Milovan, Valter

Croatian

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia

39Jezik, 68., U spomenU SPOMENGORAN FILIPI (1954. – 2021.)znenada i neočekivano napustio nas je naš akademik i dragi profe-sor Goran Filipi. Visoko stručan, komunikativan, vedrog i neumornog istra-živačkog duha, ostavio je važan i poseban trag u istarskoj i hrvatskoj dijalektologiji. Filipi je rođen 1954. u Zadru. Odrastao je i niže škole svršio u Sloveniji (Izola, Ko-per) te je od djetinjstva bio aktivni trojezični govornik (hrvatski, slovenski, talijanski). Di-plomirao je 1979. na Filozofskom fakultetu u Zadru, magistrirao (1985.) u Interuniver-zitetskom centru za poslijediplomske studi-je u Dubrovniku te doktorirao s temom iz romanske filologije (1991.) na Sveučilištu u Zagrebu.Veći dio svojeg radnog vijeka proveo je u Puli, na Katedri za talijanski jezik Filozof-skoga fakulteta u Puli, gdje je, uvijek srije-dom, radio od 1985. do odlaska u mirovinu 2019. Redoviti profesor od 1998., u trajnom zvanju od 2005.; u dva mandata bio je i dekan Filozofskog fakulteta u Puli. Bio je dekan, ali i jezgrovit predavač: s puno duha i ležernosti približavao je Filipi važne pojmove i znanja iz leksikologije, etimologije, povijesti talijanskoga jezika i dijalektologije studentima talijanistike, često se dotičući Istre te hrvatsko-talijanskih jezičnih dodira. Niz godina predavao je i talijansku povijesnu gramatiku na Filozofskom fakultetu u Ljubljani, a od 2003. redovito je predavao, kao gostujući profesor, talijanističke i jezikoslovne kolegije na Fakultetu za humanističke znanosti u Kopru. Za redovitog člana HAZU, u Razredu za filološke znanosti, izabran je 2012.Iako će ostati upamćen zbog svojih (općih) jezičnih atlasa, njegovi prvi etimologijski rječnici tiču se ptica (Istarska ornitonimija, 1994.) i brodogradnje (Betinska brodogradnja, 1997.). U znanstvenoistraživačkom radu Filipi je nastavio i proširio svoje proučavanje romanskih idioma Istre i Dalmacije. Neumoran istraživač, objavio je 23 knjige (većinom etimološke studije i jezične atlase Istre), tijekom 1990-ih započeo je projekt Jezičnoga atlasa Istre te objavio niz lingvističkih atlasa: Istriotski lingvistički atlas, Istromletački lingvistički atlas (na oba suautorica Barbara Buršić Giudici) i Istrorumunjski lingvistički atlas. Posljednji iz niza, Lingvistički atlas istarskih čakavskih govora (2019.), također napisan u suradnji s I40Jezik, 68., U spomenBuršić Guidici, zbog obilja punktova i stranica objavljen je u PDF formatu na stranicama pulskog Sveučilišta te je svima dostupan za preuzimanje. Filipi je bio zaljubljenik u istrorumunjski govorni idiom, a u do lani njegovom uredu Filozofskoga fakulteta još stoje sve njegove zbirke rumunjskih i istrorumunjskih izdanja. Uzgred, 2000-ih je, u suradnji je s tadašnjim lektorom za rumunjski pulskog fakulteta Flo-rinom Ionilom, objavio i Hrvatsko-rumunjski razgovorni priručnik. Uz to, autor je više od osamdeset znanstvenih članaka, 23 dijela ili poglavlja u knjigama te sedam autorskih zbirki pjesama u kojima se često pjesnikove fascinacije stavljaju u kontrast s gradom i gradskim ili se pak gradom služe kao platnom na koje će pjesnik zapisati vlastite misli. Posljednju zbirku, Još se vrti crna ploča, objavio je 2004. Bilo je to davno, te se, isto-vremeno radeći na novom, još jednom jezikoslovnom projektu (Lingvistička geografija Hrvatske u europskome okružju) radovao i povratku poeziji, prevođenju slovenskih autora. Još mnogo planova, još mnogo igara od kojih neke ostaju na nama, njegovim kolegama i suradnicima, nastaviti ih i dovršiti. Valter Milovan

U spomen, Goran Filipi

Abstract

Similar works

Full text

Available Versions

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia