The aim of this study was to identify the differences in the volume and intensity of large-scale cyclic movement activities performed by handball players in different playing positions - backcourt players, wings, pivots and goalkeepers. For this purpose six experimental model matches (2x20min), played by the Slovenian male handball teams (youth, juniors and seniors), were analysed. The sample consisted of 84 players of twelve teams (average age 20.26 ± 4.28yrs; average height 182.51 ± 6.59cm; average body mass 80.61 ± 10.37kg) and was divided into four sub-samples by playing position. The collection of data on the cyclic loading of players in a handball match was based on the computer-aided automatic tracking method with the SAGIT system, based on computer vision methods. The output data on the cyclic movements obtained by the SAGIT programme were processed by the selected descriptive statistics methods in Excel and SPSS programmes. Statistically significant differences were registered between the groups of players in different playing positions in terms of average distances walked or run during matches (volume). The greatest total distance was covered by the wings (3,855m), followed by the backcourt players (3,432m) and pivots (3,234m), whereas goalkeepers ran the least (1,753m). Differences also appeared in the intensity of large-scale cyclic movements, that is in the percentage of time spent in all the speed classes. In the first speed class statistically significant differences occurred among all the groups - the goalkeepers spent the highest percentage of time (86%) here, followed by the pivots (62%) and wings (58%). There were no statistically significant differences in the second speed class between the groups of wings (23%), backcourt players (25%) and pivots (25%); however, all three groups differed from the goalkeepers (11%). The highest percentage of time spent in the third speed class was that of the wings (14%) and backcourt players (14%). Nevertheless, there were no statistically significant differences between them. Pivots (10%) and goalkeepers (2%) did not spend much time in the third speed class, so statistically significant differences were registered for the latter two and the groups mentioned before. In the fourth speed class statistically significant differences occurred between all the groups of players. In this speed class the wings spent the most time (4%), followed by the backcourt players (3%) and pivots (2%), whereas the lowest percentage of time in this speed class was that of the goalkeepers (0.5%). There were statistically significant differences between all the groups of players in terms of average speed of movement - the fastest were the wings (1.60m/s), followed by the backcourt players (1.43m/s), pivots (1.34m/s), and goalkeepers (0.73m/s)Uvod
Zahvaljujući napretku informatičke i video tehnologije, analize raznorodnih motoričkih aktivnosti (opterećenje) koje igrači izvode tijekom rukometne utakmice, postale su raznolike i podrobnije. Svrha im je proširiti spoznaje o strukturi opterećenja pojedinih igrača i momčadi u cjelini, a te spoznaje nužne su trenerima za racionalno planiranje i kontrolu trenažnog procesa.
Opterećenja u rukometu, tj. njihov intenzitet i ekstenzitet, vrlo su heterogena zato što se ukupna kretna aktivnost rukometaša sastoji i o acikličkih struktura gibanja (dodavanja lopte, udarci na vrata, skokovi, tjelesni kontakt prilikom prodora ili obrambenih akcija, padovi) i od cikličkih struktura gibanja (trčanje, hodanje, trčkaranje, bočno kretanje, kretanje unatrag), a razne kombinacije tih kretanja pojavljuju se u intervalima. Tijekom utakmice, radno se opterećenje, obilježeno visokim ili niskim intenzitetom te velikim ili malim ekstenzitetom, kontinuirano izmjenjuje s razdobljima relativnog mirovanja, tj. s razdobljima stajanja ili vrlo polaganog hodanja. Cikličke kretne aktivnosti temeljne su za rukomet zato što igraču omogućuju da se po igralištu kreće u dvije dimenzije - u širinu i u dužinu. Uključuju hodanje i trčanje bez lopte, ali i vođenje lopte u hodanju ili trčanju.
Metode
Uzorak ispitanika sastojao se od 84 igrača iz 12 momčadi koji su bili podijeljeni u 4 poduzorka prema kriteriju igračkog mjesta - vanjski igrači, krila, kružni napadači i vratari. Svaka momčad odigrala je jednu ispitnu utakmicu (2 x 20 minuta). Promatrali smo parametre cikličkih kretnih aktivnosti igrača na različitim igračkim mjestima, dakle, u svakoj se momčadi bilježio ekstenzitet i intenzitet kretanja dva krila, tri vanjska igrača, jednoga kružnog napadača i jednog vratara. Utakmice su se igrale u relativno kontroliranim uvjetima.
Uzorak varijabli obuhvaća cikličke kretne strukture po definiciji. Utvrdili smo ekstenzitet svih cikličkih aktivnosti, postotak zastupljenosti pojedine brzinske kategorije (ukupno 4 - kriterij: brzina kretanja) u ukupnom opsegu kretanja te prosječnu brzinu kretanja.
Podaci o opterećenju igrača u rukometnoj utakmici prikupljeni su računalno podržanom metodom automatskog praćenja igrača pomoću sustava SAGIT (Perš i dr., 2002).
Izlazni podaci o cikličkim kretnim aktivnostima obrađeni su izabranim deskriptivnim sta-tističkim metodama iz programa Excel i SPSS. Razlike u ekstenzitetu i intenzitetu cikličkih kretnih aktivnosti utvrđene su multifaktorskom analizom varijance. Koristile su se apsolutne vrijednosti za prehodane i/ili pretrčane udaljenosti (metri), kao i prosječna brzina (m/s), dok se za utvrđivanje količine kretanja određenim intenzitetom koristio postotak vremena koje je pojedini igrač proveo u određenoj brzinskoj kategoriji.
Provedena je i komparativna (post-hoc) analiza u kojoj su uspoređeni podaci o kretanju igrača na pojedinim pozicijama kako bi se ustanovilo postoje li statistički značajne razlike. Zbog višestrukih usporedaba poslužili smo se Bonferronijevom korekcijom. Statistički značajnim smatrao se svaki rezultat na razini α < .05.
Rezultati
Statistički značajne razlike dobivene su među skupinama igračkih mjesta s obzirom na prosječnu udaljenost prevaljenu tijekom utakmice. Najveću su udaljenost na utakmici istrčavala krila, zatim vanjski igrači pa kružni napadači, dok su vratari najmanje trčali. Razlike su dobivene i za prosječno vrijeme kretanja određenom brzinom za sve brzinske kategorije. U prvoj, najsporijoj, brzinskoj kategoriji zabilježene su statistički značajne razlike između sve četiri skupine igrača. Vratari su proveli najviše vremena u toj brzinskoj kategoriji, a slijedili su ih kružni napadači i krila. Statistički značajne razlike za drugu brzinsku kategoriju nisu zabilježene između skupina vanjskih igrača, krila i kružnih napadača, ali su se sve tri skupine značajno razlikovale od skupine vratara. Najveći postotak vremena provedenoga u trećoj brzinskoj kategoriji zabilježen je za krila i vanjske igrače (nisu se međusobno značajno razlikovali). Kružni napadači i vratari pretrčavaju kraće udaljenosti - zabilježena je statistički značajna razlika između te dvije skupine igrača i dvije ranije spomenute skupine. U četvrtoj brzinskoj kategoriji zabilježene su značajne razlike među sve četiri skupine igrača. U toj su brzinskoj kategoriji krila provela najviše vremena, slijede ih vanjski igrači i kružni napadači, dok su vratari zabilježili najniži postotak vremena kretanja tom brzinom. Statistički značajne razlike pojavile su se između sve četiri skupine igrača i s obzirom na prosječnu brzinu kretanja - najbrža su bila krila, slijede ih vanjski igrači, kružni napadači pa vratari.
Rasprava i zaključci
S obzirom na različita igračka mjesta u rukometu te poslove i zadatke koje igrači na tim mjestima moraju obaviti tijekom utakmice, očekivale su se razlike u ekstenzitetu i intenzitetu cikličkoga kretanja igrača na različitim pozicijama. Očekivanja su ispunjena u gotovo svim varijablama.
Usporedimo li rezultate ovog istraživanja s rezultatima nekih prijašnjih istraživanja, možemo reći da smo dobili sličan doprinos pojedinih brzinskih kategorija ukupno prevaljenim udaljenostima u rukometnoj utakmici (Campbel, 1985; Al-Lail, 1996; Bon, 2001). Dobivene su i slične razlike među skupinama igrača na različitim igračkim mjestima s obzirom na ukupno pretrčane i prehodane udaljenosti (Cuesta, 1988; Bon, 2001).
S aspekta cikličkih opterećenja u rukometu, a na temelju dobivenih rezultata, mogli bismo trenerima dati neke preporuke za fizičku pripremu rukometaša. Najmanje 3-4% ukupnog vremena pojedinog treninga (od 90 do 120 minuta) za vanjske igrače, kružne napadače i krila trebalo bi posvetiti vježbama trčanja maksimalnom brzinom, a najmanje 10-14% vježbama trčanja srednjim intenzitetom. S gledišta cikličkih aktivnosti, preostalo vrijeme može se provesti u vježbama trčanja niskim intenzitetom ili u hodanju i stajanju. Naravno, opći plan i program treninga poklanja naročitu pozornost opterećenjima koja proizlaze iz trčanja maksimalnim intenzitetom i povezuje ih s treninzima i vježbama i drugih usmjerenja. Međutim, čini se kako u suvremenom rukometu, koji je bitno određen promjenama pravila igre, ostaje sve manje prostora za rad niskog intenziteta. Trenažni programi moraju uključivati sve više visokointenzivnih aktivnosti i cikličkog i acikličkog tipa. Valja smanjiti opseg manje intenzivnih cikličkih aktivnosti i koristiti ih kao relativan predah. Taj pristup treningu nešto je drugačiji u treningu vratara. U usporedbi s igračima na drugim igračkim mjestima, vratari na utakmici izvode vrlo malo cikličkih aktivnosti.. Stoga bi bilo racionalnije da se u trening vratara uvede više acikličkih specifičnih vježbi, svojstvenih njihovoj natjecateljskoj aktivnosti, a smanji opseg cikličkih aktivnosti.Diese Studie hatte als Ziel, die Unterschiede im Umfang und in der Intensität bei den zyklischen Bewegungen zu bestimmen, die für die an verschiedenen Spielpositionen spielenden Handballspieler charakteristisch sind, bzw. für die Rückraumspieler, die Flügel, die Kreisspieler und die Torhüter. Zu diesem Zweck wurden sechs Testspiele (2x20Min) der slowenischen männlichen Handballmannschaften (Kadetten, Junioren und Senioren) analysiert. 84 Handballspieler aus zwölf Mannschaften nahmen an dieser Forschung teil (das Durchschnittsalter 20,26±4,28 Jahre; die Durchschnittshöhe 182,51±6,59cm; das durchschnittliche Körpergewicht 80,61±10,37kg). Sie wurden in vier weitere Gruppen eingeteilt gemäß der Spielposition. Die Daten über die zyklische Belastungen der Spieler im Handballspiel wurden mit einer computergestützten automatischen Tracking Methode gesammelt bzw. mit SAGIT System, das auf Computer-visuellen Methoden basiert. Die mit SAGIT Programm erhaltenen Ergebnisse der zyklischen Bewegungen wurden mittels der ausgewählten Methoden der deskriptiven Statistik in Excel und SPSS Programmen verarbeitet. Statistisch bedeutende Unterschiede sind zwischen auf verschiedenen Spielpositionen spielenden Spielern bemerkbar, in Bezug auf die durchschnittliche Entfernung, über die ein Spieler während des Spiels gegangen oder gelaufen ist (Umfang). Die größte Entfernung legten die Flügel (3855m) zurück, dann die Rückraumspieler (3432m) und die Kreisspieler (3234m), während die Torhüter am wenigsten liefen (1753m). Die Unterschiede waren auch in der Intensität der zyklischen Bewegungen zu erkennen, d.h. im Prozent der verbrauchten Zeit in allen Geschwindigkeitsklassen. In der ersten Geschwindigkeitsklasse statistisch bemerkenswerte Unterschiede kamen in allen Gruppen auf - die Torhüter verbrauchten die meiste Zeit (86%), dann die Kreisspieler (62%) und die Flügel. Es gab keine statistisch bedeutenden Unterschiede in der zweiten Geschwindigkeitsklasse zwischen den Torhütern, den Kreisspielern und den Flügeln; alle drei Gruppen aber unterschieden sich von den Torhütern (11%). In der dritten Geschwindigkeitsgruppe verbrauchten prozentual die Flügel (14%) das größte Zeitquantum, dann die Rückraumspieler (14%). Trotzdem gab es keine statistisch bedeutenden Unterschiede zwischen ihnen. Die Kreisspieler (10%) und Torhüter (2%) verbrauchten nicht viel Zeit in der dritten Geschwindigkeitsklasse, so dass statistisch bedeutende Unterschiede für die letzten zwei und die oben genannten Gruppen auch hier gelten. In der vierten Gruppe sind Unterschiede zwischen allen Spielergruppen festzustellen. In dieser Geschwindigkeitsklasse verbrauchten die Flügel (4%) das größte Zeitquantum, dann die Rückraumspieler (3%), die Kreisspieler (2%) und die Torhüter (0.5%). Statistisch bedeutende Unterschiede zwischen allen Spielergruppen sind bei mittlerer Bewegungsgeschwindigkeit zu merken - die Flügel waren am schnellsten (1,60m/s), dann die Rückraumspieler (1,43m/s), die Kreisspieler (1,34m/s) und die Torhüter(0,73m/ s)
