Croatian Cartographic Society - Hrvatsko kartografsko društvo
Abstract
The dynamism of sociogeographic and historical processes and trends represents a key factor in the creation and uniformity of regions, and in their image and perception in the eyes of the public and scholars. As a basic geographic concept, a region is the result of all preceding and actual spatial relations arising from natural conditions, and those arising from political, administrative and economic changes. Non-formal regions such as Dalmatinska zagora, which exists solely in the consciousness of its inhabitants, owe their traditional presence in spatial perceptions and identities to a combination of all these factors. The uniformity and identity of such a region are articulated through
explicit and implicit symbols, definitions and terms, and the most important among these is a geographic name or toponym.
As an indicator of basic spatial relations at the time of its making, a map can be used as a source of information on spatial identities, their extent and distribution. In that sense, the presence and positioning of a toponym are the keys to discovering facts about the territoriality and contemporary perceptions of a region that it denotes. The aim of this paper is to monitor changes in the dynamics of perception of Zagora, a region in the Dalmatian hinterland, by detecting the positioning of the toponym Zagora and its variants on several maps created at different periods in history.Dinamicnost sociogeografskih i historijskogeografskih procesa i trendova kljucan je cimbenik koji oblikuje uniformnost pojedinih prostornih cjelina, te njihovo poimanje i percepciju u ocima stanovništva i strucnjaka. Pritom je regija kao temeljna geografska koncepcija u svakom trenutku ishod svih prethodnih i aktualnih prostornih odnosa, kako onih koji proizlaze iz prirodne datosti, tako i onih vezanih uz politicke, upravne i gospodarske promjene. Neformalne regije poput Dalmatinske zagore, koje unatoc postojanju u svijesti stanovništva nisu dio aktualnih upravno-teritorijalnih ustroja, svoju tradicijsku prisutnost u prostornom poimanju i identifikaciji najcešce duguju upravo zbroju svih navedenih cimbenika. Uniformnost i identitet regije pritom su zastupljeni eksplicitnim i implicitnim
simbolima, znacenjima i pojmovima od kojih je najvažniji geografsko ime ili toponim.
Karta kao pokazatelj temeljnih prostornih odnosa u trenutku izrade može poslužiti kao izvor informacije o prostornim identitetima, njihovom obuhvatu i distribuciji. Pritom su prisutnost toponima i njegovo pozicioniranje kljucevi za spoznavanje cinjenica o teritorijalnosti i percepcije pojedine regije. U tom smislu, cilj je ovoga rada pratiti i prepoznati razvoj i dinamiku prostornog obuhvata Zagore, regije u unutrašnjosti Dalmacije, detekcijom pozicioniranja toponima Zagora i njegovih inacica u nizu kartografskih prikaza iz pojedinih razdoblja
