Samostanski kompleks na Rudini jedan je od najvažnijih srednjovjekovnih lokaliteta na području Požeške kotline. Tijekom višegodišnjih arheoloških istraživanja prikupljen je vrijedan materijal među kojim brojnu i važnu grupu čine pećnjaci. Zastupljeni su razni tipovi – glineni pećnjaci u obliku čaše i lukovice, tip poluvaljkastog pećnjaka te pločasti pećnjaci s prednjom dekorativnom pločom ukrašenom različitim reljefnim motivima (grb Gorjanskih, prikaz orla raširenih krila, motiv rozete). Svakako je najzanimljiviji prikaz grba Gorjanskih, jedne od najmoćnijih plemićkih obitelji tog razdoblja. Nalazi pećnjaka s grbom Gorjanskih upućuju na zaključak da su Gorjanski u drugoj polovici 15. st. pokušali ostvariti patronsko pravo nad samostanom. Većina pronađenih pećnjaka može se usporediti s nalazima s Ružica grada koji datiraju u drugu polovicu 15. i početak 16. st., pa prema tome nalazi s Rudine mogli bi se smjestiti u isto razdoblje.Benedictine abbey in Rudina is one of the most significant medieval sites in Požega ravine. During the perenial archaeological excavations a valuable material was gathered in which numerous and significant amount are stove tiles. Various types were founded – unglazed pottery tile in the glass-form type and onion shaped tiles, glazed stove tiles that have a decorated facial panel whit diffrent motifs (a coat of arms of Gorjanski, an eagle whit outspread wings, a rose). The most interesting are stove tiles with display of coat of arms of Gorjasnki, one of the most powerful families of that time. This findings bring us to conclusion that in the second half of the 15th century Gorjanski tried to take the patron right over the abbey in Rudina. The most of material can be compared to findings in Ružica town which are dated in second half of the 15th and beginning of the 16th century. The findings from Rudina are dated to the same time
