Intercropping includes cultivating of two or more crop species
simultaneously on the same filed. Benefits of intercropping can be achieved only if
complementary crops are combined, which results in a higher and more stable yield
in regard to sole crops. The competition of proso millet (M) and soybean (S) in
different intercrop combinations (S-M, SS-MM, SS-MMMM), simultaneously
testing influence of bio-fertilizer on them, was studied. In regard to competitive
ratio and agressivity, all combinations showed soybean as dominant and millet as
dominated specie. Since SS-MM combination has significantly separated from
other two, with high values of competitive ratio and agressivity for soybean and
low for millet, it can be concluded that ratio and planting pattern had significant
influence on obtained results. Bio-fertilizer didn’t express greater impact
comparing with intercropping, which influence was much more pronounced.
Soybean showed its highest competitive ability in SS-MM treated with Coveron
(3.36), while average aggressivity for this combination was 0.95. In contrast to
soybean, in this combination millet showed its lowest values. Anyhow, deeper
studies are desirable to find out the most productive combination for forage
biomass production.Združivanje useva obuhvata gajenje dve ili više vrste biljaka istovremeno
na istom prostoru. Prednosti združivanja mogu se ispoljiti samo u slučajevima kada
se kombinuju komplementarni usevi, što rezultira višim i stabilnijim prinosom u
odnosu na samostalne useve. U ovom istraživanju ispitivana je kompeticija prosa
(M) i soje (S) u različitim kombinacijama združenih useva (S-M, SS-MM, SSMMMM),
istovremeno prateći i uticaj bio-đubriva na njih. Što se tiče konkuretnog
odnosa i agresivnosti, u svim kombinacijama soja je pokazala svoju dominatnost
dok je proso bio izdominirana vrsta. S obzirom da se SS-MM kombinacija
značajno izdvojila od ostale dve, sa visokim vrednostima konkuretnog odnosa i
agresivnosti za soju i niskim za proso, može se zaključiti da su odnos biljaka i
njihov prostorni raspored uticali na dobijene rezultate. Bio-đubrivo nije imalo
velikog efekta u odnosu na samo združivanje, čiji se uticaj posebno istakao. Soja je
pokazala svoju najveću kompetitivnu sposobnost u SS-MM kombinaciji tretiranoj
Coveron-om (3.36), dok je prosečna agresivnost za ovu kombinaciju iznosila 0.95.
Suprotno od soje, proso je iskazao svoje najniže vrednosti u navedenoj
kombinaciji. U svakom slučaju, detaljnije studije su potrebne kako bi se pronašla
najproduktivnija kombinacija za proizvodnju biomase