Učinci transportne infrastrukture i logističke usluge na međunarodnu trgovinu i ekonomski rast: slučaj zemalja članica srednje i istočne Europe (CEMS)

Abstract

The aim of this dissertation is to investigate the impact of transport infrastructure and logistics performance on international trade and economic growth in the Central and Eastern European Union Member States (CEMS). The dissertation is divided in three separate and interrelated research papers. In the first research paper, the question of the role of transport infrastructure in the economy is revisited through the construction of two empirical econometric models. The first model estimates the impact of road and rail infrastructure on economic growth, considering population growth, investment in infrastructure and trade openness. The second model is used to check the robustness of the first model and follows the Aschauer's (1989) aggregate production function. The analysis is based on a panel data regression with fixed effects estimator (FE). The results of the first model show a significant and positive relationship between road infrastructure and economic output, and significant but negative relationship between rail infrastructure and economic output. The results of the estimation of aggregate production function suggest that among all types of infrastructure, only road transport infrastructure shows significant positive effects on economic output. Although overall results show inconclusive results, they should be seen in a broader context where transport infrastructure is a public good and investment in it is necessary to ensure the territorial, economic and social cohesion of CEMS countries. The second research paper examines the impact of logistics performance on bilateral trade of the EU15 and CEMS countries. The analysis is based on a structural gravity model estimated with the Poisson Pseudo-Maximum Likelihood Estimator (PPML). The results show that there is a significant relationship between logistics performance and EU15 and the CEMS bilateral trade, with heterogeneous effects of the elements of logistics performance on trade in different product groups. The third research paper incorporates other elements of logistics performance and trade facilitation, i.e., hard and soft infrastructure, into international trade in addition to logistics performance. The aim is to assess the impact of trade facilitation, distinguishing between traditional trade and supply chain trade. In the first step, factor analysis is used to construct indicators of trade facilitation. In the second step, the effects of trade facilitation indicators on gross trade and trade value added data are estimated with the empirical model specification based on a structural gravity model. To address the issues of heteroscedasticity and zero trade values, the PPML estimator is also used. The results suggest that different elements of trade facilitation are significant and have different degrees of relevance to traditional and supply chain trade. The findings obtained in the dissertation contribute to the existing body of knowledge in this research area from a theoretical and applicative perspective and offer recommendations for potential improvements in the areas of transportation, logistics, and trade facilitation.Cilj ove disertacije je istražiti utjecaj transportne infrastrukture i logističke usluge na međunarodnu trgovinu i gospodarski rast u zemljama srednje i istočne Europe (CEMS), članicama Europske unije. Disertacija je podijeljena u tri zasebna i međusobno povezana znanstvena rada. U prvom istraživačkom radu se preispituje pitanje uloge transportne infrastrukture u gospodarstvu na temelju dva empirijska ekonometrijska modela. U prvom modelu se procjenjuju učinci cestovne i željezničke infrastrukture na gospodarski rast, kontrolirajući pritom rast stanovništva, ulaganja u infrastrukturu i otvorenost trgovine. Drugi se model koristi za provjeru robusnosti prvog modela i temelji se na agregatnoj proizvodnoj funkciji koju je koristio Aschauer (1989.) u svom radu. Analiza se temelji na regresiji panel podataka s procjeniteljem fiksnih učinaka (FE). Rezultati prvog modela pokazuju značajnu i pozitivnu vezu između cestovne transportne infrastrukture i gospodarskog rasta, ali i značajnu negativnu vezu između željezničke infrastrukture i ekonomskog rasta. Rezultati procjene agregatne proizvodne funkcije ukazuju na to kako od svih promatranih vrsta transportne infrastrukture, jedino cestovna intrastruktura ima značajne pozitivne učinke na ekonomski rast, dok rezultati za ostale vrste infrastrukture nisu statistički značajni. Premda cjelokupni rezultati pokazuju nesignificantne rezultate, treba ih promatrati u širem kontekstu, jer je transportna infrastruktura javno dobro i ulaganje u nju potrebno je kako bi se ostvarila teritorijalna, ekonomska i socijalna kohezija zemalja CEMS. U drugom istraživačkom radu se analizira učinak logističkih performansi na bilateralnu trgovinu zemalja EU15 i CEMS. Analiza se temelji na strukturnom gravitacijskom modelu koji se procjenjuje s Procjeniteljem pseudo maksimalne vjerodostojnosti (PPML). Rezultati procjene pokazuju da postoji značajna veza između logističkih performansi bilateralne trgovine EU15 i CEMS zemalja, međutim različiti elementi logističkih performansi imaju različite učinke ovisno o grupama proizvoda kojima se trguje. U trećem istraživačkom radu su uključeni i drugi elementi logističkih performansi, kao što je tvrda i meka infrastruktura, koja može imati učinke na međunarodnu trgovinu. Cilj trećeg rada jest procijeniti utjecaj tvrde i meke infrastrukture na tradicionalnu trgovinu i trgovinu kroz opskrbni lanac. Kako bi se konstruirale varijable olakšavanja trgovine, odnosno tvrde i meke infrastrukture, u prvom koraku analize se koristi faktorska analiza. U drugom koraku se koristi strukturni gravitacijski model kako s PPML procjeniteljem kako bi se procijenili učinci tvrde i meke infrastrukture na trgovinu. PPML procjenitelj se koristi kako bi se riješio problem heteroskedastičnosti i nula vrijednosti trgovine. Rezultati analize sugeriraju kako su različiti elementi olakšavanja trgovine, odnosno tvrda i meka infrastruktura značajni i da imaju različite stupnjeve relevantnosti za tradicionalnu trgovinu i trgovinu u lancu opskrbe. Rezultati disertacije doprinose postojećem znanju u području istraživanja iz teorijske i aplikativne perspektive i nude preporuke za moguća poboljšanja u područjima prometa, logistike, olakšavanja trgovine i gospodarskog rasta