr. sc. Ljiljani Kolenić dodije- lila je Povelju i nagradu za znanstveno proučavanje slavonskoga dijalekta. Po-vodom 10. obljetnice Pedagoškog fakulteta Sveučilišta u Mostaru (1994. – 2004.) prof. dr. sc. Ljiljani Kolenić dodijeljena je Zahvalnica za uspješno obavljanje nastave na Pedagoškom fakultetu Sveučilišta u Mostaru. Osječko-ba-ranjska županija 2021. prof. dr. sc. Ljiljani Kolenić dodijelila je nagradu za životno djelo ostvareno u području znanosti.Silvija Ćurak piše o bibliografiji svečarice. Prof. dr. sc. Ljiljana Kole-nić rođena je 18. siječnja 1955. u Lipovljanima u Republici Hrvatskoj. Na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu 27. lipnja 1979. diplomirala FILOLOGIJA 78, Zagreb 2022.163PrikaziFILOLOGIJA 78(2022), 163–194164je jugoslavenske jezike i književnosti i engleski jezik. Na istome fakulte-tu, temom Dijalektološka karta Slavonije pod mentorstvom akademika prof. dr. sc. Milana Moguša magistrirala je 12. rujna 1983. te doktorirala 13. ožujka 1989. pod mentorstvom akademika prof. dr. sc. Josipa Vončine te-mom Gramatičarski rad Slavonaca prije preporoda. Od 3. rujna 1980. bila je asistentica na Pedagoškom fakultetu (od 2004. Filozofski fakultet) Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku. Na tome fakultetu birana je 1. lipnja 1993. u zvanje docentice, 1999. izvanred-ne profesorice, 13. travnja 2004. redovite profesorice te 30. ožujka 2009. u zvanje redovite profesorice u trajnom zvanju. Na tom je fakultetu 1992. bila pročelnicom Odsjeka za hrvatski jezik i književnost. Tu je dužnost ob-našala u još jednom mandatu. Od 1992. do 2003. obnašala je dužnost pro-dekanice Pedagoškoga fakulteta Sveučilišta u Osijeku. Za vrijeme Domo-vinskoga rata nesebično je i hrabro dolazila u Mostar pomažući tamoš-njem Sveučilištu. Godine 2009./2010. bila je prvom voditeljicom Sveuči-lišnoga interdisciplinarnoga studija Kulturologija. Od 2005. voditeljicom je Sveučilišnoga poslijediplomskoga studija Jezikoslovlje na Filozofskom fa-kultetu u Osijeku. Pokrenula je časopis Jezikoslovlje i bila glavnom uredni-com od 1997. do 2005. Bila je jedna od urednica časopisa Strani jezici. Tako-đer, urednicom je nekoliko zbornika i znanstvenih monografija.Objavila je znanstvene monografije: Riječi u svezama. Povijest hrvatske frazeologije, Jezična knjižnica Matice hrvatske ogranak Osijek, Osijek 2006.; Pogled u strukturu hrvatske gramatike (Od Kašićeve do Tkalčevićeve), Sveuči-lište J. J. Strossmayera, Pedagoški fakultet, Osijek 2003.; Riječ o riječima. Iz hrvatske leksikologije i frazeologije 17. i 18. stoljeća, Pedagoški fakultet Osijek, Osijek 1998.Autoricom je 138 znanstvenih i stručnih radova u uglednim domaćim i međunarodnim časopisima te sedam znanstvenih knjiga. Sudjelovala je na 92 međunarodna te na preko dvadeset domaćih znanstvenih i struč-nih skupova. Pod njezinim mentorstvom napisano je i obranjeno devet doktorskih radova. Profesorica Ljiljana Kolenić umirovljena je 1. listopa-da 2020. Drugi tematski blok počinje radom Grafijska pitanja u slavonskim norma-tivnim priručnicima 18. stoljeća autorice Loretane Farkaš koja interpretira tri slavonske gramatike. Dijana Stolac u svome radu Priložna oznaka mjesta u hrvatskome kajkavskome književnom jeziku za istraživanje koristi dramski opus Tituša Brezovačkoga. O konsonantskoj promjeni imenica srednjega roda u srednjovjekovnim bosansko-humskim diplomatičkim tekstovima piše Amira Turbić-Hadžagić koja navodi 45 povelja, 11 potvrda, 13 pisa-PrikaziFILOLOGIJA 78(2022), 163–194165ma, po jedan trgovački ugovor, priznanicu i zakletvu. Akademik Stjepan Damjanović navodi zapažanja o jeziku pučkoga pisca, sakupljača nemate-rijalne kulturne baštine, učitelja, nastavnika, školskoga nadzornika, Mija-ta Stojanovića, koji je najviše boravio u Slavoniji i Srijemu, ali i u Karlovcu, Ogulinu, Gospiću, Slunju. Dubravka Smajić usporedbom od A. V. Tkal-čevića do suvremenih gramatičara interpretira Divkovićevu sintaksu gla-golskih oblika. Milica Lukić autorica je rada Pismenima o trojedinom Bogu u kojemu je riječ o glagoljici, Konstantinu Ćirilu i kršćanskom svjetonazoru. O infinitivizaciji u hrvatskome standardnom jeziku riječ je u radu Marije Znike. Leksik Sumartina na Braču određen je »štokavskim punktom (do-seljenički novoštokavski govor s kopna) premda su prethodni istraživači u njemu opservirali i neke čakavske crte importirane iz čakavskoga sus- jedstva« u svome prilogu piše Filip Galović. O govoru Gundinaca, mjestu na krajnjem istoku Brodsko-posavske županije, pišu Nina Mance i Igor Ilić navodeći da gundinački govor pripada posavskom poddijalektu sla-vonskoga dijalekta. Taj govor obiluje arhaičnim jezičnim značajkama. Au-tori pišu o fonološkim te sintaktičkim osobitostima i leksikologiji. Vokativ u hrvatskim gramatikama – od Kašića do suvremenih gramatika prilog je Maje Glušac koja piše o opisu vokativa kao morfološke kategorije u hrvatskim gramatikama, vokativnim nastavcima u imeničkim sklonidbama i naglas- nim osobitostima. Vesna Bjedov svoj prilog naslovila je O zanimljivostima nastave hrvatskoga jezika iz perspektive učenika. O purizmu i tvorbi riječi riječ je u članku Ane Mikić Čolić koja, pozivajući se na Katičića, piše: »(…) jezik je već po svojoj naravi purističan jer zahtijeva da se, govoreći njime, služi-mo izražajnim sredstvima koja mu pripadaju i koja su u njemu sadržana« (str. 220). Nadalje, autorica piše: o purizmu i hrvatskom jezičnom savjet-ništvu, braniču jezika hrvatskoga Nikole Andrića, »barbarizmima« u hr-vatskom jeziku Vatroslava Rožića, hrvatskome ili srpskome jezičnome sav- jetniku Tome Maretića, razlikama između hrvatskoga i srpskoga književ-nog jezika Petra Guberine i Krune Krstića, jezičnom purizmu od 1941. do 1945. i jezičnom purizmu 1990. Popularnim slogom o knjigi staroslovenskoj ili Skica za portret Ćirilometodijanaca Ivana Radetića naslov je rada Vere Blažević Krezić koja piše o Ivanu Radetiću i njegovim filološkim prinosima, a isti se ogledaju u znanstvenoj periodici druge polovice 19. i početka 20. stolje-ća. Posebnu važnost imaju Radetićeve knjige: Pregled hrvatske tradicionalne književnosti (Senj, 1879) i Predavanja o knjigi staroslovenskoj (Senj, 1896). He-lena Dragić autorica je članka Prinosi bosansko-hercegovačkoj toponimiji moti-viranoj apelativom crkva. Praktična južnoslavenska (ilirska gramatika) Lajo-sa Budanovicha istraživačkom je građom za svoj rad na mađarskom jeziku Jadranke Mlikota i Ane Lehocki-Samardžić. Stjepan Srkulj (1869. – 1951.) PrikaziFILOLOGIJA 78(2022), 163–194166bio je zagrebački gradonačelnik, povjesničar, autor brojnih srednjoškol-skih udžbenika povijesti i autor prvoga hrvatskoga povijesnoga atlasa, a o njemu pišu Irena Medvešek, Borko Baraban i Ana Bačić u radu na engle-skom jeziku Turistički vodiči Stjepana Srkulja i oblikovanje kulturnoga identite-ta. Na engleskom jeziku piše i Klara Bilić Meštrić koja kritički predstavlja istraživanje provedeno u okviru LUCIDE projekta Jezici u urbanim zajed-nicama – integracija i raznolikost u Europi.Književnoznanstveni i kulturološki prilozi treći su tematski blok koji počinje radom O regionalizmu sjeverno od juga u kojem Zlata Šundalić piše o trojezičnosti i tropismenosti hrvatske književnosti i podjeli na staru i novu književnost ističući relativno kasno stupanje slavonske književnosti u 18. stoljeću. Pišući o regionalizmu u književnosti autorica se poziva na Vinka Brešića koji navodi 60-ak obilježja SJEVERA i četrdesetak obilježja JUGA. Šundalić vješto povezuje lipovljanski locus Josipa Kozarca koji će se stoti-njak godina kasnije ogledati u znanstvenome radu Lipovljanke, profeso-rice Ljiljane Kolenić. Suradnica profesorice Kolenić, Anica Bilić svoj pri-log poetski je naslovila Stručak poetskoga cvijeća Dragutina Domjanića s mo-tom »Popevke sem slagal i rožice bral Ljiljani.« Autorica stilsko-poetološ-ki interpretira floralne motive Dragutina Domjanića. Rad snažno emotiv-no iskazuje bliskost znanstvenica Bilić i Kolenić. O tome svjedoči i moto zaključka: »Za vsaku dobru reč: fala.« O Marulićevoj vernakularnoj reli-gioznoj lirici piše Krešimir Šimić ističući da u književnoj historiografiji ne postoji konsenzus oko Marulićeve vjerske lirike napisane hrvatskim jezi-kom. O identitetima vladarica i politike ženskih tijela u romanu Marije Ju-rić Zagorke Suparnica Marije Terezije pišu Dubravka Brunčić i Iva Fofić koje razmatraju uloge ženskih tijela u oblikovanju identiteta dviju vladarica habsburškoga podrijetla: carice Marije Terezije i Marije Amalije, neformal-ne (su)vladarice Parme. Kristina Peternai Andrić i Dora Fančović autorice su rada Pitanje glasa i tvorbe identiteta na primjeru Ulice predaka Sunčane Škrinjarić. Premda navo-de da se roman Sunčane Škrinjarić ne može odrediti kao autobiografski ro-man, ali s obzirom na to da je riječ o opisu odrastanja Tajane, koji se u ro-manu prikazuje iz pozicije pripovjedača u trećem licu, može se govoriti o autobiografskom obliku u kontekstu prostora i vremena.Ivana Mikulić analizira književnopovijesni rad i doprinos pozitivista Vladoja Dukata u proučavanju kajkavske dopreporodne književnosti u radu Vladoje Dukat i kajkavska dopreporodna književnost. U radu Danijela Vilčeka, naslovljenom Propovjednik o propovjedniku: ha-giografska rukopisna propovijed o Ivanu Kapistranu, govori se o propovijedi PrikaziFILOLOGIJA 78(2022), 163–194167kao žanru koji je pridonio razvoju slavonske književnosti u 18. stoljeću, a ujedno se radi o tipičnom predstavniku retoričkih vrsta. Autor analizira rukopisnu propovijed iz knjižnice Franjevačkoga samostana u Osijeku pri čemu u daljnjem tumačenju posebnu pozornost posvećuje naslovnoj stra-nici koja sadrži osnovne informacije, no bez imena pisca te se u sljedećem poglavlju bavi opisom propovijedi, koji se može iščitati iz naslovne strani-ce te same propovijedi, tj. 15 stranica, a one su numerirane od treće, tj. od prve do zadnje. Spisateljski rad fra Bernardina Leakovića s osvrtom na Nauk iz 1798. god. au-tora Antuna Lešića donosi popis Leakovićevih djela i istraživanja, a u dru-gom dijelu rada detaljno se navode dosadašnja istraživanja o Leakovićevu katekizmu (ponovljeno izdanje 1998. god.). U zaključku rada autor navo-di da je riječ o: »vrsti tzv. Rimskoga katekizma sastavljenoga u formi pro-povijedi (govorenja)« (str. 539).Marko Dragić autor je rada Štovanje Gospe Snježne u hrvatskoj kulturnoj baštini, a počeci štovanja Gospe Snježne kod Hrvata datiraju od 14. stolje-ća. Budući da o štovanju Gospe Snježne u znanstvenoj i stručnoj literatu-ri nema dostatnih podataka, a na što upućuje i sam autor rada, doprinos rada očituje se u suvremenim terenskim zapisima nastalim u zadnjih de-setak godina. Osim toga, u radu se navodi etiologija izgradnje rimske ba-zilike svete Marije Velike, procesije, hodočašća, narodna veselja, a zatim se navode crkve i kapele koje su sagrađene u čast Gospe Snježne, kao što je Tiho svetište Osijeka iz 1704.Zbornik završava s radom Marije Šeremešić Hrvatsko seljačko pjevačko društvo Šokac u Monoštoru. U prilozima Zbornika nalazi se galerija foto-grafija prof. dr. sc. Ljiljane Kolenić, od odrastanja, diplomiranja, obnaša-nja raznih funkcija, terenske nastave, javnih obrana doktorskih radova pa sve do dodjele nagrade za životno djelo ostvareno u području znanosti 2019./2020. Od Pavlimira do riči šokačke. Zbornik Ljiljane Kolenić ima čestitarsku, jezič-nu, književnoznanstvenu i kulturološku funkciju koje su bile polazištem za 27 znanstvenih radova i time je neupitan znanstveni doprinos zbornika. Profesorica Ljiljana Kolenić zadužila je svojim znanstvenim radom hrvat-sko jezikoslovlje, a osobito područje dijalektologije. Gotovo da nema mjes- ta u njezinoj rodnoj Slavoniji, ali i šire, gdje prof. Kolenić nije terenski sa-kupljala građu i obradila dijalekte, a hvalevrijedan je i njezin doprinos po-pularizaciji slavonskoga dijalekta. Osim znanstvenoga doprinosa hrvat-skome jezikoslovlju, dragocjena je uloga prof. Kolenić u predavačkome smislu. Ljiljana Kolenić generacijama je nesebično prenosila znanje te je PrikaziFILOLOGIJA 78(2022), 163–194168svojim prijateljskim i stručnim pristupom zasigurno utjecala na oblikova-nje kako budućih znanstvenika, tako i budućih profesora. Helena Dragić

Hvalevrijedan zbornik u čast Ljiljane Kolenić. Od Pavlimira do riči šokačke. Zbornik Ljiljane Kolenić. Ur. Silvija Ćurak i Vera Blažević Krezić. Osijek: Filozofski fakultet Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, 2021., 612 str.

Hvalevrijedan zbornik u čast Ljiljane Kolenić. Od Pavlimira do riči šokačke. Zbornik Ljiljane Kolenić. Ur. Silvija Ćurak i Vera Blažević Krezić. Osijek: Filozofski fakultet Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, 2021., 612 str.

Abstract

Similar works

Full text

Available Versions

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia