Finis Austro-Hungariae Banknotes of the Austro-Hungarian Bank as a Reflection of the State-Law Controversies and Process of Political Disintegration of the Dual Monarchy
Austro-Ugarska Monarhija, stvorena austrijsko-mađarskim kompromisom 1867. godine, bila
je i za ondašnje pravnike neobična pojava, koja se nije uklapala u onodobnu državnopravnu
tipologiju „složenih država“. Bio je to rezultat stalnih sukobljavanja između austrijskih
političkih krugova, koji su težili što jačoj integraciji pod habsburškim žezlom sjedinjenih
entiteta s jedne strane, a s druge mađarskih političkih krugova, koji su težili što većoj, a neki
i potpunoj državnoj samostalnosti Ugarske.
Kako Ugarska nije smogla snage osnovati svoju nacionalnu banku (a koja bi tiskala i vlastite
novčanice), to je Austrijska nacionalna banka 1878. postala Austro-ugarska banka, te je kao
zajednička središnja banka imala skrbiti o zajedničkoj valuti, najprije austrijskoj forinti, a
zatim austro-ugarskoj kruni, te tiskati zajedničke novčanice.
Što zbog političkih razmimoilaženja, što zbog državnopravnih nejasnoća, zajedničke austrougarske
novčanice bile su predmet sporova jer su im obje strane pridavale veliko simbolično
značenje, a i po reakcijama javnosti vidljivo je koliko je važno bilo ovo pitanje.
Kako bi predmet rada bio što razumljiviji, u uvodu je objašnjena problematika državnopravne
prirode austro-ugarske državne sveze, a zatim su analizirane novčanice po kronološkom redu
njihova puštanja u optjecaj (tri novčanice austrijskih forinti te devetnaest austro-ugarskih
kruna). Ondje gdje je to bio slučaj opisane su katkad i burne reakcije javnosti kao pokazatelj
političkih sukoba, koji su se javljali u Monarhiji, kojom je dominirao austrijsko-mađarski
dualizam.Created by the Austro-Hungarian Compromise in 1867, the Austro-Hungarian
Monarchy was an unusual construct even for the lawyers of that time, and did not fit
into the then state-law typology of “complex states”. It was the result of constant confrontations
between Austrian political circles, which wanted to increase the integration
of entities unified under the Habsburg crown, on the one hand, and on the other of
Hungarian political circles, which aspired to the maximum, even to the complete state
independence of Hungary.
As Hungary did not have the strength to found its own national bank (which would
issue its own banknotes), in 1878 the Austrian National Bank became the Austro-
Hungarian Bank, and as the common central bank it was in charge of and issued the
common currency, first the Austrian forint, and then the Austro-Hungarian krone.
Partly because of political differences, partly because of constitutional vagueness,
the common Austro-Hungarian banknotes were a subject of disputes because both sides
gave them a great symbolical importance, and the reactions of the public show how
important this issue was
