Male and Female in Croatian Language and Lexicography – Stereotypes and Language Discrimination

Abstract

U radu se analiziraju stereotipi u hrvatskome jeziku, nazivlje spolne/rodne (ne)diskriminacije, strategije postizanja spolno/rodno nediskriminirajućega jezika u kojemu su na najmanju mjeru svedeni spolni/rodni stereotipi i predrasude te je prikazan odraz takvoga pristupa na leksikografsku obradu u e-rječniku (na primjeru Mrežnika) i terminološkoj bazi (na primjeru Jene). Istraživanje se temelji na korpusnoj analizi triju hrvatskih korpusa (hrWaC, Hrvatska jezična riznica i Jezikoslovni korpus), koji su pretraživi u Sketch Engineu. U radu se pokazuje 1. da se nazivlje i strategije za postizanje spolno/rodno nediskriminirajućega hrvatskog jezika razlikuju od nazivlja i strategija koji se primjenjuju u engleskome i nekim drugim jezicima, 2. da je izgradnja mocijskih profesijskih naziva katkad teška i izvornim govornicima hrvatskoga jezika, 3. da se izgradnja spolno/rodno nediskriminirajućega i uključivoga jezika u kojemu su stereotipi svedeni na najmanju moguću mjeru zrcali i u e-leksikografskoj obradi u nekoliko polja rječničkoga/terminološkoga članka.Language is one of the most powerful means through which sexism and gender discrimination are perpetrated and reproduced. Language subtly reproduces the societal asymmetries of status and power in favor of men, which are attached to the corresponding social roles (Menegatti and Rubini 2017). Gender stereotypes are reproduced in the language and mirrored in lexicographic works. Gender-fair language aims at reducing gender stereotyping and discrimination (Sczesny, Formanowicz and Moser 2016). The principle of gender equality and non-discrimination on gender grounds is firmly rooted in the legislation of the European Union (Gender-neutral Language in the European Parliament). However, the principles of gender neutrality in language require the use of different strategies in different languages depending on different language systems. English is a natural gender language in which personal nouns are mostly gender-neutral. Croatian on the other hand is a grammatical gender language in which all nouns are gender-specific as are personal and possessive pronouns, adjectives, and some verbal forms. Thus, it is impossible to use English gender-neutral strategies in Croatian. In the paper, the author analyzes the approach to Croatian feminine and masculine professional nouns and problems of Croatian word-formation connected with stereotypes and their implications for e-lexicography on the example of Jena and Mrežnik

    Similar works