Monika Jurić

Zdenka Kapko-Foretić

Croatian

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia

Reviews and Information on Publications

HRČAK - Portal of Croatian Scientific and Professional Journals

281RECENZIJE — REVIEWS, ARMUD6 42/2 (2011) 281-285RECENZIJE, PRIKAZI I INFORMACIJE OPUBLIKACIJAMA — REVIEWS ANDINFORMATION ON PUBLICATIONSDamir BarbariÊ — Petar ©egedin (prir.): Platonov nauk o duπi, Demetra, Zagreb2010, 252 str., ISBN 978-953-150-872-8U ovom zborniku sabrana su izlaganja s istoimenog filozofskog simpozijakoji je u organizaciji Odjela za filozofiju Matice hrvatske odræan u OrebiÊu od 14.do 16. svibnja 2009. godine. ZajedniËki nazivnik svih izloæenih radova, dakako,bilo je Platonovo poimanje pojma duπe, no oko tog pojma sudionici simpozijaizgradili su “mreæu” koja obuhvaÊa najrazliËitija podruËja (politiku, pedagogiju,ontologiju, glazbu, estetiku, etiku itd.). Tiskani su svi izloæeni radovi: Ozren Æunec(Bitak i duπa), Jan CigleneËki (flDuπe miriπu na Had«. Ontoloπke pretpostavke ranogrËkeeshatologije i Platonovo poimanje besmrtnosti duπe u Fedonu), Ivan StubliÊ (SljepoÊaduπe i kretanje u problemu fldruge plovidbe«), Petar ©egedin (Duπa i polis u Politeji),Davor Ljubimir (Okret duπe), Berislav Podrug (Kretanje duπe), Igor Mikecin (Sustavduπe), Franci Zore (Duπa kao muzika. Filozofija kao muzika i mythos u Platonovuobjaπnjenju duπe i njezina oblikovanja), Damir BarbariÊ (Utjelovljenje).Tematska raznolikost zbornika logiËno izvire iz naËina na koji se sam Platonbavio pojmom duπe, a koji i danas u filozofskim krugovima otvara pitanje ocjelovitosti Platonovog nauka o duπi. Naime, Platonova poliaspektnost ipakostavlja pojedine aspekte samo djelomiËno obraenima, no to je dobar (a moæda inamjeran?) poticaj za buduÊe filozofske rasprave. U sklopu simpozija dotaknut jei pojam glazbe u Platonovim promiπljanjima, Ëime je automatski pridobiven interesmuzikoloπkog kruga Ëitatelja, a upravo to je razlog zbog kojega i nastaje ovaj osvrt.Od niza radova koji saËinjavaju zbornik nas tako najviπe zanima rad Duπa kaomuzika. Filozofija kao muzika i mythos u Platonovu objaπnjenju duπe i njezina oblikovanja,Ëiji je autor slovenski filozof Franci Zore, a koji je podijeljen na πest poglavlja (I.©to je muzika i πto je filozofija, II. Salustijevo razumijevanje mythosa, III. MuziËkokao lijepo i erotiËno, IV. GimnastiËki i muziËki odgoj, V. MimetiËnost muzike, VI.Glazba i muziËnost izmeu antike i suvremenosti).282 RECENZIJE — REVIEWS, ARMUD6 42/2 (2011) 281-285U prvom poglavlju autor nas uvodi u problematiku Platonovog poimanjaglazbe osvrÊuÊi se na sam grËki pojam za glazbu — mousiké. IstiËe Ëinjenicu da sepojam mousiké ne moæe poistovjetiti s danaπnjim pojmom glazbe jer je njegovoznaËenje puno πire od onoga koje ima glazba u danaπnjem smislu rijeËi. Naime,mousiké obuhvaÊa samu glazbu, ali i jedinstvo glazbe, plesa i pjesniπtva, kao icjelokupno Ëovjekovo kulturno iskustvo. U tom je kontekstu zanimljiv autorovprijedlog razlikovanja pojmova “muzika” i “glazba” upravo kako bi se izbjeglanedoumica oko znaËenja pojma mousiké. Tako bi “muzika” bila pandan za mousiké,a “glazba” za glazbu u danaπnjem smislu rijeËi.1  Nakon kratkog osvrta naetimologiju rijeËi mousiké, autor prelazi na temu povezanosti muzike i filozofije tepovlaËi paralelu izmeu razumijevanja glazbe i razumijevanja filozofije danas,potkrepljujuÊi ju nemoguÊnoπÊu jednoznaËnog definiranja obiju. Autor naspodsjeÊa na Platonovu kritiku umjetnosti, a u sklopu nje i na kritiku glazbe, kojabi nas mogla navesti na pogreπan zakljuËak da je njegovo miπljenje o mousikénegativno, kada je ono ustvari upravo suprotno. Svojom kritikom umjetnosti Platonje samo æelio naglasiti kako je iz mousiké moguÊe izvesti iskrivljene i nepoæeljneoblike glazbe, oblike koji su u suprotnosti s izvornom prirodom mousiké.Povezanost muzike i filozofije autor pobliæe objaπnjava na primjeru mitologijeu sklopu paideie.2 Naime, mitovi prema Platonu nisu samo laæne priËe, nego subitan element paideie, jer se prilagoavaju duπama onih kojima su namijenjeni.Autor ovdje naglaπava Ëinjenicu da je flljudska duπa prijemËivija za muziËki mythosnego za filozofiju,«3 oËigledno se pozivajuÊi na odlomak iz Platonove Dræave kojinajbolje oslikava povezanost muzike i ljudske duπe: flRadi toga je (…) najglavnijiodgoj u glazbi. Ritam i harmonija najjaËe dopiru u unutraπnjost duπe i najæivlje jese doimaju, daju joj pristalu Êud i Ëine Ëovjeka dobrim, ako se ispravno odgojio,dok se inaËe dogaa protivno.«4 Autorova interpretacija Platonovog poimanjamuzike Ëak ide u smjeru izjednaËavanja muzike s filozofijom, jer filozofiju oznaËavakao vrhunac muzike.Drugo poglavlje predstavlja svojevrsnu autorovu digresiju kroz pokuπajilustracije pojma mythosa na primjeru Salustija, da bi se u sljedeÊem poglavlju ipakponovno vratio jednoj od kljuËnih Platonovih odredbi — muzike kao erotiËnog ilijepog. Platon kao osnovnu svrhu muziËkog odgoja postavlja razvijanje ljubaviprema lijepom, a iz te odredbe autor ovog rada izvodi i erotiËnost fenomenamuzike. Iz ove formulacije moglo bi se pogreπno zakljuËiti da muzika pripadasferi osjetilnog, dok njezina priroda nadilazi svako osjetilno iskustvo. S ovime je1 U tekstu sam preuzela autorovo razlikovanje pojmova “glazba” i “muzika” kako bi Ëitateljimaovog osvrta bilo jasnije o kojim dijelovima rada se govori.2 Paideia je grËki pojam koji se odnosio na odgoj i obrazovanje mladih, te opÊenito na kulturu, aglazba je, uz gimnastiku, bila njezin konstitutivni element.3 Franci ZORE: Duπa kao muzika. Filozofija kao muzika i mythos u Platonovu objaπnjenju duπei njezina oblikovanja, u: Damir BARBARI∆ — Petar ©EGEDIN (prir.): Platonov nauk o duπi, Demetra,Zagreb 2010, 220.4 PLATON: Dræava, prev. Martin KuzmiÊ, Naklada JurËiÊ, Zagreb 1997, 401d5-e1.283RECENZIJE — REVIEWS, ARMUD6 42/2 (2011) 281-285usko povezano Platonovo poimanje duπe kao onoga πto je besmrtno, boæansko inepromjenljivo u odnosu na materijalni promjenljivi svijet.»etvrto poglavlje bavi se paideiom, odnosno njezinom podjelom na gimnastiku(odgoj za tijelo) i muziku (odgoj za duπu). Iako Platon paideii, a u sklopu nje imuzici, pridaje iznimno vaænu ulogu u svojim promiπljanjima, autor ovdje tuvaænost svodi na relativno kratko objaπnjenje povezanosti muzike i gimnastike uzborskom plesu, koji je u antici predstavljao idealni spoj glazbe, plesa i pjesniπtva.Ipak, u pretposljednjem se odlomku rada osvrnuo na problem paideie danas,govoreÊi o zanemarivanju utjecaja glazbe na duπu kao o fltemeljnoj ignorancijisuvremene kulture.«5©to se tiËe mimetiËnosti muzike, autor ju pojaπnjava pomoÊu Schopenhauerovekritike Platona. Ono πto privlaËi paænju svakako jest terminologija koju koristi —naime, autor o mimesisu ne govori kao o “oponaπanju”, veÊ koristi rijeË “nasljedo-vanje”. Tako zapravo joπ viπe naglaπava specifiËnost prirode muzike, o kojoj jeveÊ bilo rijeËi u treÊem poglavlju, dok se u posljednjem poglavlju bavi refleksijomantiËke muzike na kasnija razdoblja, kroz raznorazne pokuπaje postizanja njezineizvorne namjene, koji nam pokazuju kako se tijekom vremena promijenilapredodæba muzike, a unutar nje i same glazbe.Iz ovog rada, ali i iz same Ëinjenice da je tema glazbe ukljuËena u ovaj zbornikzasigurno proizlazi zakljuËak da bez Platonovog pojma glazbe nije ni moguÊeraspravljati o njegovom nauku o duπi. Glazba, naime, ne samo da je jedan dioPlatonovog promiπljanja o duπi, veÊ je i jedan od najvaænijih segmenata togpromiπljanja. Odavno poznata Ëinjenica da je glazba bila jedan od kljuËnihelemenata kulture antiËke GrËke za sobom povlaËi joπ jednu — onu koja glazbusvrstava meu neizostavne elemente Platonove filozofije. UnatoË tome, u nas se oglazbi u okviru Platonove filozofije nedovoljno piπe i govori. Teπko je dokuËitirazlog ovog nedostatka interesa za prouËavanjem istoga, s obzirom na vaænostkoju mu sam Platon pridaje. Ipak, ukljuËivanje ovog rada u raspravu o Platonovomnauku o duπi svakako predstavlja zaokret na tom planu, kao i svojevrstan poticajna interdisciplinarnu suradnju u prouËavanju sliËnih tema.Monika JURI∆Zagrebmonika8@gmail.com5 Franci ZORE: Duπa kao muzika. Filozofija kao muzika i mythos u Platonovu objaπnjenju duπei njezina oblikovanja, 227.284 RECENZIJE — REVIEWS, ARMUD6 42/2 (2011) 281-285Eva Sedak — Nada BeziÊ (prir.): Blagoje Bersa: Dnevnik i uspomene, Hrvatskiglazbeni zavod, Zagreb 2010, 509 str., ISBN 978-953-99277-3-6Dnevnici i uspomene/zapamÊenja ljudi koje smo voljeli, cijenili, divili im se ilisu nas iz znanstvenih razloga zanimali, oduvijek su dragocjena i rado Ëitana lektira.Uz svojevrsno (nostalgiËno) zanimanje za njihov æivot i sve Ëemu su poklanjali paænjupiπuÊi o sebi i drugima. Ova knjiga poËetak je golema pothvata πto ga je poduzeoHrvatski glazbeni zavod, uz sudjelovanje Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti,te Nacionalne i sveuËiliπne knjiænice iz Zagreba, kako bi u potpunosti osvijetlio djeloBlagoja Berse. Ne treba zaboraviti da se radi o znaËajnoj umjetniËkoj liËnosti kojasvojim slavenskim, romanskim i germanskim korijenima simbolizira povezanosthrvatskoga duhovnog prostora s tadaπnjim europskim okruæjem.Bersin Dnevnik i uspomene prvo je objavljeno djelo u nizu planiranog izdavanjaBersinih tekstova (literarnih, epistolarnih, pedagoπkih, dnevniËkih). Nastavak jeto pionirskog istraæivaËkog rada Lovre ÆupanoviÊa, Ëiji se doprinos u povodu100. obljetnice Bersina roenja ne smije zaboraviti. ZahvaljujuÊi Bersinimnasljednicima dobio se daljnji uvid u skladateljevu ostavπtinu. Sloæeni projektHGZ-a tom Êe uvidu dugoroËno pridonositi.Posebnu vrijednost ove knjige Ëini Popis Bersinih djela kao predradnja za buduÊitematski popis, jer fldonosi podatke o stanju sveukupne skladateljeve rukopisneostavπtine onako kako ga je danas […] bilo moguÊe verificirati« (str.13). To je izvornirad koji su autorice Eva Sedak i Nada BeziÊ uz terensku suradnju kolegâ obavileizvanredno.Izuzetno mjesto zauzima filoloπka obradba. Bersa je pisao na talijanskom,hrvatskom i njemaËkom jeziku. To su autorice u suradnji sa struËnjacima vjeπtorijeπile prijevodima, a djelomiËno prenijele u izvornicima kako bi saËuvale jeziËne,ortografske i interpunkcijske osobitosti Bersina pisma. Uz Bersine biljeπke uDnevniku (pojmovi, osobe), autorica Eva Sedak na kraju knjige donosi i posebantekst O osobama. Knjiga je upotpunjena kronoloπkim prikazom Bersina æivota irodoslovljem.Autorice su se u radu koristile mnoπtvom izvora koji su navedeni na str. 12 ikojima dokazuju temeljitu obradbu tematike. Last but not least svakako valjaapostrofirati uvodnu studiju Eve Sedak Mjesta — vrijeme — putovi. Biljeπke uzæivotopis Blagoja Berse. Autorica to naziva biljeπkama, no posrijedi je ozbiljna studijao Bersinu djelu i pokuπaj da se ono smjesti u poËetke hrvatske glazbene moderne.Studija se dijeli na kronoloπki odabrana mjesta Bersinih boravaka, a izmeu svakogprekida boravka nalaze se tzv. ekskursi s podnaslovima flZnakovi hrvatskeglazbene moderne (I., II., III.)«. U njima autorica podrobno analizira pojedine fazeskladateljeva razvoja, uklopivπi ga analogno u kontekst europske glazbe togavremena. Tako su u Ekskursu I. (flDrama — idila — ironija«) obraene orkestralneskladbe Dramatska ouvertura i Idila; u Ekskursu II. (flVatra i sunce«) simfonijskapjesma SunËana polja i opera Oganj, a u Ekskursu III. (flBalade i duhovi«) simfonijskapjesma Sablasti i klavirska skladba Balada.285RECENZIJE — REVIEWS, ARMUD6 42/2 (2011) 281-285I na kraju valja spomenuti da je Bersina æelja bila da Dnevnik kao cjelina imaostati neobjavljen. Na prvoj stranici, meutim, biljeæi:  flOnome tko Ëita«, aUspomene upuÊuje onima flkoji me vole«. U vezi s tim Eva Sedak piπe na str. 16:flTo ‘drugo ja’ samo je prividno manje javna osoba od one koju kao takvupoznajemo, a njezino skrivanje hrani prostor nagaanja. I zato se Ëini opravdanimBersin tekst izbaviti iz polutame […]«. Ali: flMoæda nam se Ëini da Êe slika kojunam o sebi u dnevnicima i uspomenama nudi sam Bersa biti najbliæa istini. Valjabiti na oprezu. »ovjek je sam sebi varljivo ogledalo. Za razliku od glazbe.« —zavrπava Eva Sedak (str.70).Zdenka KAPKO-FORETI∆Zagreb286 RECENZIJE — REVIEWS, ARMUD6 42/2 (2011) 281-285

Reviews and Information on Publications

Abstract

Similar works

Full text

Available Versions

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia

HRČAK - Portal of Croatian Scientific and Professional Journals