Ivo Grković

Grković, Ivo

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia

POMOLOGIA CROATICA Obavijesti Vol. 11 - 2005., br. 1-2 Informations 121Maslinarstvo i turizam Olive growing and tourism I. GrkoviüUzgoj maslina i proizvodnja maslinova ulja prate þovjeþanstvo kroz þitavunjegovu povijest. U svim kulturama i epohama sredozemnoga prostora zimzeleno stablo masline bilo je rasprostranjeno i utkano u mitologiju i povijest stanovništva.Vjeruje se da je kultura masline u našim krajevima, kao i drugdje na Sredozemlju, stara zapravo koliko i civilizacija. Dolaskom na Jadran, Hrvati djelomiþno preuzimaju rimsku mediteransku poljoprivrednu praksu, a time i masline. Razvitak maslinarstva se veü u srednjem vijeku poticao raznim mjerama. Statuti mnogih primorskih gradova nareÿivali su sadnju maslina. Krajem 18. stoljeüa naše maslinarstvo dostiže svoj vrhunac razvitka. Prema nekim mišljenjima u to vrijeme samo u granicama Dalmacije pod mletaþkom vlašüu uzgajalo se 20 do 30 milijuna stabala masline. Od tih vremena pa sve do danas opada proizvodnja i broj stabala masline. Maslina je dio naše najstarije tradicije i povijesti, poznata je dalmatinska uzreþica da je maslina kao majka, uvijek spremna na nesebiþno darivanje, ona je simbol mira, obiteljske tradicijske vrijednosti, poveznica prirodnog, kulturnog, sredozemnog nasljeÿa, hraniteljica i davateljica božanskog eliksira – ulja nad uljima. Premda je naša zemlja samo kap u maslinarskom moru, maslina je još uvijek, kao što je to i tisuüljeüima bila, nezamjenjiva kultura. Unatoþ znatnom smanjenju fonda stabala, od svih voünih vrsta u primorju najviše se uzgaja maslina. Hrvatsko maslinarstvo je uistinu u uzlaznoj putanji i posljednjih desetak godina doživljava pravu renesansu. Domovinski rat u Hrvatskoj je utjecao na to da su se mnogi pojedinci okrenuli poslu svojih djedova, jer su i brojni gospodarski subjekti propali. I. Grkoviü: Maslinarstvo i turizam 122Zahvaljujuüi osvješüenju potrošaþa na podruþju Zapadne Europe, SAD-a, Japana, razvija se tržište maslinova ulja i to posebno zbog njegova hranidbenog uþinka i þinjenice da se radi o zdravoj mediteranskoj hrani. To su sve razlozi zbog kojih treba krenuti u sadnju novih maslinika, a danas je maslinarstvo hit i u svijetu, jer, maslinovo ulje je vrlo isplativ proizvod. Danas se maslinarstvom u Hrvatskoj bavi 45.000 registriranih maslinara koji na oko 30.000 hektara uzgajaju oko 5 milijuna stabala masline, od þega je 98 posto u privatnom vlasništvu. Cilj je do 2007. zasaditi još 5.500 hektara. Prije ulaska u EU-u Hrvatska mora imati što veüi broj stabala maslina, jer üe nakon ulaska biti ograniþena moguünost poticanja podizanja odreÿenihnasada. U Hrvatskoj se godišnje posadi preko 200.000 sadnica maslina što je sva rasadniþarska proizvodnja i to nikako nije malo. Ako se zadrži taj ritam u sljedeüih pet godina proizvodnja se može realno podignuti za 25 posto. Iako danas postoji pokušaj kvalitetnije tržišne prezentacije maslinova ulja o þemu svjedoþi ovaj skup maslinara i ocjenjivanja ulja, još mnogo moramo ulagati u razvoj kvalitetnije prodaje maslinova ulja, a isto tako i u podizanje kvalitete maslinova ulja, što može postati znak prepoznavanja našeg obalnog podruþja. Veliki neiskorišten potencijal Hrvatske leži upravo u poveüanjuproizvodnje masline, ali još više u podizanju sadašnje proizvodnje maslinova ulja na jednu višu svjetsku razinu, þineüi ga prepoznatljivim hrvatskim mediteranskim proizvodom. Potrebno je redovito i trajno pratiti suvremena dostignuüa u maslinarstvu i uljarstvu, te uþiniti dodatne napore kako bi se naša ulja mogla zaštititi po svome zemljopisnom ili sortnom podrijetlu i tako dobiti propusnicu za svoju nazoþnost na tržištima Europske unije i ostalim tržištima svijeta. U tome je najvažnija uloga samih maslinara, uljara i njihovih asocijacija. U osvajanju zapadnoeuropskog tržišta potrebna je marka ulja, odgovarajuüakoliþina svake godine, za što je potrebna poslovna suradnja izmeÿu svih sudionika u lancu proizvodnje, prerade, dorade, plasmana i potrošnje. Svakako da je tu uloga države od bitne važnosti, jer od njezinih zakona, pravilnika i nadzora do poticajnih mjera zavisi kojim üe se tempom i kakvoüom odvijati procesi sustizanja stanja i razine na kojem se sada nalaze maslinarstvo i uljarstvo Europske unije u koju üe naša država uüi.Država mora donijeti primjerenu legislativu za maslinarsku djelatnost koja üe biti usklaÿena s normama EU-e, pa üe definirati pravila igre, kao i uvesti gospodarska rješenja koja üe garantirati sigurnost i stabilnost proizvodnje, prije svega u kreditno-poticajnoj i fiskalnoj politici. Isto tako jedinice lokalne samouprave moraju odraditi svoj dio posla, poglavito onaj vezan za Zakon o I. Grkoviü: Maslinarstvo i turizam 123poljoprivrednom zemljištu, donošenje planova gospodarenja poljoprivrednim zemljištem, da bi zapuštena poljoprivredna zemljišta, državna prije svega i šumska zemljišta niske kvalitete dobili zainteresirani poduzetnici u odreÿenioblik zakupa, koncesije ili na drugi naþin, da se poþne proizvodnjom. Maslina je kultura u koju se dugoroþno ulaže, ulaganja nisu mala i nitko se u njih neüeupustiti ako nema sigurnosti. Potrebno je stalno promovirati maslinarstvo i maslinovo ulje kao autohtonu robnu marku, a berba maslina i proizvodnja ulja sve više postaju atraktivan turistiþki proizvod. Suvremeni gosti traže prirodu i žele biti u kontaktu s njom, što je jedan od bitnih razloga zašto dolaze u Hrvatsku, a zaobilaze preizgraÿene destinacije u nekim drugim zemljama. Kako se naša zemlja sve više u svijetu predstavlja kao zemlja zdrave, mediteranske kuhinje, u želji širenja saznanja o gastronomskoj važnosti i ljekovitosti maslina i maslinova ulja, te poticanja gastronomskih kreacija na temelju autohtonih resursa, potrebno je stalno izmjenjivati iskustva o gastronomskoj iskoristivosti maslina te na taj naþin doprinijeti struci i kvalitetnijoj gastronomskoj ponudi u ugostiteljskim objektima prehrane. Konkretno, što se tiþe maslinovog ulja i njegove primjene u gastronomiji, osnovni bi pristup trebao biti kvaliteta ulja i maštovitost njegove primjene. Restorani koji drže do svog ugleda, posebnosti i razliþitosti u svoje ugostiteljske objekte moraju maslinovo ulje, uz vinsku kartu, staviti na pijedestal koji ono, kao kvalitetan proizvod zaslužuje. Potrebno je tiskati brošure putem kojih üemo upoznati gosta s ekstra djevi-þanskim maslinovim uljem, njegovim organoleptiþkim i fizikalno kemijskim svojstvima te zemljopisnim podruþjima u kojima se proizvode ulja s oznakom podrijetla. Upoznati ekstra djeviþansko maslinovo ulje znaþi otkriti našu povijest, kulturu i obiþaje.Sadimo lozu ili maslinu þiji bi zakupci bili gosti, koji onda mogu svake godine doüi ubrati plodove ili uzeti vino ili maslinovo ulje s te loze ili masline, te na taj naþin produžimo sezonu. Pokažimo novim naraštajima izvorne narodne obiþaje, folklor i etnografsku baštinu, saþuvajmo korijene, identitet i tradiciju, te iskoristimo moguünostunapreÿenja turistiþke ponude. Poljoprivreda, pa tako i maslinarstvo traži þvrstu povezanost s turizmom. Ona stvara novu vrijednost koju treba kvalitetno oplemeniti i kroz turizam naplatiti. Treba nam turizam koji üe trošiti hrvatski proizvod.I. Grkoviü: Maslinarstvo i turizam 124Iskoristimo Program kreditiranja obnove postojeüih i podizanja novih nasada, kojeg je nositelj Hrvatska banka za obnovu i razvitak, i poveüajmo preraÿivaþke kapacitete za što bržu preradu, a time i dobivanje ekstra djeviþanskog ulja, poveüajmo proizvodnju ulja i to ekološkog, stavljajuüi na proizvod posebnu marku RH i spojimo ovu granu s turizmom. Ekološki proizvedeno maslinovo ulje sa svom ostalom ekološki proizvedenom hranom mora se ukljuþiti u hrvatsku turistiþku ponudu i eto nam prednosti pred drugima. Nadamo se da üe maslinarstvo dostiüi takvo mjesto u našem gospodarstvu kakvo mu objektivno i pripada, da üe postati jedan od zaštitnih znakova po kome üemo biti prepoznatljivi i u svijetu. U kontekstu proizvodnje ekološki þiste i nezagaÿene hrane možemo ponuditi puno više nego mnoge zemlje Mediterana.Naposljetku, još jedanput naglasimo da se maslinarstvo u kojem imamo stoljetnu tradiciju idealno nadopunjuje s turistiþkim gospodarstvom. Prestankom turistiþke sezone koja usprkos našim željama još uvijek nedovoljno traje, dolazi do oslobaÿanja viška radne snage, koja je neophodna u maslinarskoj proizvodnji. Dakle, maslinarstvo je podruþje u kojem možemo znaþajno napredovati i afirmirati autohtonu kvalitetu maslinova ulja kao ljekovitog prehrambenog artikla.U tom smislu Noünjak, tradicijski dalmatinski naziv za prvo ulje koje iscuri u noünome tiještenju maslina, za nas meÿunarodna manifestacija maslinara i uljara Mediterana, veü 7. put i to danas u Orebiüu, gradiüu s pomorskom tradicijom i s nekada bogatim krajem maslina, ima posebno znaþenje.Na taj naþin se osposobljavaju proizvoÿaþi za što kvalitetniju proizvodnju i tržište se upoznaje s moguünostima našeg maslinarstva, što još znaþajnijeutjeþe na pravilno usmjeravanje maslinarstva cijele Hrvatske. Adresa autora – Author's address: Primljeno - Received: Ivo Grkoviü dipl.oec 15. 04. 2005. Predsjednik HGK- županijska komora Dubrovnik 

Olive growing and tourism

Abstract

Similar works

Full text

Available Versions

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia